Sjeverni morski put stoljećima je budio maštu radoznalih putnika i avanturista. To je bila najopasnija ruta koju je brod prvi put preplovio tek 1878. Danas on već́ postaje rival Sueskom kanalu, a kruzeri, što je nekada bilo nezanimljivo, nude putnicima mogućnost vidjeti još uvijek netaknutu prirodu prekrivenu ledom.
Put preko Arktičkog oceana dugo je bio nepristupačan: previše zakrčen višegodišnjim ledom koji se ne topi ni ljeti, njime su mogli ploviti samo ruski atomski ledolomci. Međutim, klimatske promjene dovele su do otapanja leda, tako i do buđenja davnih želja. Danas, to je glavna arktička morska arterija Rusije, piše Sputnjik.
Počevši od Barentsovog mora, Sjeverna morska ruta prolazi preko Kaskog, Laptevskog, Istočno-sibirskog i Čukotskog mora. Brodovi ovom rutom prijevoze opremu, gorivo, hranu, drvo, ugljen, građevinski materijal itd. Ključne luke su: Murmansk, Arhangelsk, Nordvik, Ambarčik, Igarka, Dudinka, Dikson, Tiksi, Pevek, Providenije. One koje se nalaze u zapadnom dijelu Arktika izrazito su suvremene — poput norveških. Međutim, istočni dio se tek razvija, slaba je infrastruktura, ali ni to više nije divljina.
"Sjeverni morski put je najkraća morska ruta iz Azije u Europu. Što je put kraći, prijevoz je jeftiniji, pa je tako i cijena robe niža. A ovdje je posrijedi veliki novac. Odnosno, to će biti plus za ekonomiju naše države", kaže ruski ekspert Aleksandar Mozgovoj. Prijevoz robe iz jugoistočne Azije (Kine, Japana, Koreje) i Sjeverne Europe ovim putem je profitabilniji nego južnom rutom, preko Sueskog kanala.
Povijesni uspjeh
U kolovozu ove godine ruski tanker plinom "Christophe de Margerie" preplovio je put od Norveške do Južne Koreje za samo šest i pol dana, i to bez pomoć́i ledolomaca. To je za trećinu brže nego preko Sueskog kanala. Porast protoka robe Sjevernim morskim putem već́ je vidljiv. Prošle godine je dosegao rekord od 7,3 milijuna tona, što je za 35 posto više nego godinu ranije. Međutim, postoje i problemi.
Plovidba je zasad moguć́a samo tijekom šest mjeseci godišnje, vrlo je hladno i vjetrovito, a za ovakvu plovidbu neophodni su i posebno iskusni kapetani, jer nije isto ploviti južnim morima i po Arktiku. Uz to, ni svi brodovi nisu predviđeni za arktičku hladnoću. Problem je i što je ruska sjeverna obala slabo naseljena i u slučaju neke nesreće, čak i obližnja luka za popunjavanje zaliha hrane i vode, kao i ozbiljan remont broda, mogu se pokazati vrlo udaljenima. Na tom problemu se aktivno radi.
Grade se luke sa svim pratećim funkcijama: spasilačkom službom, remontnim centrom, aerodromom, i željeznicom. Ovo će smanjiti rizike i povećati privlačnost komercijalnih prijevoznika. "Trebamo osigurati navigaciju tijekom čitave godine, što će nam omogućiti atomski ledolomci koje sada gradimo, i moguć́nosti plovidbe brodova ledene klase (kao što je 'Christophe de Margerie') kojima će se izvoziti energenti.
Drugo, po novim trgovačkim koridorima potrebno je razviti lučnu infrastrukturu kao alternativu uz koju će se plovidba preko Sjevernog morskog puta realno efikasno smanjiti. I treće, neophodno je da se pojavi hrabar prijevoznik koji će reći: Da, ja sam spreman na rizik s prijevozom kontejnera preko Sjevernog morskog puta. Ako uspijemo iskombinirati sva tri faktora, vrlo brzo ćemo vidjeti razvoj Sjevernog morskog puta", smatra Aleksej Rahmanov, predsjednik "Ujedinjene korporacije za brodogradnju".
Ima dosta zainteresiranih za ulaganje u ovaj projekt. Između ostalih, Kina i Japan žele diverzificirati transportne puteve prema Europi: postoji moguć́mogućnost spajanja kineskog projekta "Jedan pojas jedan put" sa Sjevernim morskim putem. I Japan razmišlja pragmatično: tranzitna ruta iz Yokohame do Hamburga Sjevernim morskim putem iznosi 6600 morskih milja, dok preko Sueskog kanala 11.400. Ovime bi se smanjilo putovanje iz Japana u Europu ruskim Sjevernim putem za 40 posto.
Prema novom državnom programu za socijalno-ekonomski razvoj Arktičke zone, Rusija će uložiti u infrastrukturu Sjevernog morskog puta oko pola milijarde eura. Moskva očekuje da uz sva ulaganja do 2029. godine prijevoz robe preko Sjevernog morskog puta poraste 11 puta, a da do 2035. godine u području Arktika plovi osam novih ledolomaca. Već sada Rusija posjeduje najveću flotu ledolomaca na svijetu.
