'Bankarima se tresu gaće, Hrvati ih zasuli tužbama'

Slučaj Franak nastavlja se iako su mnogi mislili da je stvar gotova. Mnogi su klijenti, naime, tužili banke zbog nezakonito određenih kamata. O tome smo razgovarali s Goranom Aleksićem, zastupnikom Snage u Saboru i istaknutim liderom Udruge Franak.

Kakvi su rokovi zastare?

Putem Udruge Franak umrežili smo odvjetnike za koje znamo da uspješno vode sporove protiv banaka zbog nepoštenih kamata. U ovom trenutku znam za više od stotinu prvostupanjskih presuda na svim općinskim sudovima, od juga do sjevera RH. Prema svim tim presudama banke moraju vratiti tužiteljima preplaćene kamate i pripadajuće zatezne kamate. Postoji i desetak pravomoćnih presuda, pa mogu otvoreno reći da postoji relevantna sudska praksa i da tužbe sad garantiraju gotovo sigurnu pobjedu na sudu, ako je banka ugovorila s dužnikom promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke.

Što se zastare tiče, na prvom stupnju 95% presuda dosuđuje se bez zastare potraživanja jer su sudovi zauzeli stav da je kolektivnom tužbom u slučaju Franak zastara prekinuta i počela je ponovno teći danom pravomoćnosti presude, a kolektivna presuda postala je pravomoćna 13. lipnja 2014. Županijski sudovi u Osijeku i Rijeci imaju stav da u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovornih odredaba nema zastare potraživanja, a Županijski sud u Zagrebu ima stav da se može tražiti odšteta samo za zadnjih pet godina prije podizanja pojedinačne privatne tužbe, bez obzira na ništetnost ugovornih odredaba na temelju kojih se traži odšteta.

U ovom trenutku zbog jedne takve presude Županijskog suda u Zagrebu podnesen je zahtjev za izvanrednu reviziju na Vrhovnom sudu RH, pa će taj sud morati donijeti konačnu odluku o odnosnome pitanju. Uvjeren sam da će odluka biti u korist oštećenih dužnika, a ne u korist nepoštenih banaka, odnosno da će Vrhovni sud potvrditi stajališta županijskih sudova u Osijeku i Rijeci.

Te se tužbe odnose na konvertirane kredite? Za stanove ili za sve?

Borna Filić/PIXSELL

Tužbe mogu podnositi svi oštećeni dužnici, bez obzira na valutu i na vrstu kredita, ako je banka s njima ugovorila promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke, ali je najbolje da se prije odluke o tužbi svatko javi Udruzi Franak i traži informaciju o mogućnosti za tužbu. Dužnici koji su konvertirali CHF kredite trebaju se strpjeti i pričekati novu odluku o reviziji u slučaju Franak, koju Vrhovni sud RH još nije donio. Nakon nove revizije sve će biti jasnije. Adresa na kojoj se može dobiti najkvalitetnija informacija o mogućnosti za tužbu jest: pravo.udrugafranak@gmail.com.

Što su banke, koje su dosad izgubile sporove, radile nezakonito? Do koje mjere je pravosudna praksa ujednačena?

Banke su najprije ugovarale u gotovo svim kreditima koji su ugovoreni prije 2013. promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke. Takav način promjene kamatne stope jest neodrediv, zbog toga što je neodrediv on je nepošten i ništetan, odnosno takva ugovorna odredba nema pravnu snagu. Stoga svaka kasnija promjena kamatne stope u takvom ugovoru jest nezakonita. Kao što sam rekao, sudovi u cijeloj RH sude na identičan način. Presuđuju da banka mora vratiti razliku naplaćene i početne kamate, pripadajuću zateznu kamatu i sve to od početka ugovornog odnosa, a ne unazad pet godina, kao što ima stav Županijski sud u Zagrebu. Zbog toga je važno da Vrhovni sud što prije donese svoju odluku o primjeni zastarnih rokova u konkretnom slučaju.

