Ekonomix
714 prikaza

"Marić ne smije raditi samo kao PR za dobre vijesti"

Zdravko Marić
Boris Scitar/PIXSELL
Ugledni ekonomski stručnjaci Velimir Šonje, Maja Vehovec i Željko Lovrinčević za Express komentiraju optimistične najave ministra financija

U nedavnom intervjuu za Hrvatsku radioteleviziju ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako je Hrvatska, po prvi puta nakon osamostaljenja, u suficitu. Javni se dug smanjio sa 80 posto BDP-a na 78 posto BDP-a, a ministar kaže kako je za to najviše zaslužna porezna reforma.

Postavlja se pitanje je li spomenuti suficit dovoljan za stvarni rast ili je za to ipak potrebno nastaviti s jačom fiskalnom disciplinom, a Vlada mora provesti strukturne reforme. Za Express ministrov intervju i temu smanjenja javnog duga komentiraju Velimir Šonje, Maja Vehovec i Željko Lovrinčević.

Prof. dr. sc. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta

Ministar Marić je dao izjavu koju ipak treba znati 'pročitati' i s dozom objektivnosti 'tumačiti'. On je istaknuo da se nešto prvi put dogodilo od 2009. godine pa ispada kao da se u međuvremenu nije htjelo ili nije znalo po pitanju proračunskog suficita bilo što napraviti, pa smo eto sada sretni da je došla HDZ-ova Vlada i Ministar koji zna svoj posao. Daleko od toga da on posao ne radi kvalitetno. Dovoljno se dugo školovao, i ima dovoljno iskustva, ali baš zbog toga bih puno više cijenila objektivni pristup umjesto PR subjektivnog tumačenja vlastitih postignuća. On vrlo dobro zna da ništa u ekonomiji ne nastaje preko noći i ništa se ne događa zbog sposobnosti jednog čovjeka na nacionalnoj razini.

Tumačenje perioda od 2009. godine je lakonsko i neozbiljno objašnjenje recesijskog perioda u kojem zapravo nije bilo ekonomskog rasta. Ekonomski rast nije nastao zbog promjene vlasti, na njega se dugo i predugo čekalo. Dok su ostale europske zemlje već za dvije do tri godine izašle iz recesije Hrvatska se mučila i preokrenula trend tek nedavno. Tome jeste doprinijela kvalitetna turistička sezona, tome jesu doprinijele povoljne (osobito međunarodne) konjunkturne okolnosti i tome jesu doprinijele promjene porezne politike. Međutim bez ekonomskog rasta promjene same porezne politike imale bi vrlo ograničeni učinak. Porezni učinak nam ustvari nije niti dovoljno poznat, jer tek trebamo vidjeti kako će se porez na dohodak, koji je prebačen na lokalnu i područnu samoupravu, iskoristiti za daljnji lokalni razvoj.

Izgubili su vrijeme i energiju oko poreza na nekretnine potpuno bespotrebno (poznato je da uvođenje ovog poreza traži ozbiljnu pripremu u trajanju od par godina), a niti jednu drugu bitnu reformu nisu proveli u istom periodu. Pri tome mislim prije svega na reformu ili normalizaciju broja općina, gradova i regionalnih upravnih jedinica. Sva istraživanja pokazuju nužnost te reforme, a umjesto takve reorganizacije dobijemo 'lex sherif' koji će tek pokazati svu raskoš feudalizacije lokalnih moćnika. EU sredstva su još nedovoljno povučena i tu ima velikog prostornog potencijala. Mogla bih se složiti da je zaključena uspješna godina i da je uzet dobar smjer fiskalne konsolidacije, ali ne radi se o 'povijesnom' prijelazu kako tvrdi Ministar Marić, a još manje garanciji dugoročnog  ekonomskog rasta.

Tek kad se ekonomski rast bude temeljio na rastu izvoza i investicijama korporativnog sektora, a ne na domaćoj osobnoj potrošnji, moći će se reći da za Hrvatsku ima nade. Do tada više skromnosti, predanog rada i hrabrih reformskih koraka treba biti ostvareno bez subjektivne političke propagande. Veliki test znanja, sposobnosti i izdržljivosti za rashodnu stranu proračuna u 2018. godini biti će zdravstvo zbog kojeg vidim male mogućnosti za kontra cikličku fiskalnu politiku štednje. Eurostat će nam proljeće pokazati precizniju poziciju Hrvatske - rekla nam je Maja Vehovec.

Maja Vehovec | Author: PIXSELL Maja Vehovec PIXSELL

Velimir Šonje iz konzultantske kuće Arhivanalitika i portala Ekonomski lab

U novogodišnjoj poruci ministra financija saznali smo da je proračun opće države (to je središnja država, lokalna država, izvanproračunski fondovi poput HZZO i neka državna poduzeća koja ne posluju na tržištu poput HRT-a i HAC-a) u 2017. po prvi put bio u suficitu. U isto vrijeme, rastu plaće i osobna potrošnja. Uzlet potrošnje iznad očekivanja u zadnjem kvartalu 2017. je po svemu sudeći dao doprinos punjenju proračuna i realizaciji manjeg deficita od planiranog (točne podatke još nemamo, ali pretpostavljamo).

