Otkako je 2008. izbila globalna financijska kriza, svijet je upoznao i izraze "prevelike da bi propale" i državne intervencije najkapitalističkijih država u milijardama dolara kako bi se spasile banke. Pa i prave nacionalne pobune, kao Islanda, protiv banaka koje bi inače doslovno ubile standard i ekonomiju građana. Nešto od tih problema se u međuvremenu riješilo, nešto nije, nešto je gurnuto pod tepih, nešto se rješava..
Kako bilo, Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio je top listu financijskih institucija po državama, odnosno najsigurnije banke na svijetu. Listu je WEF složio, sam priznaje, na temelju upitnika građana; od 1, što znači da bankama treba više novca, do 7, banke su generalno sasvim zdrave.
Od 137 zemalja Hrvatska je na 69. mjestu, a kao što će se vidjeti na primjeru nekih zemalja iz top 14, te na primjeru SAD-a koji je 24., Velike Britanije koja je 59., Njemačke koja je 53., Venezuele koja je 103. ili Slovenije koja je 104., ovakav plasman Hrvatske nije ni dobar niti loš. Naprosto je takav kakav jest.
14 mjesto – 5.9 bodova
Malta:
"Mjere osiguranja lokalnih banaka u ovoj su zemlji među najvišima u Europi, a malteške banke stalno pokazuju razine solventnosti koje su gotovo dvostruko veće od prosjeka EU", stoji u najnovijem financijskom izvještaju za ovu zemlju koji citira Business Insider.
Tajvan:
Dok su Tajvanci najačešće vrlo sretni zdravljem banaka u svojoj zemlji, u listopadu je Far Eastern International Bank pretrpio hakiranje u kojem je ostao bez 60 milijuna dolara.
Slovačka:
Izvještaj The Economist intelligence unit za 2015. godinu zaključio je da su banke u ovoj zemlji veliki dio kredita uspjele pokriti depozitima iz same Slovačke, te da ne ovise o vanjskim financijskim doznakama.
Panama:
Business insider za nju navodi da ova zemlja nema središnju banku, da one moraju imati i imaju najmanje dvostruko od minimalnog pokrića kredita koje izdaju sredstvima koje posjeduju, te da se zemlja trudi otresti reputacije kakvu ta zemlja ima od financijske krize. Ono što ne navodi jest sav užas koji je razotkriven kroz "Panama papers" kao i razinu socijalnih prilika prosječnih i siromašnih građana ove zemlje.
10. mjesto – 6.0 bodova
Švicarska:
Credit Suisse i UBS među najmoćnijim su svjetskim bankama, ova zemlja je na glasu kao mjesto na kojem svoje bogatstvo čuvaju krajnje bogati. Bankarski sustav stoga se ovdje drži kao vrlo zdrav. No, baš tu i to baš u UBS-u 2011. se dogodilo da je banka izgubila dvije milijarde dolara jer se njihov vrlo mladi, vrlo ambiciozni, reklo bi se vrlo pohlepni broker zaigrao i ulupao ogromna sredstva na burzi u Londonu. Da se ne govori o povremenim optužbama za utaju poreza iz inozemstva.
Češka:
Za ovdašnji bankarski sektor BI primjećuje da je "neobičan po tome što dominiraju strane banke", kao i u Hrvatskoj reklo bi se, te da to "Česima previše ne smeta" jer ih smatraju sigurnima.
Gvatemala:
Banco Industrial, Banco G&T Continental i Banco de Desarrollo drže skoro svo bankarstvo u ovoj zemlji. WEF ih smatra vrlo zdravima, odatle ovakav plasman. Problem je što je zemlja jezivo raslojena, kako je nedavno za Express u intervjuu pričao Eduardo Halfon, da je većina stanovništva jezivo siromašna, da se demokracija jezivo urušava, tako da to nije mjesto gdje biste rado živjeli.
Izrael:
Ovdje su banke u pravilu jako zdrave, iako... u rujnu ove godine državni financijski regulatori naredili su im da prekinu svoje strane operacije i da drže pod kontrolom svoje podružnice, rezonira BI. Međutim, isto tako bi se moglo zaključiti da je takav odnos središnje banke prema tom sektoru upravo ono zbog čega je bankarski sektor stabilan.
9. mjesto – 6.1 bodova
Luksemburg:
Ova državica je i inače čuvena diljem svijeta po svom financijskom sektoru. Banque et Caisse d’Épargne de l’État često se navodi kao primjer jedne od najsigurnijih banaka svijeta. No, cinik bi mogao primijetiti da ogromna količina novca koja se ovdje vrti možda ima neke veze s ne tako davnim optužbama kao utočišta za porezno neproveden novac negdje drugdje.
8. mjesto – 6.3 bodova
Norveška:
E, to je mjesto gdje bi se radni čovjek mogao zamisliti bez nekih posebnih problema. BI ipak primjećuje, zapravo točno, da je ova nacija, izrazito oslonjena na naftni biznis, posljednjih godina imala ozbiljnih problema u bankarstvu. Čak unatoč tome što su im ove godine investicije probile 1000 milijardi dolara. BI, međutim, iz nekog razloga ovdje ne primjećuje da su Norvežani očito još i puno zadovoljniji svojim bankama nego Česi za koje je to primijetio.
Hong Kong:
Ovo je centar svjetskog bankarstva, ovdje se na velikoj sceni vrzmaju samo najveći i najstabilniji. Unatoč tome što je riječ o manjem krilu "Kine s sva sustava", nepopularnim demokratskim trendovima... Novac očito ne poznaje ideološke barijere.
5. mjesto – 6.4 bodova
Singapur:
Još jedno mjesto na kojem se vrti krupna lova, vrlo nalik onome u Hong Kongu, samo puno novijeg datuma od Hong Konga.
Čile:
BI za ovu zemlju nije imao baš nikakav komentar. Možda zato što ne zna kako pomiriti rejting zemlje BBB s time što je pokrivenost zajmova odlično pokrivena domaćim depozitima i time što se Čileancima, generalno, banke ne čine problematičnima. Čile je apsolutno najbolje plasirana zemlja u kojoj su posljednjih niz godina imale lijeve vlade ili barem snažne socijaliste u koaliciji s demokršćanima.
3. mjesto – 6.5 bodova
Australija:
Za naciju/kontinent objašnjenje je to što bankarski sektor dijeli nekoliko velikih igrača, te to što su strane banke pod čvrstom državnom regulacijom. Drugim riječima, Australci su bankarski suvereni, ono što Islanđani baš i nisu bili, pa su umalo platili umiranjem od gladi.
Novi Zeland:
Pet velikih banaka s pristojnim zaradama i rastom, a opet nema preagresivne konkurencije, tako da nacija na ostacima potopljenog osmog kontinenta u ovom smislu živi mirno.
1. mjesto – 6.6 bodova
Kanada:
Tijekom cijelog proteklog stoljeća ova zemlja je imala samo dva bankarska bankrota, i to u slučaju dviju lokalnih, malih banaka. Nijedna im nije propala niti u 30-ima niti 2008. Ovdje se živi sigurno i kao radnik i kao poslodavac.
Finska:
Ovo je jedna od onih zemalja u kojima Erkki Liikanen, guverner centralne nacionalne banke, namjerava natjerati banke da odvoje investicijski od depozitnog sektora. Ili ćeš, dakle, imati banku u kojoj će se štedjeti i koja će posuđivati ili ćeš se baviti investicijskim bankarstvom, pa nema majci da ćeš svoje špekulacije natovariti na vrat građanima i vlasnicima tvrtki.
