Ekonomix
6810 prikaza

'Čudim se tipovima iz Uljanika, ne razumiju da su uništili tvrtku'

Tomislav Debeljak
Sandra Šimunović/Pixsell
Vlasnik škvera u Splitu kaže da materijal nabavlja 40 posto jeftinije nego oni, a brodove prodaje skuplje

Tomislav Debeljak je bio poznat kao "kralj vijaka" iz Samobora, a danas ga svi znaju kao spasitelja Brodosplita. Otac je devetero djece, za koje uvijek ističe da neće biti dio "zlatne mladeži". Samo za Express odgovara na pitanja oko trenutačno užarene teme u Hrvatskoj - kolapsu brodogradnje i kako se oni održavaju na površini iako ih svako malo prozivaju za npr. nenamjensko trošenje novca za restrukturiranje...

Je li istina, kako se sugerira u javnosti, da ste nenamjenski trošili novac za restrukturiranje?

U razgovoru sam vam već rekao da je jedan od ključnih krivaca za ovakvo stanje u Uljanik grupi upravo Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod (HBJ). S jedne strane su po nama bjesomučno udarali, a za druge tvrdili da je sve u redu. Pa vidite do čega je došlo! Brodosplit je sredstva državnog doprinosa restrukturiranju trošio namjenski. To je utvrdilo Ministarstvo financija provedenim nadzorom od strane Ureda za nadzor trošenja sredstava državnog proračuna Ministarstva financija, koji je pokrenut upravo zbog tih neistinitih izvješća HBJ. Nadzor je trajao 14 mjeseci i bio vrlo detaljan. A složit ćemo se da je taj Ured kompetentniji od HBJ-a. Ministarstvo gospodarstva je prihvatilo takav nalaz, to vam sve piše u izvješću o obavljenoj reviziji. Proračunski nadzor je završen 2015., ali HBJ nije prihvatio metodologiju Ministarstva financija, nego nas je nastavio neosnovano blatiti, što onda automatizmom ulazi u nalaz Državne revizije. A to više nije nekompetencija - to je ono što ja zovem hobotnica. Nadam se da će Uskok i tom kraku posvetiti dužnu pažnju.

Tomislav Debeljak | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

Kako uspijevate u Hrvatskoj baviti se brodogradnjom, poslovati u plusu i ne primati poticaje od države?

DIV grupa, u čijem je sastavu i Brodosplit, svoju poslovnu filozofiju, od početka prije 28 godina, bazira na istome modelu, a to je profitabilno poslovanje. Svaki ugovoreni posao mora biti profitabilan, a iz dobiti se dalje podupiru rast i razvoj. Takva je filozofija tijekom restrukturiranja prenijeta i na Brodosplit, a bit će i ubuduće preneseno na bilo koju našu novu akviziciju. Jednostavno rečeno, racionalno upravljanje pažnjom dobrog gospodara je osnova, a nadgradnja je sposobnost cijelog tima, od radnika do menadžmenta, koji stvaraju novu vrijednost.

Što se brodogradnje tiče, upravo sam vidio prezentaciju koju je HBJ prezentirao na sjednici Vlade RH u Puli te me ražalostilo što se i danas kao parametri uspješnosti potpuno krivo koriste podaci. Dominiraju naturalni pokazatelji, a ne pokazatelji financijske uspješnosti brodograditelja. Iz te prezentacije ispada da je hrvatska brodogradnja druga po uspješnosti u Europi, pa su tako države, industrijski divovi, poput Njemačke, Italije, Francuske i Norveške, iza nas.

I to u trenutku kad smo svjedoci potresa koji je izazvao Uljanik, a sjećamo se ne tako davno kolapsa cijele hrvatske brodogradnje koju je trebalo restrukturirati ili likvidirati. U prezentaciji se potpuno normalno tretira činjenica da je hrvatska brodogradnja zajedno s Uljanikom koji je 'privatiziran' stvarala prosječno 22% gubitaka na svakom brodu bez ozbiljne analize zašto je to tako.

Stoga je odgovor na vaše pitanje mogao biti da je sad privatni i restrukturirani Brodosplit 'pogreška' u sustavu jer posluje profitabilno. Konkretno, mi danas uspoređujuće brodove ugovaramo po 20% višoj cijeni od npr. Uljanika, a nabava nam je više od 40% jeftinija od njihove. Ako to mi uspijevamo, koji smo relativno novi u brodogradnji, pravo je pitanje za sve u ovoj državi, a pogotovo za izrađivače 'prezentacije', kako to ni danas ne uspijevaju iskusni brodograđevni stručnjaci.

