Sean McKeon imao je 11 godina kada je financijska kriza 2008. godine u potpunosti izmijenila život njegove obitelji u američkom gradu Hudsonu. Prisjeća se svog oca koji je prepun briga i u nervozi dolazi kući nakon što je Federal Deposit Insurance Corp. preuzela banku u kojoj je radio. Kada ih je u razredu učiteljica te godine pitala jesu li 'izbacili' Božić, svi su složno rekli da.
To nesigurno vrijeme oblikovalo je živote danas mlade generacije Z, generacije 20-godišnjaka koji su sada studenti koji će uskoro kročiti na tržište rada.
"Moram raditi jako puno i pronaći posao koji će biti otporan na recesiju", rekao je danas 21-godišnji McKeon.
Studira na Oxfordu a 'bacio je oko' na veliku računovodstvenu tvrtku Big Four.
Stručnjaci će reći kako mladih u ovoj generaciji na svjetskoj razini ima oko 67 milijuna. Ono što je zajedničko svima njima, bez obzira iz koje zemlje dolaze, je nesigurnost koja ih je oblikovala od malih nogu, od odrastanja u trenucima financijske krize, političkih nestabilnosti, pucnjava, te velikog napretka tehnologije i društvenih mreža. Upravo zato oni su pomalo uplašena, oprezna ali i čvrsta generacija, a postali su takvima zahvaljujući velikim svjetskim previranjima na ekonomskom i socijalnom polju, piše The Wall Street Journal.
Ono što ih razlikuje od prijašnjih generacija je potreba da se čim prije obogate, ali i manjak interesa da sami pokrenu neki svoj posao. U svojim tinejdžerskim danima mnogi od njih su izbjegavali imalo opasne stari poput ulaska u seksualne odnose, alkohol ali i vožnju. Izbjegavaju studentske kredite i bilo kakvu mogućnost da im se dogodi ili ponovi ono što se dogodilo njihovim roditeljima i obitelji.
Rana istraživanja pokazuju kako su mladi radnici generacije Z konkurentni i pragmatični, ali i nervozni i rezervirani, ako ih se uspoređuje s generacijom milenijalaca, njih 72 milijuna rođenih u razdoblju između 1981. i 1996. godine. U trenucima kada je zaposlenost u mnogim zemljama svijeta na najnižoj razini ikada, ova generacija trebala bi popuniti neupražnjena radna mjesta. Oni koji bi ih trebali zaposliti, njihovi poslodavci, pokušavaju se prilagoditi karakteru nove i mlade snage koja im stiže.
Tvrtke su se prilagodile na način da su svoje platforme modernizirale i ponudile usluge i načine prijave, aplikacija za poslove, koje bi mogle biti zanimljive upravo ovoj generaciji koja se internetom većinom služi preko svojih pametnih telefona ili tableta.
"Nove informacije prihvaćaju puno brže od svojih prethodnika, a za njih nije prirodna ili uobičajena ona interakcija na koju smo mi navikli, jedan na jedan", rekao je Ray Blanchette, šef Ruby Tuesday Inc. koji je uveo telefonske videozapise kako bi obučio mlade radnike na za rad na grillu i pripremi hamburgera.
Demografi u njima vide sličnost sa "Tihom generacijom" onih rođenih između 1928. i 1945. godine u kojima su duboko ukorijenjeni ožiljci Velike depresije i 2. svjetskog rata. Generacija Z ulazi na tržište rada u jednom od najpoželjnijih vremena potrage za radnicima u ovom desetljeću, uz prosječnu stopu nezaposlenosti od 4 posto.
Tvrtka Ruby Tuesday muku muči s pronalaskom dovoljnog broja radnika koji bi prali posuđe i servirali budući da su im upravo takvu radnu snagu preotele tvrtke poput Ubera.
"Teško se natjecati s takvim mogućnostima koje nudi pametni telefon, koji olakšava pristup poslu", napominje Blanchette.