Što je s ulaznim i izlaznim naknadama za kredite? Jesu li one zakonite ili nisu? Koliko je pravomoćnih presuda?

Moj stav jest da nisu zakonite niti ulazne niti izlazne naknade. Prema Zakonu o obveznim odnosima, vjerovnik kod ugovaranja kredita ima pravo da mu se vrati glavnica i pripadajuća dospjela kamata. Ulazna naknada jest nespecificirani trošak, to je kao kad biste pri ulasku u kafić morali platiti ulaznu naknadu uz cijenu konzumiranih pića. Izlazna naknada za prijevremenu otplatu kredita također, prema mojemu mišljenju, nije zakonita. Prema članku 1024. Zakona o obveznim odnosima, kod prijevremene otplate kredita naplaćuje se samo preostala glavnica i dodatno šteta ako bi bilo neke štete. Šteta se može dokazati samo sudskim putem, a izlazna naknada kao dodatna jednokratna kamata nije predviđena ZOO-om. Za tu moju tvrdnju postoji i pravomoćna presuda Županijskog suda u Vukovaru prema kojoj je Hypo banka, sadašnja Addiko Bank, morala vratiti dužniku naplaćenu izlaznu naknadu i pripadajuću zateznu kamatu.

Banke su nakon konverzije nastavile dobro poslovati?

U prvome momentu imale su pozitivnu nulu jer činjenica jest da su iz svoje aktive ‘izgubile’ ukupno 7,5 milijardi kuna prema izvještaju HNB-a, jer to je ukupni trošak konverzije. S druge strane, tih 7,5 milijardi kuna su uprihodile banke majke kroz derivatne poslove budući da se pokriće za CHF kredite stvaralo knjigovodstvenom metodom putem ugovora za derivatne poslove. Neću sada detaljno objašnjavati kako to funkcionira, ali to je u stvari oblik klađenja u kojem jedna strana zarađuje, a druga strana gubi na rastu tečaja. Kad se radi o kreditima i bankama, banke koje se klade ne mogu nikako izgubiti.

Jedna banka u tome slučaju zarađuje na rastu tečaja (banka majka), a domaća banka tu razliku nadoknađuje od dužnika, na čiju valutu iz kredita se banke klade. I tako banke kroz pravi kockarski posao zarađuju milijarde koje gube kreditni dužnici, ni krivi ni dužni. Banke su se uistinu u slučaju CHF kredita ponašale kao kockarnice, ali nisu na to upozorile dužnike, a morale su. Dakle, taj prvi moment nakon konverzije, u kojem je bila pozitivna nula, već je sljedeće 2016. godine zamijenila ogromna dobit veća od 6,5 milijardi kuna, unatoč konverziji, unatoč padu kamatnih stopa, unatoč rastu kunskih kredita.

Mogu slobodno reći da je konverzija CHF kredita bankama omogućila novi clean start, dužnike je oslobodila tereta rasta tečaja i smanjila im dugovanja, povećao se jednim dijelom i BDP zbog veće potrošnje rasterećenih građana – bila je to prava trostruka dobitna kombinacija, za banke, za državu i za dužnike.

Što je danas s Udrugom Franak? Kakva je njena aktivnost, koliko ima članova, od čega se financira? Kakvi su planovi udruge?

Patrik Macek/ PIXSELL

Udruga Franak je došla do oko 30.000 članova i održava se na toj razini i dalje. Udruga Franak vrlo je aktivna u informiranju dužnika o njihovim pravima, prije svega o mogućnostima za podizanje tužbi. Kao što sam rekao, umrežili smo dvadesetak odvjetnika koji su uspješni u vođenju sporova, pa svatko tko se javi na pravni mail Udruge Franak dobije informaciju o pravu na tužbu i popis odvjetnika kojima se može javiti za zastupanje.

