Ekonomix
6911 prikaza

'Čudim se tipovima iz Uljanika, ne razumiju da su uništili tvrtku'

Nastavak sa stranice: 1

Sindikalist i član nadzornog odbora Uljanika Đino Šverko već je javno rekao kako je znao da će ostali članovi nadzora glasati za Kermas, a što je onda legitimno tumačiti kako je sve bilo unaprijed odlučeno. Sad je isplivala činjenica da je u planu restrukturiranja bio predviđen i veliki nekretninski, da ne kažem zločinački, pothvat. Kako to nitko drugi nije znao? Zar mislite da ne bi bilo interesa među ozbiljnim europskim i svjetskim igračima, turističkim developerima. Pa to je možda zadnji takav prostor na Mediteranu na kojemu se može razviti veliki hotelsko-turistički projekt. Zato bi se moglo reći da je to bio neki paralelni natječaj za koje mi ostali nismo znali i koji je, možda bi bilo previše reći, doveo, ali je u svakom slučaju zapečatio ovu tešku Uljanikovu situaciju - a to je onda posao Uskoka.

Tomislav Debeljak | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

Koliko će otkazane narudžbe komplicirati situaciju?

Trenutačno ništa Uljaniku ne ide na ruku, pa tako ni otkazane narudžbe. Možda će neke od njih koje imaju lošu ugovornu cijenu i rok zapravo umanjiti gubitak, ali narudžbe za brodove koji su u gradnji uz aktiviranje jamstva povrata dobivenih avansa vjerujem da će i dugoročno nakon završetka i prodaje brodova na tržištu i povrata dijela gubitaka imati negativan utjecaj jer će zauzeti resurse i procese koje treba mijenjati u restrukturiranju. a teško je provoditi promjene uspješno u uvjetima stisnutih rokova i velikih troškova za postojeće obveze. Vrlo je važno što prije naći rješenje, opredijeliti se za njega kakav god taj scenarij bio. Isto tako sam mišljenja da 3. maj treba osigurati što prije da ne potone s Uljanikom skupa ako do potonuća dođe. Za to postoje pretpostavke, no tu bi država trebala uzeti stvar u svoje ruke ulazeći u vlasništvo kroz zamjenu potraživanja od Uljanika za dionice 3. maja jer se ovako, vidim, ništa ne dešava. Povrat pozajmice od Uljanika se podrazumijeva.

Zašto HRM i MUP nisu od Uljanika na vrijeme naručili brodove i čamce, kako je predlagao Fižulić. Bi li to spasilo škver?

Kad bi takav posao bio spas za njih - osobno ne bi imao ništa protiv. Ali bojim se da to Uljaniku u ovoj situaciji, a ni prije ne bi baš pomoglo, a samo bi opteretilo proračune ta dva ministarstva. Moram reći, da iako mi nisu baš poznate reference gospodina Fižulića na temelju kojih daje mišljenje o svim aspektima i sektorima hrvatskoga gospodarstva od Agrokora pa do Uljanika, svejedno ću riskirati i konstatirati da me čudi takav prijedlog, od nekoga tko se kune u koncept tržišnoga gospodarstva.

Zašto je Končar dao 100 milijuna kuna i hoće li ih dobiti nazad?

Nigdje nije objavljeno tko je kome, tj. koji subjekt kojem subjektu posudio novac i gdje je moguće provjeriti transakciju, zatim pod kojim uvjetima u kamatama i roku povrata, te s kojim instrumentima osiguranja, što bi svakako već iscurilo u javnost i svi bi to pozdravili, zato se bojim da tu nema prave transakcije, nego je došlo do nekakvog bankarskog 'inženjeringa' preko Kermasa samo kako bi se umirila jedna poslovna banka koja je prijetila naplatom kredita od oko 100 milijuna kuna, što bi spriječilo isporuku jednog plovila i skidanje državnih jamstava. Osim toga, vrlo je indikativno da je on, kad je HBOR odbio dati kredit Kermasu, čiji je iznos on trebao posuditi za plaće Uljaniku, odustao i rekao da više neće davati ništa dok EK ne prihvati plan restrukturiranja. Neki su znalci to znakoviti komentirali - ako HBOR strateškom partneru odobri kredit, onda će dati pozajmicu Uljaniku, a ako mu HBOR ne odobri kredit, onda neće dati pozajmicu. Iz te konstatacije se može iščitati približno točan zaključak, a priče kako je netko svojom posudbom spasio Uljanik, 3. maj, radnike i državu su smiješne.

Uljanik | Author: Dusko Marusic (PIXSELL) Dusko Marusic (PIXSELL)

Zašto su pristajali na narudžbe ispod cijene i s nedostižnim rokovima?

Formalno su kalkulacije brodova, prema obrazloženjima vidljivim u odlukama Vlade RH pri odobrenju jamstava Uljaniku, bile pozitivne. Istina, s relativno malim vrijednostima u odnosu na prodajnu cijenu. Ono što se nije uzimalo u obzir, a vidljivo je bilo iz svemira, je da je sam proces unutar Uljanik grupe još od 2012. godine trošio više od kalkulacije (Uljanik brodogradilište d.o.o.), pa je time prodajna cijena bila manja od potrebne da se pokriju troškovi. Rokovi koje su ugovarali možda su imali idealistički scenarij, no i iz tog parametra su morali znati da neće uspjeti, pa su trebali birati projekte koje mogu izvesti, a ne se puniti narudžbama koje su im samo povećavale gubitak iz godine u godinu.

