80 najbogatijih ljudi na svijetu kontrolira oko 1.9 trilijuna dolara, što je svota kojom, s druge strane, upravlja 3.5 milijardi siromašnijih ljudi. Globalna nejednakost nastavlja biti vruća tema jer nije jednostavno prihvatiti činjenicu da se nalazimo u donjih 99 posto. U stvari, Occupy pokret je 2011. godine stvoren upravo zbog tog razloga. Mnogi ljudi koji ne posjeduju ogromna bogatstva zgroženi su s jedan posto najbogatijih koji 'pišu nepravedna pravila globalne ekonomije koja blokira našu bolju budućnost'.
Je li istina da smo žrtve ili smo preslabi da sami stvorimo svoje bogatstvo, pa želimo dio onog što su određeni ljudi izgradili vlastitim rukama? Iako bismo svi voljeli misliti da je svih 80 najvećih bogataša naslijedilo svoje bogatstvo, to vrijedi samo za njih 11. Ostalih 69 je samostalno izgradilo svoje bogatstvo, često iz ničega.
Umjesto da se ljutimo na bogataše i očekujemo da oni podijele raskoš s nama, običnim smrtnicima, bolje bi bilo pogledati što oni čine, a mi ne, kako bismo možda slijedili njihove korake...
1. Bogati vjeruju u zakon prihoda
Bogati vjeruju da će im biti plaćeno točno toliko koliko su doprinijeli tržištu. Drugim riječima, ako su stvorili neki proizvod kojeg drugi žele i trebaju, oni očekuju da će im drugi u skladu s tim i platiti.
Siromašni ljudi često misle da svi trebaju biti isto plaćeni, bez obzira na to što dobivamo iz čijeg rada. S takvim mentalitetom, inovacije ne bi postojale, siromašni bi i dalje bili siromašni, ali ne bi ni postojali bogati.
2. Bogati su usredotočeni na prilike, a ne prepreke
Postoji priča o prodavaču cipela koji je došao u daleku zemlju u kojoj nitko nije nosio cipele. Prodavač je pokušavao nešto prodati, ali domaći ljudi nisu obraćali pozornost na njega, pa se odlučio pokupiti. Dok je odlazio, naletio je na kolegu prodavača, kojem je rekao da se ne mora ni truditi jer tu nitko ne nosi obuću. Kad je ovaj to čuo oduševio se: "Nitko ne nosi cipele? Znači da ću svakome u gradu prodati bar jedan par! Koja sreća da sam naletio na ovo neotkriveno tržište!"
Sve je stvar perspektive. Siromašni često vide prepreke i brzo odustaju, dok bogati vide prilike i ulaze u arene o kojima drugi ni ne sanjaju.
3. Bogati se povezuju s pozitivnim, uspješnim ljudima
Bogati ljudi znaju da je sve u stavu. Ako se druže s ljudima koji se stalno žale na loše vrijeme, vladu i ekonomiju, i oni će početi raditi istu stvar. Ali ako se okruže ljudima koji konstantno pričaju o uspjehu, šansama i pozitivnim stvarima, vjerojatno će na svijet početi gledati iz sasvim druge perspektive.
Kao primjer uzmite građane SAD-a i imigrante, od kojih potonji imaju četiri puta veće šanse da će postati milijunaši od onih koji su tamo odrasli. I to zato što imigranti na SAD gledaju na zemlju mogućnosti.
4. Bogati su spremni promovirati sebe i svoju vrijednost
Oni se ne boje drugima reći koliko su sjajni u tome što rade i većinom nisu nimalo skromni ni sramežljivi. Iako i siromašni ljudi mogu biti sjajni u puno stvari, oni često sami umanjuju svoju vrijednost (ili zato što im nedostaje samopouzdanja ili ne vole hvalisavce). A drugi zato smatraju da su njihove vještine - nikakve.
5. Bogati ljudi nadrastu svoje probleme
Siromašni ljudi vide problem, pripišu ga lošoj sreći i odustanu. Bogati se suoče s njim, razmišljaju o mogućim rješenjima i ne odustaju. Rade i rade dok ga ne riješe.
6. Bogati žele sve, dok siromašni misle da mogu dobiti samo jednu stvar
Ekonomisti su osmislili termin 'oportunitetni trošak', što znači da ako odaberete jednu stvar, automatski gubite neku drugu. Tako razmišljaju i siromašni ljudi. Ako imaju određenu svotu novaca, oni misle da je mogu potrošiti na jednu ili drugu stvar, ali ne obje, što zvuči logično. Ali bogati se usredotoče na to kako da dobiju obje.
Recimo ako bogata osoba želi i sladoled i žvakaće gume, od kojih svaka stvar košta pet kuna, koliko ona i posjeduje, neće kupiti niti jednu od tih stvari nego pakiranje od 24 čokoladice koje košta pet kuna. Zatim će izaći pred školu i prodati svakom djetetu po jednu čokoladicu po cijeni od 50 lipa. Tako će zaraditi 12 kuna. Na kraju će moći kupiti sladoled, žvake i ostat će joj dvije kune.
7. Bogati su usredotočeni na neto vrijednost, a ne na plaću
Siromašni ljudi razmišljaju o tome koliko dnevno zarade, dok bogati ljudi znaju da to nije bitno. Možete puno zarađivati svaki dan, ali ako ne naučite kako zadržati nešto od tih novaca, na kraju ćete završiti bez ijedne kune. Ako se fokusirate na neto vrijednost imat ćete više prilika i moći ćete i u budućnosti 'okrenuti' više novaca, piše Business Insider.
8. Bogati stalno uče i rastu
Mnogi današnji klinci misle da je potrebno da odrade tek toliko koliko je potrebno posla da dobiju diplomu, pa više neće trebati pročitati ni jednu knjigu do kraja života. Ako ne promijene mišljenje, vjerojatno će ostati siromašni.
Bogati pak kao da gladuju za znanjem jer znaju da što više toga nauče, imaju veće šanse uspjeti. Prosječni milijunaš pročita jednu knjigu iz područja publicistike mjesečno, zato što želi 'narasti' dok ne postane osoba kakva želi biti. Prosječna siromašna osoba ne čita, pa djeluje kao da bogati konstantno uče i rastu, a siromašni misle da sve znaju.
9. Bogatima ne smeta ići težim putem
Siromašni često ostanu siromašni jer idu lakšim putem. Recimo, mogli bi raditi za 20 kuna na sat u skladištu lokalne prodavaonice u kojoj bi mogli naučiti puno toga o vođenju posla od pametnog poslovođe. No njima se to čini premalo pa odaberu da radije za 300 kuna na sat dilaju marihuanu. Teži put ih je mogao učiniti uspješnim poslovnim ljudima, ali oni su odabrali put koji ih vjerojatno vodi u ovisnost i zatvor.
Bogatima ne smeta da krenu težim putem, jer razmišljaju dugoročno. Trenutačno im može biti teško, ali oni razmišljaju o tome kako im današnje iskustvo može pomoći u budućnosti.
A znajte da bi, fokusirajući se i čineći stvari koje rade bogati ljudi, i vi mogli postati uspješni i bogati jednog dana.