Ministru Zdravku Mariću piše se u zasluge što je cijelu godinu konzervativno planirao prihode. Neupućeni u polit-ekonomske procese  i interesne skupine stalno su ga napadali zbog preskromnog 'planiranja' gospodarskog rasta i prihoda (jer bi onda oni lakše neodgovorno navalili na rashode), no Marić je tom vidu pritiska odolio (iako mu nije bilo lako s obzirom da mu se stolica cijelu godinu tresla zbog Agrokora).

S druge strane, moguće je da je deficit manji od planiranog (rebalansom je planiran deficit od 0,6% BDP-a) i zbog nešto manje realizacije rashoda od planirane. Kako nema detaljnijih podataka (šteta što je ministar trčao brže od statistika pa da se javnost ne može detaljnije upoznati sa stanjem stvari), za sada ne znamo kome se može pripisati kredit za to, ako je toga bilo - piše Velimir Šonje na portalu Ekonomski lab

Navodi i kako ministar 'zaslužuje kritiku zbog trijumfalističkog novogodišnjeg nastupa, te da nije spomenuo tri vrlo važne stvari. prva je da Hrvatska i dalje plaća kamatnu stopu na 10-godišnji javni dug od oko 2,3% dok Slovenija na primjer plaća manje od 1%, i to ne samo zato što ima euro, kao i kako bi se porezna reforma mogla nastaviti, a javni dug zadržati pod kontrolom tako da se trošak njegova financiranja smanji za još barem 0,7-0,8 postotnih bodova, potrebno je zadržati disciplinu rashodne strane proračuna unatoč gospodarskom rastu. Treći faktor je da u stvarnosti, disciplina na rashodnoj strani popušta. To se vidjelo već pri planiranju proračuna za 2018. Apetiti su povećani na svim stranama, a ministar financija nema političku moć da zauzda te apetite, pa bi trebao glasnije upozoravati na ozbiljne rizike kojima su hrvatske javne financije i dalje izložene u srednjem i dugom roku.'

Šonje podsjeća kako 'je naše gospodarstvo neinovativno, i dalje preopterećeno, te prema razini aktivnosti jedino u EU uz grčko koje još uvijek zaostaje za razinama iz 2008.'

Imajući to u vidu i znajući polit-ekonomsku logiku koja vlada u ovoj zemlji (inherentna sklonost pretjeranom rastu rashoda države u dobrim vremenima i povećanju poreznih i drugih tereta u lošim), ministar Zdravko Marić ne bi trebao raditi kao porte parole samo za dobre vijesti, nego bi trebao iskoristiti svaku priliku da predstavi cjelovitu sliku, temeljito ispuše novogodišnju euforiju i upozori kolege ministre da je dugoročno održiv i zdrav gospodarski rast moguć samo uz fiskalnu odgovornost na rashodnoj strani proračuna, što vrijedi i za dobra vremena - kaže Velimir Šonje.

Velimir Šonje | Author: Goran Stanzl (PIXSELL) Velimir Šonje Goran Stanzl (PIXSELL)

Dr. sc. Željko Lovrinčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Porezna reforma je doprinijela smanjenju deficita na način da je prebacila jedan dio poreznog tereta prema nerezidentima (turizam i ugostiteljstvo) jer Hrvatska trenutno uživa u rezultatima sigurnosne rente, odnosno njenih konkurenata nema na tržištu. Porezna reforma je nadalje kroz smanjenje opterećenja poreza na dohodak dovela do toga da je trenutno opterećenje dohodaka od rada (porez i prirez) oko 7% i među nižima je u EU.

Rasterećenje poreza na dohodak je bilo moguće upravo zbog prebacivanja dijela tereta na nerezidente. Problem su naravno visoki doprinosi. Smanjenje javnog duga je posljedica primarno rasta prihoda, zbog provedene porezne reforme ojačane prihodima od odlične turističke sezone, dok je na rashodnoj strani glavnina ušteda ostvarena na kamatama. I sigurnosna renta i manje plaćene kamate su posljedica eksternih povoljnih događaja koji su prisutni i nisu trajnog karaktera. Stoga ključno ostaje ustrajavanje na reformama rashodne strane proračuna, a tu su tijekom 2017. zapravo stvorene nove obveze kroz Zakon o braniteljima i povećanje izdataka za obranu.

To su tzv. trajni izdaci i njihova održivost će doći na test čim se gospodarski ciklus u EU okrene prema silaznoj fazi, odnosno BDP uspori, što će biti u drugom dijelu 2019. godine. Ne treba smetnuti s uma da jedan dio obveza koji postoji u sustavu zdravstva nije adekvatno adresiran u postojećoj metodologiji.

Zaključno, pozitivna su kretanja dobrodošla i vidljiva u javnim financijama, ali su ona primarno odraz povoljnih makroekonomskih utjecaja iz okružja, a manje rada na reformama. Dugoročna putanja smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u ovisit će ipak o dinamici reformi jer će pozitivni učinci iz okružja promijeniti svoj smjer ili oslabiti u intenzitetu u naredne 2-3 godine. Rast BDP-a tijekom 2018. će iznositi oko 2,9% što predstavlja blago usporavanje u odnosu na 2017. - rekao nam je Željko Lovrinčević.

Željko Lovrinčević | Author: Robert Anić (PIXSELL) Željko Lovrinčević Robert Anić (PIXSELL)

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.