Nije nikakva tajna da sadašnji guverner središnje banke Boris Vujčić smatra kako Hrvatska treba sve učiniti da što prije uvede euro, no zanimljivo je da mu se priklonio i premijer Andrej Plenković, koji očekuje da će se u mandatu njegove vlade približiti ispunjavanju kriterija za članstvo u eurozoni.
Suglasnost premijera i guvernera zanimljivija je zbog konteksta i trenutka u kojemu je postignuta nego zbog sadržaja.
Otkako je Most dospio pod svjetla reflektora, središnja se banka vrlo često nalazi na političkom jelovniku.
Mandat sadašnjeg rukovodstva središnje banke traje do srpnja 2018. godine tako da bi već do kraja ove godine trebalo presjeći ostaje li Vujčić ili će njegov prethodnik Željko Rohatinski zasad biti jedini guverner s dva mandata.
Plenkovićev stav kako će njegova Vlada sve učiniti da ispuni kriterije za članstvo u eurozoni mogao bi se tumačiti i kao podrška Borisu Vujčiću da ostane na čelu HNB-a, no sve je još u fazi nagađanja.
Na pitanje očekuje li novi mandat, Vujčić je nedavno također kazao da je prerano o tome govoriti.
"Na nama je u HNB-u da svoje zadaće ispunjavamo do kraja mandata, a onda prvo treba vidjeti postoji li politička volja da se monetarna politika, politika cjenovne i tečajne stabilnosti, kao i politika financijske stabilnosti kakvu je do sada ostvarivala Hrvatska narodna banka nastavi voditi ili postoji volja da se ona promijeni", kazao je Vujčić.
Premijer Plenković nema dvojbi o budućem smjeru.
"Mi smo prigodom pristupanja Europskoj uniji odlučili prihvatiti euro, a na nama je da ispunimo kriterije za članstvo u eurozoni. U dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom – od koje očekujemo temeljite analize – nastojat ćemo da to uspije. A to ne ovisi samo o nama već i o ocjeni naših partnera na razini EU. Trudit ćemo se da se smanji javni dug, da se nastavi gospodarski rast te da uđemo u sve one pripremne radnje koje su potrebne kako bismo uveli euro u Hrvatsku", kazao je Plenković.
Čak i nakon što ga je napustio Ivan Lovrinović, Most je nastavio pokazivati velik interes za središnju banku, pa su uoči formiranja sadašnje vlade među prioritetne ciljeve uvrstili promjenu zakona o HNB-u.
Zakonska izmjena kojom se reviziji omogućuje ulazak u središnju banku i glasovanje o izvješću HNB-a prošla je prvo čitanje, te je upućena na drugo čitanje, a sastav parlamenta, u kojemu se osim MOST-a i Živog zida, kritikama na račun HNB-a priklonio i SDP sugerira da će i druga saborska rasprava biti polemična.
Kandidata za to mjesto moglo bi se naći i u redovima HDZ-a, primjerice ministrica Martina Dalić ima dobru reputaciju u međunarodnim financijskim krugovima, a nije nemoguće da se u stranačkim kombinacijama nađe i Ante Žigman, nekadašnji državni tajnik u ministarstvu financija, a sada guvernerov savjetnik.
Most se u svojim potezima oslanja na savjete pulskog profesora Marinka Škare, koji predaje uvod u ekonomiju na pulskom fakultetu ekonomije i turizma, ali nema zapaženije radove vezane uz monetarnu politiku.
Inače, da bi Hrvatska uopće došla u poziciju da razgovara o prelasku na euro morali bi narednih godina značajnije smanjivati udjel javnog duga u BDP-u i europskim monetarnim vlastima dokazati da smo u stanju spustiti ga prema 60 %.
