Nakon što je Hrvatska narodna banka objavila Smjernice o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, banke u Hrvatskoj svojim su klijentima odaslale e-poruke u kojima od njih traže razne podatke.
Bankare zanima jesu li njihovi klijenti vjenčani, kolika im primanja ima bračni partner, koliko i kakvih nekretnina ima...
Dio klijenata odlučio je ovaj zahtjev ignorirati što je dulje moguće.
"Ponižava me što me banka pristojno, ali ultimativno, traži cijeli niz, prema mom mišljenju, nepotrebnih podataka, dok svaki dan u novinama čitam naslove poput - zamračili pet milijuna, ukrali deset, pronevjerili 20 itd. Također, smatram da je ultimativni ton guvernera Vujčića licemjeran, jer se istim tim tonom mogao i trebao obratiti bankama kako bi ustanovio jesu li pozajmile prave franke ili je zapravo riječ o fikciji što je životno pitanje za 300.000 ljudi. No on od banaka takav podatak nije ni zatražio, što pokazuje da služi svojim stranim vlasnicima, a ne građanima države koji u njoj plaćaju poreze. Sramota", rekao nam je jedan od klijenata.
Iako iz banaka poručuju kako nije riječ o njihovoj ideji, na podacima klijenata će inzistirati jer se to od njih traži zakonom. Ekonomist Željko Lovrinčević objašnjava nam o čemu je riječ.
"To je promjena općih smjernica i sadržaja s obzirom na okolnosti koje se događaju u svijetu, od borbe protiv terorizma do pokušaja jačanja transparentnosti u cijelom bankarskom sustavu", govori Lovrinčević, ali i podsjeća kako smo ovih dana svjedoci isplata nogometnih transfera u gotovini, unatoč tome što su prije postojale smjernice.
"Vi ste i onda imali smjernice. U smislu prijave za pranje novca, ali očito nisu poštovane", kaže ekonomist.
Na pitanje, imamo li razloga očekivati da će ove nove smjernice biti poštovane, odgovara nam:
"Vjerojatno da, jer iza ovih smjernica najvećim dijelom stoji interes SAD-a, odnosno zapadnoeuropskih zemalja iz kojih novac bježi u oaze. Drugim riječima, iza provedbe tih smjernica stoje najjače svjetske zemlje zbog vlastitih interesa. Na koji način će ti podaci biti upotrijebljeni, a ne zloupotrijebljeni ne možemo znati. Procedura bi morala biti striktno regulirana i poštivana", objašnjava ekonomist Lovrinčević.
Plan banaka, prema naputku guvernera Borisa Vujčića, je sljedeći: klijent koji u banci otvara novi račun ili namjerava obaviti transakciju od 105.000 i više kuna, a banci ne želi dati tražene podatke o svojem identitetu ili namjeni tog iznosa, ona mora odbiti otvaranje računa i provođenje takve transakcije.
Što se tiče starih klijenata banaka koji ne žele dati podatke za ažuriranje svojeg računa, banka s njima neće nužno prekinuti odnos.
Osim u slučaju ako klijent obavlja transakciju veću od 105.000 kuna, a ne želi reći namjenu transakcije. Na primjer, klijent kupuje automobil, a plaćanje neće provesti preko banke u kojoj podiže račun.
Ako on odbija dati svoje podatke, banka će s njim prekinuti odnos, te o svemu obavijestiti Ured za sprečavanje pranja novca.
I dok je Vujčić ovim smjernicama izazvao ogorčenje dijela klijenata, posebno onih koji već godinama traže odgovore na predugo neodgovorena pitanja u slučaju Franak, njegov imenjak, ministar financija Boris Lalovac sve im je draži.
On je, čini se, u ovoj izbornoj godini odlučio zaratiti s bankarima. U medije je najprije procurila informacija o sukobu njega i predstavnika bankara.
Nakon toga ministar je dobio policijsku zaštitu. Doduše, zbog istraga u slučaju braće Mamić. Potom su medije preplavili napisi o novim uhićenjima ljudi iz gospodarskog i bankarskog miljea.
"Za nove slučajeve čut ćete vrlo brzo", rekao je Lalovac pritom šokiravši i kolegu s kojim svakog četvrtka sjedi na sjednici Vlade na Markovu trgu, ministra uprave Arsena Bauka.
"Ja sam se začudio, jer to predlaže policija, a odlučuje sud", u šoku je bio Bauk.
A onda se za nekoliko dana opet oglasio sam ministar, porekao da je najavio uhićenja te razjasnio svoje riječi.
Riječ je, kaže, o tome da Samostalni odjel za porezne prevare vodi istrage i ako se utvrdi nesrazmjer imovine onda se rezultati tih istraga prosljeđuju institucijama.
"Ministar financija nije najavio nikakva uhićenja. Taj ured nema nikakav represivan mehanizam. Mi smo govorili da oni provode istrage i ako postoje nesrazmjeri imovine s prihodima mogu to proslijediti drugim institucijama. Znači ne morate uopće ići represivnim modelom, možete dati određeno rješenje da postoje nesrazmjer imovine i da se mora platiti", poručio je Lalovac iz Bruxellesa gdje se sastao s europskim ministrima financija.