Oni koji ipak odaberu njihovu tvrtku žele imati potvrdu kako će im poslodavac uplaćivati zdravstveno i ostala davanja, iako će većina njih ipak i dalje ostati na teret svojih roditelja. No žele znati da postoji ta mogućnost jer se mnogi među njima pitaju, što ako ne nađem posao nakon diplome pa ću morati ostati na tom poslu?
Žele biti sigurni, imati financijsku sigurnost. Više od 80 posto brucoša iz ove generacije koji su počeli studirati prije nekoliko godina naglasili su kako žele da im u životu bude dobro, i da dovoljno zarađuju. Najstariji među njima žele da im posao bude centrali dio njihovih života i spremniji su raditi više i duže u usporedbi sa milenijalcima, kako je pokazala studija sa Sveučilišta Michigan, koja prati stavove i želje tinejdžera od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća.
"Imaju snažnu radnu etiku i strahuju kako neće dobro obaviti posao koji se od njih očekuje", kaže Jean Twenge sa Sveučilišta San Diego State.
Istraživanje je pokazalo kako samo 30 posto njih želi pokrenuti neki svoj posao što je najniža razina od svih dosadašnjih generacija. College Works Painting koja zapošljava oko 1600 studenata godišnje za mali poslove diljem zemlje, ima poteškoća pri zapošljavanju menadžera s obzirom da mali broj onih koji se prijavljuju imaju neke poduzetničke sposobnosti, kaže Matt Stewart, suosnivač tvrtke Irvine iz Kalifornije.
"Njihov rizik je neuspjeh, a mislim da se toga boje puno više nego prije", naglašava.
Primijetio je i razliku u ponašanju pripadnika ove generacije u usporedbi sa njihovim prethodnicima. Njihova tvtka tako je lansirala projekt koji je bio podrška menadžerima, pa su se milenijalci uzbuđeno prijavili i radili zajedno. No radnici generacije Z željeli su ipak individualno priznanje i ekstra plaću. Kako bi ih potaknuli da sudjeluju ponudili su im bonus od 3000 dolara.
Michael Solohubovskyy imao je 12 godina kada je njegova obitelj napustila Ukrajinu 2012. godine i preselila se u Snohomish County, Washington. Njegov otac, bivši vozač taksija, stalno mu je ponavljao kako je težak posao ključ uspjeha, a njegovu poruku potvrdili su i primjeri velikih milijardera Billa Gatesa i Jeffa Bezosa.
Nakon što je maturirao, ovaj danas 18-godišnjak, zaposlio se u Boeingu kao elektrotehničar, a plaćaju mu i dodatno usavršavanje. Jednom mjesečno radi u trgovini odjeće i tako ostvaruje popust od 50 posto.
"Ne želim biti neuspješan. Kada čitate priče o uspjehu poznatih ljudi, vidite kako su oni žrtvovali nešto kako bi uspjeli. Ja ću žrtvovati svoj odmor, svoje spavanje", rekao je.
Budući da su vidjeli primjere svojih prethodnika koji su zaglibili u studentskim dugovima, oni panično pokušavaju izbjeći takvu sudbinu, što je vidljivo i u opadanju broja studenata koji koriste studentske kredite. Zato će mnogi među njima odabrati studiji na slabijim sveučilištima na kojima je trošak studiranja puno manji.
Studentski kredit uzela je sestra 20-godišnje Lane Demelo, koja je tada bila prva osoba u njihovoj obitelji koja je krenula na studij.
"Gledala sam ju kako živi i prolazi kroz sav taj stres i pritisak i ja nisam to htjela doživjeti", rekla je Demelo.
Upisala je program Year Up, program izobrazbe za rad koji maturante s niskim prihodima zapošljava kroz stažiranje, angažirala se kao koordinator projekta na LinkedInu i honorarno pohađa De Anza College u Cupertinu.
Ova je generacija jako trijezna. Podaci upravo iz spomenutog istraživanja pokazuju kako je mali broj pripadnika ove generacije probao alkohol, rijetki imaju vozačku dozvolu, i rijetki ulaze u seksualne odnose ili izlaze sa svojim vršnjacima.