Koji su, kako vidimo, iskusni samo u gomilanju gubitaka i trošenju državnog novca. Dakle, usmjerili smo se samo na poslove koji su profitabilni, dodatno osposobili vlastite radnike za poslove koje su prije radili vanjski izvođači znatno skuplje, sami proizvodimo dio opreme koja se ugrađuje u brod i na svemu tome zarađujemo. Moram i želim napomenuti da ovaj novi Brodosplit nikad neće biti dio 'hobotnice' koja je tzv. 'zaštitu brodogradnje' koristila za osobne interese, nego ćemo i dalje činiti sve da budemo uspješni i profitabilni u svim godinama ispred nas.

Brodogradilište "Uljanik" | Author: Duško Marušić/Pixsell Duško Marušić/Pixsell

Koliko vi imate radnika? Imate li gubitke na pojedinim narudžbama? Možete li navesti deset brodova i projekata koje ste izradili?

DIV grupa zapošljava više od 3500 radnika, od čega 2300 u Brodosplitu. Malo je poznato da smo prije 20 godina imali 20 zaposlenih što upućuje na rast u tom segmentu od 175 puta. S ponosom možemo reći da je DIV grupa generator radnih mjesta. Podsjećamo da je DIV stvaran od garaže do velikog internacionalnog poslovnog subjekta čiji se proizvodi mogu naći diljem cijelog svijeta. Poslovanje vodimo tako da je ukupan rezultat pozitivan jer je to jedino mjerilo uspješnosti, a naravno da svaki pojedini projekt analiziramo jer je svakako dio tog cjelokupnog poslovanja. Neki od brodova koje smo isporučili ili se grade odnosno opremaju su: dva broda za prijevoz teških tereta (tzv. heavy lifteri), radni brod betonara, megajahta, brod za riječna krstarenja, djelomično opremljena jahta za polarna područja, najveći jedrenjak na svijetu, dva polarna kruzera, prototip obalnog ophodnog broda, segmenti mosta Čiovo i mosta Drava, zatim tzv. Vrata Venecije, koja su ekvivalent dvaju velikih brodova u radnim satima ili ako gledamo u ostvarenoj dodanoj vrijednosti onda su to četiri takva broda itd.

Vašim ulaskom u Brodosplit nisu bili svi oduševljeni pa kako ste se nosili s time i koliko ste napora ulagali kako biste sve 'nevjerne Tome' razuvjerili?

U pravu ste. Mnogima nismo odgovarali, ali su oni ipak osjetna, ali i glasna manjina. Smetali smo im ne zato što nisu vjerovali da nećemo uspjeti, nego upravo obratno, bojali su se da ćemo dosljedno uvesti reda i da nećemo više tolerirati pljačku. Npr. oni koji bi trebali štititi radničke interese, vodili su računa samo o svojima. Takvi su usred škvera imali svoju prodavaonicu, punili svoje džepove, a za uzvrat onima koji su im to dopustili žmirili na muljanje s kooperantima. Ali isto tako zatvarali oči na katastrofalno ugovaranje i prodaju opterećenu gubitcima te kriminalnu nabavu materijala po znatno većim cijenama. A onda se ti isti angažiraju kad treba prijetiti Vladi RH da će izvesti ljude na ulicu ili Markov trg ako se ne osigura novac za pokrivanje gubitaka koji su nastali takvim, da ne kvalificiram kakvim, udruživanjem. Zato je potpuno jasno zašto im nismo odgovarali, bili su svjesni da gube veliki novac i moć te su napravili sve što je u njihovoj moći kako bi nas zaustavili i izbacili iz Brodosplita. Na tome su radili sve do prije nekoliko mjeseci, ali o tome drugom prilikom. Vi ste ih nazvali 'nevjernim Tomama', no tu skupinu ja nazivam 'hobotnicom' čiji su pipci bili i negdje su još jaki u svim tim gubicima i trošenju. Jedina pogreška koju smo napravili kad smo ulazili u Brodosplit je bila ta što nismo pozvali Uskok i ostale institucije da uđu zajedno s nama. Nikad više ne bih ponovio tu pogrešku.

Tomislav Debeljak | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

Koliko su plaćeni Vaši radnici i vjerujete li da se u Hrvatskoj može poslovati u plusu ako se radnike pristojno plati?

