Hrvatska bi do 2030. godine mogla imati od 38 do 44 posto manju emisiju stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu, a do 2050. čak 52 do 77 posto, rečeno je u petak na predstavljanju prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu.
Predstavljajući strategiju, voditelj projekta iz Instituta za energetiku i zaštitu okoliša EKONERG Vladimir Jelavić, rekao je kako ona predviđa tri scenarija: NUR - nastavak postojeće prakse, NU1 - niskougljični scenarij postupne tranzicije i NU2 - niskougljični scenarij snažne tranzicije. "Moramo težiti ambicioznijem smanjenju emisije stakleničkih plinova s putanjom koja se nalazi između niskougljičnog scenarija NU1 i NU2", naveo je Jelavić.
On podsjeća da je Europsko vijeće 2014. godine usvojilo klimatsko-energetski okvir kojim do 2030. godine postavlja smanjenje emisija CO2 za 40 posto uz istovremeno povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 27 posto, odnosno smanjenje energetske potrošnje također za 27 posto.
Hrvatski prijedlog strategije kompatibilan je s dokumentom Europskog vijeća, odnosno prati projekciju Pariškog klimatskog sporazuma, istaknuto je, jer bi putanjom između NU1 i NU2 Hrvatska do 2030. godine smanjila štetne emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu između 38 i 44 posto. Scenarij NUR, naime, do 2030. godine predviđa 20-postotno smanjenje emisije štetnih plinova, NU1 33 posto, a NU2 77 posto.
Hrvatski prijedlog strategije, na kojoj je radilo 80 stručnjaka iz raznih područja, odnosi se na sve sektore gospodarstva i ljudske aktivnosti, a osobito je vezan za energetiku, industriju, promet, poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom.
Opći ciljevi niskougljične stretegije su, primjerice, postizanje održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnom gospodarstvu, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije kao i smanjenje energetske ovisnosti. Naravno, jedan od glavnih ciljeva je smanjenje onečišćenja zraka.
Glede sektora koji najviše zagađuju okoliš, proizvodnja električne energije i topline, rekao je Jelavić, trenutno emitira 14 posto stakleničkih plinova. Uz pretpostavku da će do 2030. potrošnja energije prosječno rasti od 0,8 do 1,2 posto godišnje, najavio je, također do 2030., novih od 50 do 100 MW električne energije iz solarnih elektrana odnosno od 75 do 150 MW iz vjetroelektrana.
Sektor proizvodnje i prerade goriva, nadalje, emitira 6,7 posto štetnih emisija, a strategija predviđa od 15 do 18 posto manju potrošnju naftnih derivata do 2030., potrošnju plina na razinama iz 2014., dok bi, kaže Jelavić, ukapljeni plin mogao postati jamac sigurnosti opskrbe i stabilnih cijena.
Država, s druge strane, neće imati mogućnost većeg izravnog utjecaja na sektor prerađivačke industrije koji je zaslužan za 22,7 posto ukupnih emisija, dok je u sektoru prometa, s trenutnom emisijom od 24,6 posto, cilj do 2030. za 50 posto smanjiti korištenje konvencionalno pogonjenih vozila, a istovremeno, za dva do četiri posto, povećati broj vozila na električni pogon, na razinu od 70.000 do 150.000 komada.
U sektoru opće potrošnje (kućanstva i usluge), s aktualnom emisijom od 12,7 posto, moguće je smanjenje emisije i do 90 posto. Smanjenje je vezano uz energetsku obnovu zgrada i veću upotrebu sunčevih toplinskih sustava. U sektoru poljoprivrede (sada 10 posto emisije) moguće je tek 10-postotno smanjenje, jer bi sve ostalo imalo izravni utjecaj na proizvodnju hrane. Jelavić je rekao i da će sva odlagališta otpada do 2025. biti sanirana.
"Novi zeleni poslovi mogli bi do 2030. godine otvoriti od 50.000 do 80.000 novih radnih mjesta. Za prelazak na niskougljično gospodarsvo, u razdoblju od 2021. do 2030., bit će potrebno od 150 do 300 milijuna eura godišnje. Prelazak na niskougljično gospodarstvo financijski je i gospodarski opravdano", zaključio je Jelavić. Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg poželio je uspjeh tranzicije prema niskougljičnog gospodarstvu. "Predugo smo se svi skupa bavili fosilnim tehnologijama", naglasio je.