Odrasli su vjerujući odraslima i žele poslodavca koji će im pomoći da izbjegnu neugodne situacije na poslu kao što su konflikti sa kolegama, naglašava Tulgan. Kada je njihova kompanija upitala generaciju Z što im je najvažnije kod spola, najčešći odgovor koji su dobili bio je "siguran okoliš". Zato i savjetuju klijentima da kreiraju manje radne timove kako bi njihovi voditelji imali dovoljno vremena za njegu i odgoj takvih radnika.
Da dobije vozačku dozvolu nije se žurio 21-godišnji Joshua Berja koji i dalje živi sa svojim roditeljima kako bi uštedio novac, a pomaže ocu i majci.
Među njima zabilježa je veća razina nervoze i depresije u tinejdžerskoj dobi nego kod prijašnjih generacija. Upravo iz tog razloga lansiran je u SAD-u projekt "Jesi li ok?", poznat pod nazivom "We care", a riječ je o programu brige o mentalnom zdravlju koji ima i posebnu telefonsku liniju za radnike koji tek počinju s poslom.
Poslodavci su s ovim problemom suočeni u puno većoj mjeri nego prije 15-ak godina. Mnogi će reći kako bi jedan od uzroka tome mogli biti pametni uređaji. Upravo generacija Z većinu svojih društvenih aktivnosti provodi preko poruka na mobitelu i društvenih mreža, što je u potpunosti izmijenilo prirodan način društvene komunikacije i zapravo omogućilo mogućnost maltretiranja pred širom publikom.
Većina ove generacije Snapchat i Instagram upoznali su još u srednjoj školi. No u trenucima kada im je počelo ometati njihovu koncentraciju na školovanje, mnogi su prestali u velikoj mjeri koristiti te društvene mreže. Među njima je i 19-godišnja Corrina Del Greco koja želi postati softverski inženjer i baviti se karijerom za koju smatra da je otporna na recesiju. I ona se sjeća odricanja kroz koje je prolazila njezina obitelj nakon što se smanjio opseg posla kojeg su imali njezini roditelji.
"Naučila sam puno o vrijednosti novca. Oduvijek sam željela imati siguran život, siguran prihod", napominje.
Negativna iskustva sa društvenih mreža dovela su ju do toga da je odlučila napraviti profesionalnu stranicu na LinkedInu, i upisala seminar kako bi to naučila. Upravo ova generacija najbliža je tehnologiji, više i od njihovih prethodnika, milenijalaca. Mnogi će tako biti i fleksibilniji u svojim prijavama za posao, pa će tako kandidatima omogućiti da sami svoje odgovore na pitanja iz intervjua snimaju i pošalju njima.
Komunikacija 'jedan na jedan' postaje nešto što oni trebaju učiti, posebno kako komunicirati sa klijentima koji sjede pored njih.
Intenzivna potraga za talentima Silicijske doline potaknula je mnoge da promijene svoje načine zapošljavanja. Mountain View, iz Kalifornije, financijski softverski programer tako odgovara svim 4500 kandidatima koji se godišnje prijavljuju za stažiranje. Neodgovaranje bi moglo naštetiti ugledu tvrtke jer ova generacija i pojedinci mogu utjecati na vršnjake, kaže Nick Mailey, potpredsjednik tvrtke Intuit za stjecanje talenata.
Svoje načine potragu proširio je i LinkedIn.
"Nas ne zanima gdje su išli u školu i da li su išli u školu. Uzet ćemo talentiranog pojedinca i izgraditi ga iz temelja", rekao je Brendan Browne, potpredsjednik tvrtke za globalno stjecanje talenata.
"Svaka nedaća koju ljudi pretrpe tijekom svog života ili ih paralizira ili učini snažnijima. Upravo nedaće tako postaju prava prilika da postanemo još snažniji i bolji", rekao je student McKeon koji ozbiljno shvaća školovanje, jer kako kaže "svijet je postao jako kompetitivno mjesto".