U tijeku je i suparničarski proces u tužbi protiv ZABA-e zbog nepoštenih kamata iz kredita s valutnom klauzulom euro, koji je organizirala Udruga Franak – očekujemo pozitivan ishod. Ovih dana u Šibeniku je Udruga Franak organizirala radionicu o financijama za klince i klinceze od 5 do 11 godina, radionicu je vodila Anita Perkov Kalebota uz pomoć Ane Šimić i Antonele Tanković. Planiramo to proširiti na cijelu Hrvatsku. Prijavili smo se i na neke slične projekte financirane iz EU fondova na nivou Republike Hrvatske, o kojima će se tek odlučivati.

Čekamo odluku o novoj reviziji Vrhovnoga suda u slučaju Franak. Ako odluka bude negativna za nas, ponovno ćemo organizirati podizanje ustavne tužbe protiv takve odluke. Ne odustajemo sve dok se ne potroše sva pravna sredstva u slučaju Franak, iako smo optimistični i vjerujemo da će Vrhovni sud RH promijeniti prvu odluku i potvrditi presudu našeg istinskog narodnog heroja Radovana Dobronića.

Kakve će posljednice za banke, to jest njihovo poslovanje, ostaviti slučaj Agrokor?

Te posljedice već se očituju. Pad dobiti u odnosu na prošlu godinu iskazuju sve veće banke. Mislim da ništa više nije potrebno tome dodati.

Koliko vam se ljudi javlja kao saborskom zastupniku? S kakvim problemima?

Svakodnevno komuniciram s desecima ljudi putem svoje stranice na Facebooku. Svi koji me pitaju dobiju odgovore na svoja pitanja. Ako odgovor ne znam, objasnim da ne znam odgovor na pitanje, ali uglavnom se radi o pitanjima vezanima za stvari kojima se konkretno bavim. Moja komunikacija je vrlo javna i vrlo transparentna. Nažalost, tu i tamo pojavljuju se pojedinci kojima nije cilj nešto saznati nego isključivo provocirati, pa onda takvima moram zabraniti komentiranje na mojem FB zidu. Uglavnom pitanja postavljaju dužnici u kreditima i ljudi koji imaju problema s blokiranim računima.

Nažalost, ako netko ima blokiran račun, teško je tu čarobnim štapićem bilo što učiniti, ali ponekad se i tu može dati određena smjernica kome se obratiti za kvalitetan savjet. Osim toga, ja sam jedan od volontera u Udruzi Franak koji servisiraju pravni mail udruge, pa i tamo dajem ljudima informacije o mogućnostima za tužbe uz popis odvjetnika koji ih mogu zastupati u procesima. Ništa se nije promijenilo mojim ulaskom u Hrvatski sabor. Dapače, još sam aktivniji nego prije jer sad nisam ograničen radnim vremenom kao prije dok sam radio u HŽ Infrastrukturi.

Kako su se nakon izbora stranke postavile na zahtjeve koje ste im uputili?

Iz tjedna u tjedan afirmirao sam zakone koji su prije ljetne pauze predani u zakonodavnu proceduru. Prikupio sam 78 potpisa podrške za te zakone. Tim zakonima, ako budu doneseni, konačno će se zaustaviti nezakonito poslovanje banaka. Budući da sam dobio većinsku podršku zastupnika, mogu reći da sam već sad ispunio ono što sam obećao da ću učiniti kad postanem zastupnik. To ne bi bilo moguće da nisam dobio potrebnu podršku. Izuzetno sam zadovoljan senzibiliziranjem ostalih zastupnika za probleme oštećenih dužnika.

Kakvo je danas vaše mišljenje o političarima? Sad ih sve dobro znate iz prve ruke...

