Rješavanje problema klimatskih promjena možemo podijeliti u dvije grube kategorije. Prva je rješavanje uzroka, a to je smanjenje zagađenja, a druga je rješavanje simptoma. U ovu drugu kategoriju spadaju očita rješenja kao što je podizanje brana za obranu od porasta razine mora, ali i neka znatno manje očita rješenja kao što je puštanje reflektirajućeg materijala u atmosferu kako bi se odbijala sunčeva svjetlost. Ta druga kategorija su tek privremena rješenja, ali i čak i privremena rješenja imaju svoje mjesto.
Jedno takvo privremeno, ali i nevjerojatno neobično rješenje predložili su istraživači sa sveučilišta u Arizoni. Oni kažu da je moguće spasiti arktički led koji je iznimno bitan za spas Zemlje od globalnog zatopljenja. Naime, arktički led reflektira ogromne količine sunčeve energije koju bi inače more upilo i tako dodatno zagrijalo Zemlju. Problem nastaje što je tog leda sve manje i pretpostavlja se da će ljeto 2030. godine proći bez trunka leda na krajnjem sjeveru našeg planeta.
Istraživači, predvođeni Stevenom Deschom kažu da je moguće spasiti arktički led tako što bi postavili velike zamrzivače pogonjene vjetrom koji bi zamrzavali more. Zamrzivač je možda pretjeran naziv za vjetroturbinu koja bi samo pumpala morsku vodu na površinu gdje bi se lakše zamrznula što bi onda dovelo do sve debljeg sloja leda kako se više vode upumpava na površinu. Na strateškim mjestima bi to značilo opstanak cjelogodišnjeg leda, ali kao i svako okvirno rješenje velikog problema, tako i ovi zamrzivači mora nailaze na prvu prepreku - novac.
Desch i kolege su više vremena proveli razmišljajući o zamrzavanju mora i činjenici da led pluta na površini. Trošak gradnje pumpi, njihovo održavanje tijekom godina, čak ni transport do krajnjeg sjevera nisu računali. Kako piše Ars Technica, okvirna procjena je da bi čitav program koštao oko 50 milijardi dolara svake godine.
Ipak, u hipotetskoj situaciji gdje bi 10% Arktika uspjeli prekriti takvim zamrzivačima, vjerojatno bi bilo trajno zaustavljeno otapanje leda. Istraživači su zaključili da bi bi pumpanje vode dovoljne za nastanak jednog metra leda rezultiralo nastankom samo 0,7 metara debelog novog leda zato što bi se donji dio novog leda već topio dok bi završio pod vodom.