Koliko radnika može ostati u škveru, sutra?

Dobrih radnika će uvijek nedostajati i svi takvi će imati posla. Oni drugi će vjerojatno morati raditi nešto drugo bez obzira na scenarij koji će na kraju biti s Uljanikom.

Tko je ovdje glavni krivac: menadžeri Uljanika, nadzorni odbor, Vlada, istarske vlasti, radnici...?

Čitam danas da Uprava i ne zna što je krivo napravila. Stvarno za nevjerovati. Sve su krivo napravili, a najviše što si ni danas ne priznaju da su problem, nego misle da su dio rješenja. Komično je kako se pravdaju da nitko ne može napraviti plan restrukturiranja od prve, pa evo nisu uspjeli ni oni. Evo, mi smo ga u DIV-u, kojim se prije izrade nismo bavili brodogradnjom, napravili i prihvaćen nam je u EK od prve uz pohvale na kvaliteti istog. Vlasnici su sami sebi to omogućili jer nisu reagirali kroz NO koji je služio samo da se podijele naknade za članstvo. Dakle, kriva je uprava, ti su ljudi godinama gubili 100 milijuna kuna po brodu, i nikome ništa. Kriv je i NO jer ih nije upozorio te im dao smjernice i uvjete za promjene ili mijenjao upravu. Kriv je HBJ jer nije radio realna izvješća, nego je kao paravan Uljaniku pisao negativna izvješća o Brodosplitu. Kolika je krivnja i ima li je utvrdit će DORH i ostale institucije, nadam se! Čudno je i to što uprava i danas inzistira na nekretninskom biznisu, a predstavnici regionalne i lokalne vlasti tvrde da to ne dolazi u obzir. Pa čekajte, kako je gradnja hotela i svih ostalih sadržaja nauštrb površine brodogradilišta dospjela u plan restrukturiranja i poslana u Bruxelles? Riječ je o golemoj površini, kažu više od 300.000 m2. Misli li netko da su se uprava i strateški partner samo tako sjetili te bez pitanja i konzultacije to ubacili u plan restrukturiranja? Ja ne mislim, a pretpostavljam i nitko u Puli, Istri i Hrvatskoj.

Znate li da Nizozemci u Puli skupljaju radnike iz škvera i daju im posao u Nizozemskoj?

To je ono što mi svi zovemo tržište rada. Zakon ponude i potražnje. To je potpuno normalno. Konkurencija i na tom polju potiče poslodavce da osiguravaju zaposlenicima bolje uvjete i veće plaće. Puno je ljudi otišlo izvan Hrvatske zadnjih godina, ali vjerujem da će se uz povećanje standarda u Hrvatskoj dogoditi i povratak, što se kod nas u škveru već i događa. No dio će ljudi biti u tom radnom smislu trajno izgubljen, jer su neki već stvorili svoj život. Nažalost, u tuđini.

Brodogradilište 3. maj | Author: Goran Kovacic (PIXSELL) Goran Kovacic (PIXSELL)

Koliko su danas brodogradilišta važna za hrvatske kooperante, škole, zanatlije...

Velika brodogradilišta generiraju potrebu za puno radnika, dobavljača, podizvođača, logistiku itd. Da bi svi ti ljudi ostvarivali učinak, procesi u kojima sudjeluju trebaju biti dobro osmišljeni i optimirani, za što su potrebni posebno znanje i vještine, a za to trebaju škole, fakulteti, specijalizacije i slično. Gubitkom takvih subjekata neminovno dolazi i do gubitka tih vještina i znanja, jer ako nemate poduzeće koje treba takva zanimanja u blizini, onda se nitko neće za to ni školovati.

Je li točno da europska brodogradilišta ne mogu konkurirati kineskim i korejskim?

U nekim proizvodima ne mogu niti žele jer su niske dodane vrijednosti, koje Kinezi i ostali nadoknađuju količinama i državnim subvencijama ili potporama. Tu mislim na tankere i bulkere, dok s druge strane kineska brodogradilišta zasad ne mogu konkurirati europskima u npr. kruzerima, putničkim brodovima, jahtama itd.

Što još, osim brodova, može proizvoditi Uljanik, u budućnosti?

Kao i u svakom drugom brodogradilištu, osim brodova, mogu se proizvoditi čelične konstrukcije velikih dimenzija i težina, jer se iste i mogu raditi samo u brodogradilištima. Takvi se proizvodi traže u tzv. 'off shore' industriji nafte i plina, zatim energetskim objektima na moru, lučkim postrojenjima i procesnim postrojenjima koji su na obali, specijalnim ekološkim i infrastrukturnim projektima itd

Može li se u Hrvatskoj poslovati i uspjeti bez politike?

Bez politika, u smislu strančarenja, da - ali bez države ne. Velika brodogradnja u cijelom svijetu, pa i u Europskoj uniji, mora kontaktirati s državom. Svi naši konkurenti u EU automatizmom nakon ugovora dobiju državna jamstva. Drago mi je da je ova Vlada prepoznala potrebu osnivanja takvog jamstvenog fonda koji bi trebao funkcionirati po unaprijed poznatim pravilima i koji neće ovisiti o političkoj opciji ni o sastavu koji je na vlasti.

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.