Isto kakvo je bilo i prije ulaska u Sabor. Političari su dio određenoga političkog plemena, da se tako slobodno izrazim. Političko pleme ima svoju hijerarhiju i gura određene interese, koji često nisu interesi građana nego su interesi nevidljivih lobista. Nemam dokaze da netko lobira ili ne lobira, ali i meni se javljaju pojedinci koji bi htjeli da se njihove ideje provedu kroz zakonodavnu proceduru ili govorenjem o tome za saborskom govornicom. To jednostavnu tako funkcionira.

Pa i ja sam indirektno lobirao kod određenih političara za interese dužnika dok sam bio izvan politike, a sad to činim direktno. Ono čega fali jest više zastupnika koji bi samostalno gurali određena povoljna rješenja za Republiku Hrvatsku i njezine građane. Više zastupnika koji bi iz tjedna u tjedan jasno i koncizno govorili o određenoj problematici, ali i nudili konkretna održiva rješenja. Kad bude više takvih zastupnika, RH će krenuti brže uzlaznom putanjom. S druge strane, izuzetno sam zadovoljan načinom na koji sam primljen u Saboru. Mogu reći da imam poštovanje kolegica i kolega iz svih opcija.

Nastojim civilizirano i argumentirano razgovarati o svemu, ne upirati prstom ni u koga, ne spominjati što je bilo u prošlosti i baviti se isključivo rješenjima za budućnost. Smatram da je to jedina šansa za napredak. A građani bi morali shvatiti da su oni ti koji moraju biti aktivni u zaštiti svojih interesa i da se nitko neće boriti za njihova prava ako to oni sami ne učine.

Jesu li banke i dalje svemoćni gospodari hrvatske politike? Neki analitičari misle da je porez na nekretnine odgođen zbog njih? Kakvo je vaše mišljenje o porezu na nekretnine?

Banke su svakako moćni lobisti u hrvatskoj politici. Porez na nekretnine odgođen je prije svega zbog toga što su građani osjetili opasnost od novih ovrha zbog toga poreza. Taj porez propisan je navrat-nanos, bez analiza, bez matematičkih pokazatelja, bez konkretizacije što to znači za stanove, što za poslovne prostore, a što za nečiji luksuz. Dokle god se jasno ne odrede matematički kriteriji, takav je porez nedopustiv. Moj stav, preko kojeg neću ići, jest da se porez na nekretnine ne smije naplaćivati za nekretnine u kojima stanujemo i za nekretnine u kojima se obavlja samostalna djelatnost.

Ostalo se eventualno može oporezovati, ali se mora unaprijed znati na temelju kojih točnih matematičkih kriterija. Moraju se propisati i ograničenja u konkretnim iznosima. Cijeli tjedan prije nego što je premijer Plenković najavio odgodu poreza na nekretnine, ja sam na svojoj Facebook stranici napisao da se taj porez mora odgoditi. U međuvremenu sam pripremio zakon za izmjene Zakona o lokalnim porezima u svrhu odgode poreza na nekretnine i uputio sam ga svim klubovima zastupnika s prijedlogom da ga podrže. Kad prođe ljetna pauza, zakon šaljem u zakonodavnu proceduru.

Između ostalog bi se propisala obveza da ministar financija prije uvođenja poreza na nekretnine mora pravilnikom propisati sve kriterije i matematički prikazati iznose poreza za pojedine situacije. Unatoč mojem prijedlogu, ako dođe do referenduma, svakako ću potpisati da sam protiv poreza na nekretnine. Zakon koji predlažem jest plan B, ako onima koji organiziraju referendum ne uspije njihova inicijativa. Jer, svi moramo biti svjesni da se politika sastoji od kompromisa, a ja želim sudjelovati u rješenjima. Ako apriori budem protiv protiv poreza, onda neću moći djelovati na neka drukčija, bolja rješenja, koja na kraju mogu biti čak i za društvo dobra rješenja. Stranka Snaga zamišljena je kao stranka koja će istinski provoditi volju birača koji podržavaju tu stranku i nadam se da sam dosad opravdao naziv koji nosi – Stranka narodnog i građanskog aktivizma (SNAGA).