Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik rekao je da neće podržati moguću tužbu Bosne i Hercegovine protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora zbog gradnje Pelješkog mosta, a što zagovaraju njegovi budući kolege u državnom vrhu Željko Komšić i Šefik Džaferović.
"Mislim da to nije produktivno za BiH i neću to podržati iako možda i imam neke razloge zbog opstrukcije Hrvatske u pogledu izgradnje mosta na Savi kod Gradiške", izjavio je Dodik u intervjuu za sarajevsku komercijalnu televiziju TV1, a prenijela je Hina.
Dodik je ocijenio da je Komšić "malo prenaglio" u svađama kako s Hrvatskom tako i sa Srbijom, a to otežava mogućnost da novo Predsjedništvo BiH profunkcionira kao partner državama regije.
"Komšić Hrvatskoj prijeti tužbom zbog Pelješkog mosta, a Srbiji govori da prizna samoproglašeno Kosovo. Svakako da to umanjuje šansu za bilo kakav politički proces na regionalnoj razini", kazao je Dodik, a prenosi Hina.
Postavlja se pitanje zašto bi inače ratoborni Dodik stao u zaštitu hrvatskih interesa i to dok istovremeno prijeti postavljanjem zastave Republike Srpske na zgradu Predsjedništva BiH?
Jedan od mogućih razloga leži upravo u gradnji Pelješkog mosta. Naime, na raspisanom natječaju za gradnju pristupnih cesta do Pelješkog mosta, specifično za dionicu Duboka - Šparagović, najniža je ponuda Integral Inženjeringa iz Laktaša u susjednoj Bosni i Hercegovini i iznosila je 321 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost radova je 482 milijuna kuna bez PDV-a i pitanje je hoće li hrvatska strana prihvatiti takav ugovor. Prema nama dostupnim informacijama ugovor Integralom još nije potpisan.
Da se radi o bilo kojoj drugoj kompaniji bi to bila tek još jedna vijest, ali riječ je o tvrtki nevjerojatno blisko povezanoj sa samim Dodikom.
Integral je još prije nekoliko godina bio pod istragom Tužiteljstva BiH zbog sumnjivog sklapanja poslova s entitetskim vlastima, čitaj Dodikom.
Od 2000. godine do 2008. godine Integral je u BiH izgradio cesta, mostova i drugih objekata u vrijednosti od više od 300 milijuna KM. Veći dio poslova tvrtka je dobila zahvaljujući posebnom tretmanu. Recept po kojem su im vladine institucije dodjeljivale poslove sastojao se u tome da bi oni imali najnižu ponudu, a kasnije bi aneksima na ugovore vrijednost uvećavana, čak i šesterostruko, kao u slučaju izgradnje administrativnog sjedišta vlade RS u Banjoj Luci. Početak kontroverze o izgradnji sjedišta vlade seže u 2005. godinu kada je Integral sklopio ugovor s Telekomom RS vrijedan 34 milijuna KM za izvođenje radova na izgradnji njihove poslovne zgrade.
Vlada RS je kasnije odlučila preuzeti zgradu Telekoma, a potom je preuredila u svoje sjedište. Do tada je Telekom Integralu uplatio deset milijuna KM za izvršene radove. Dodik je 2006. godine ugovore i tehničku dokumentaciju za izgradnju zgrade Vlade RS proglasio tajnom, što mu osigurava mogućnost da zaobiđe Zakon o javnim nabavama BiH. No, umjesto jedne zgrade, kako je bilo planirano, sjedište vlade RS dobilo je dvije, zbog čega je, uz trošak uređenja interijera i trga, te preuzimanje kredita, početna cijena, kako je otkrio sarajevski Centar za istraživačko novinarstvo, narasla gotovo šest puta, sa 34 na 202,4 milijuna KM.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