Za razliku od situacije prije privatizacije Brodosplita, kad je produktivnost iz raznih razloga bila mala, plaće su radnika ovisile o tome koliko si dobar sa šefom, vođama sindikata i sl. Danas smo, uz veliki trud i muku, napravili golemi iskorak prema poštenoj plaći, kako je zovem, iako se stalno borim s rukovoditeljima da ona bude još poštenija, tako da bude vjerni preslik učinjenog. Ako radnik danas napravi npr. 30% od normativa, dobije u netu 4000 kuna, dok onaj sa 100% ispunjenog normativa zaradi i 11.000 kuna u neto iznosu. Na poboljšanju pravednosti i dalje radimo, da npr. neto primanja onim radnicima koji su efikasnošću, produktivnošću i radnim satima koje bi odradili u npr. Njemačkoj budu ista kao da su radili tamo, a bit će doma, s obitelji, te neće imati troškove smještaja i putovanja koje bi imali da su vani. Naš je interes da u idućih pet godina u škveru imamo samo najbolje meštre s najvišim plaćama u hrvatskoj metalnoj industriji, a uz to da imamo i najvišu produktivnost

Koliko novca Uljaniku treba za plaće do kraja godine, a koliko da pokrenu poslove na gradnji brodova?

Na to pitanje teško mogu dati precizan odgovor jer nemam prave informacije osim onih javno dostupnih. Spominje se mjesečno 51 mil. kuna, no čini mi se da nisu sva poduzeća Uljanik grupe u problemu, nego samo Uljanik brodogradilište i 3. maj, koji je u raljama Uljanika, te vjerujem da se kroz tih 51 mil. kuna željelo osigurati novac još i za podobne kooperante i dobavljače. Bilo kako bilo, da Uljanik i ima upravu koja zna što treba raditi da se ne stvaraju dodatni gubici, trenutačno je sigurno potrebna financijska injekcija od oko 100 milijuna eura uz onu koja je dobivena početkom godine. Kako se nije kvalitetno pristupilo izradi programa restrukturiranja da bude unutar 3-6 mjeseci odobren, isteklo je vrijeme koje samo donosi nove troškove i gubitke. Mislim da će moguće restrukturiranje Uljanika kako bi bio dugoročno održivo poduzeće biti vrlo skupo.

S obzirom na polemike koje su se pojavile u medijima nakon što je jedan dnevni list objavio usporedbu ponuda DIV GRUPE i Kermasa, morao bih nešto dodati. DIV GRUPA je uputila obvezujuće pismo namjere na temelju odluke skupštine Uljanika. Ponudili smo dokapitalizaciju u visini do 302 milijuna kuna, koliko je tom odlukom bilo i zatraženo. Uz to, ponudili smo 380 milijuna kuna za otkup svih dionica 3. maja, koje je Uljanik platio 1 kunu. Također, ponudili smo otkup 25 posto minus jednu dionicu 'Viktora Lenca' zato da bi Uljanik stekao potrebnu likvidnost za vraćanje duga 3. maju i osiguravanje plaće jer smo pretpostavili da će s time biti problema. Tako smo namjeravali riješiti odmah pola problema Uljanik grupe jer smo sigurni da bi 3. maj nakon što bi mu Uljanik vratio pozajmicu mogao nastavio poslovati prilično stabilno.

Brodosplit | Author: Ivo Cagalj (PIXSELL) Ivo Cagalj (PIXSELL)

To što je uprava Uljanika navela u svojem očitovanju Zagrebačkoj burzi, kako njima naša ponuda baš zbog toga nije bila prihvatljiva, nevjerojatno je i bizarno. Međutim, ni malo nije bizarno ono što je Kermas u svojoj reakciji medijima naveo - to zaslužuje pozornost Uskoka! Oni tvrde u svojem odgovoru kako nije točno da Kermas nije ponudio ništa, nego je svojom ponudom preuzeo provedbu Plana restrukturiranja u kojemu su jasno zadani financijski parametri koje je društvo obvezno ispuniti kao vlastiti doprinos restrukturiranju. Pa ja ovdje javno postavljam pitanje, kako to da mi i ostali zainteresirani nismo znali za taj plan restrukturiranja, čije je prihvaćanje očito bio važan uvjet? Već sam rekao da je u data roomu, koji su zainteresirani ponuđači imali pravo posjetiti, bilo manje podataka nego što ih se moglo naći u medijima.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.