Stara izreka kaže kako tržištima vladaju ili pohlepa ili strah. Pohlepa je nekada vladala kriptovalutama. Cijena Bitcoina, najpoznatije kriptovalute, piše Economist, narasla je s 900 dolara u prosincu na 19.000 godinu dana kasnije. Nedavno je pak strah bio u pitanju, piše u svojoj analizi The Economist. Cijena je "pala" natrag na 7.000, a i druge su se kriptovalute srozale. Nitko ne zna što slijedi, ne može se spekulacijom pogoditi niti maksimum niti minimum. Posebno je to teško s kriptovalutama jer nema načina ili metode kojoj se može vjerovati.
Nije trebalo biti tako, barem ne u teoriji. Bitcoin, prva i dalje najpopularnija kriptovaluta, život je započela kao tehno-anarhistički projekt koji je trebao biti online verzija gotovine, način na koji su ljudi trebali raditi transakcije bez uplitanja "zlih" vlada ili banaka. Desetljeće kasnije, jedva da se koristi za takve stvari. Korisnici se moraju, piše Economist, "hrvati" s kompliciranim softverom i odreći se sve zaštite. Rijetko tko prihvaća Bitcoin, a s drugim kriptovalutama je još teže.
Bez istinske svrhe i neregulirane, kriptovalute su postale fokus točka u igrama špekulacija. Neki su zaista sagradili bogatstvo i "izvukli" novac, dok su drugi debelo gubili. Čini se kako je to ciklus koji se neprestano okreće.
Ekonomisti valutu definiraju kao nešto što može biti medij razmjene ili oznaka vrijednosti. Kriptovalute ne ispunjavaju te kriterije.To ne znači da će ubrzo nestati (iako ih regulatori sve više "stišću"). No, kako se za sada čini malo je argumenata zašto bi kriptovalute smatrali ičime drugim osim pretjerano kompliciranom kockarnicom.
Može li blockchain tehnologija to poboljšati? Riječ je o idiosinkratičkim oblicima baza podataka u koje se kopiraju podaci korisnika, nema centralnog autoriteta, i unose je gotovo nemoguće mijenjati. Pobornici smatraju da bolja blockchain tehnologija može riješiti sve boljke kriptovalutnog sustava.
To su, piše Economist, velike i hrabre tvrdnje. Mnoge potiču upravo špekulanti koji se nadaju da, ako uspješno potaknu uzbuđenje oko valute, će s time potaknuti i njezinu vrijednost, no to se do sada pokazalo netočnim.
Neke su organizacije, poput SWIFT-a i Stripea (platformi za plaćanje), potpuno napustile blockchain. Neki su pak projekti eksperimentalne prirode, pa je tako Sierra Leone, recimo, tvrdio kako je proveo izbore temeljene na "blockchain" tehnologiji - a nije.
No, to ne znači da su posve beskorisni. Njihove kvalitete da "povežu" korisnike na zajednički način funkcioniranja može biti od koristi tamo gdje nema centralnog autoriteta. Kriptovalute su ispale razočaranje, ne znači da blockchain čeka ista sudbina.
