Danas na snagu stupa Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, javlja Poslovni.hr. Država će četiri godine plaćati pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće. Subvencionirat će se kupnja stanova i kuća, odnosno gradnja kuća ne samo u gradovima, već i u manjim sredinama, budući da je novogradnje uglavnom moguće pronaći u većim gradovima. S bankama je dogovoreno da za vrijeme državne subvencije kamata ne bude veća od 3,75 posto.
Uz plaćanje polovice mjesečne rate prve četiri godine, država mlađima od 45 nudi produljenje subvencije od dvije godine za svako dijete rođeno ili posvojeno u tom razdoblju. Godinu dana duže sufinancirat će i one čiji članovi obitelji imaju invaliditet veći od 50 posto. Zakonom se omogućava kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu država sufinancira kredit koji ne premašuje 100.000 eura. Nekretnina može biti i skuplja, ali ostatak se neće subvencionirati.
Banke u Hrvatskoj ranije su otvoreno izlazile s izjavama da ih već neko vrijeme klijenti zasipaju pitanjima o željno iščekivanom programu koji bi trebao biti prvi korak u poticanju mladih da steknu prvu nekretninu, a obiteljima olakšati donošenje odluke o roditeljstvu. Prve su s time izlazile u javnost Zagrebačka banka i Sberbank.
Većina će banaka od 1. srpnja primjenjivati niže kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatom, nakon usklađenja varijabilnog dijela kamate sa smanjenom vrijednošću referentnih kamatnih stopa. Fiksnu kamatu tijekom cijele otplate zasad nude samo stambene štedionice.
Taj će trend od jeseni pokušati promijeniti HNB: kako što su prije dvije godine uveli bankama obvezu da, ako ne nude kunski kredit, klijenta moraju upoznati s listom konkurenata koji to nude, sad će istu stvar morati primjenjivati i na kredite s promjenjivom i fiksnom kamatom.
Kako god bilo, sad je već očigledno da je stambeno kreditiranje ponovo živnulo, a da su cijene nekretnina već neko vrijeme na donjoj granici. Nekretninski stručnjaci upozoravaju da su već lagano počele rasti, a makroanalitičari i kod nas i u cijeloj Europi tu i tamo ponovo upotrijebe termine kao što je "nekretninski balon".
