Ekonomix
72 prikaza

Poduzetničke muke: Što su najveći izazovi za hrvatske poduzetnike?

1/7
Shuterstock
Mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj nemaju iste probleme kao njihovi kolege u EU. Hrvatske poduzetnike najviše muči poslovno okruženje, što je problem na koji HUP upozorava godinama

Kad se otvori tema malog i srednjeg poduzetništva, jedno od prvih pitanja je: "Što najviše muči male i srednje poduzetnike?". Na ovo i slična pitanja odgovaram već 20 godina i uvijek se nađem u dvojbi trebam li istaknuti neki novi problem kako bi ova tema postala zanimljivija široj javnosti. Jer isticanje novog ne znači da su stari problemi riješeni. Zapravo, na ovo pitanje ne postoji jednoznačan odgovor - godinama se jedni te isti problemi malih i srednjih poduzetnika ponavljaju, samo je opseg u kojem ih opterećuju malo drugačiji. I cijela EU prepoznala je najveće probleme malog i srednjeg poduzetništva te ih je pretočila u strateške i druge dokumente koji prate prepreke za razvoj poduzetništva i traže načine na koje bi ih mogli prevladati.

 | Author: Shuterstock Shuterstock

Godinama se ističu ista područja koja su važna za razvoj poduzetništva, a po njima se mjeri napredak pojedine zemlje za razvoj vlastitog poduzetništva. U ta tradicionalna područja pripadaju: administrativne barijere, regulatorne zapreke, dostupnost financija, pristup tržištu, kašnjenje u plaćanju, start-up okruženje za početnike, okruženje za poduzetnike u fazi rasta i razvoja, vještine, inovacije. Posljednjih godina se, uz ove navedene, uključuju područja novijeg datuma: digitalizacija, okoliš i održivost te društveni aspekti održivosti.

Tko su mali i srednji poduzetnici?

Trebamo se podsjetiti na to kako se u izrazu mali i srednji poduzetnici skrivaju i neke zamke. Malim i srednjim poduzetnicima smatraju se sva poduzeća: i trgovački društva i obrti, a to znači da u tu skupinu pripadaju i ona s jednim zaposlenim kao i ona s 250 zaposlenika. Njihove potrebe i mogućnosti nisu iste. Najviše postoji poduzetnika s do 10 zaposlenih. Oni se zovu mikropoduzetnici i njih ima više od 90% - u Hrvatskoj je to više od 100.000 trgovačkih društava i obrta. Onih preostalih, malih i srednjih, tek je oko 10.000. Velikih poduzeća je samo oko 400. No percepcija je, kad se govori o poduzećima, da se uglavnom misli na velika. Ove činjenice o razlikama malih i velikih poduzeća ne trebaju razvijati nerazumijevanje između velikih i malih poduzeća, što se nekad zna događati, nego priznati različitosti u potrebama i mogućnostima te rezultirati pozitivnim mjerama za male poduzetnike koje će im olakšati poslovanje.

 | Author: Shuterstock Shuterstock

Gospodarsko okruženje mora biti takvo da ga može “podnijeti“ i najmanje poduzeće. Onda će moći i svako veće. Ovaj princip zove se "Think small first". Taj je princip ugrađen u sve strateške dokumente EU, što dokazuje kako stalno treba na njemu inzistirati, ne samo u Hrvatskoj.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24. 

Poslovno okruženje najveći je izazov

Dolazimo i do prve zanimljivosti vezane za hrvatske male i srednje poduzetnike. Ta zanimljivost proizlazi iz ankete koju je provela Hrvatska narodna banka, o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća. Anketirano je oko 1200 slučajno odabranih malih i srednjih te stotinjak velikih poduzeća za usporedbu. Poduzeća iz uzorka odgovarala su na pitanja o poslovnom okružju, pokazateljima poslovanja, načinima i uvjetima financiranja te projekcijama rasta. Anketa je pokazala da hrvatskim malim i srednjim poduzećima poslovanje najviše ometa -  poslovno okruženje. Oko 40% poduzetnika smatra da im ono znatno otežava poslovanje, isto toliko, oko 40%, da im djelomično otežava poslovanje. To znači da imamo više od 80% poduzetnika kojima poslovno okuženje zadaje najviše izazova u poslovanju. Tako se ova prepreka "popela" na prvo mjesto. 

 | Author: Shuterstock Shuterstock

Sintagma "poslovno okruženje" često se koristi, ali je moguće da se pod tim percipiraju različite stvari. U ovom kontekstu ono znači da se propisi i zakoni prečesto mijenjaju, presloženi su i neusklađeni. Kad govorimo o kompleksnosti propisa, to se odnosi na činjenicu kako su zakoni najčešće tako pisani da vam treba prevoditelj koji će ih prevesti na normalan jezik. Oduvijek slijedimo, a na tome ćemo i ustrajati, jednostavnu logiku - ako se zakon piše za ljude, bili oni poduzetnici ili ne, mora biti pisan tako da ga upravo oni i razumiju. Zvuči vrlo logično, no u praksi nije tako. Osim toga, zakoni se često mijenjaju, o čemu svjedoči statistika koja kaže da je prosjek posljednjih godina oko 300 promjena propisa godišnje, a ranijih godina bilo ih je i znatno više, čak i 500-600 promjena propisa. Radnih dana u godini ima oko 250, a promjena propisa više je nego što je radnih dana. Zato oduvijek tvrdimo: niti institucije, niti poduzetnici, niti građani ne mogu apsorbirati ovako česte promjene. Ako se propisi ne mogu pratiti, tj. primjenjivati - postanu prepreka.

 | Author: Shuterstock Shuterstock

Ova hrvatska statistika zapravo je iznenađujuća jer samo 11% europskih malih i srednjih poduzetnika vidi poslovno okruženje kao prepreku poslovanju. Europskim malim i srednjim poduzetnicima najveću prepreku predstavlja nedostatak stručnjaka ili iskusnih upravitelja, a onda slijedi problem pronalaženja kupaca.

Mali i srednji - dolaze li jednako lako do kredita?

Pristup financiranju, a najčešće se misli na kredite, kao prepreka, kod hrvatskih poduzetnika prepoznat je tek na 7. mjestu ili među posljednjima. Ovo je također iznenađujuće jer se tradicionalno, godinama, pa i desetljećima, često u poduzetničkoj ili općoj javnosti često čuje kako poduzetnicima nije lako doći do kredita. Kad je riječ o financiranju, nisu samo krediti način financiranja. Tako su najčešći korišteni izvori financiranja – odgoda plaćanja dobavljaču od 60 dana i leasing. Koriste se i zadržavanje dobiti ili prodaja imovine poduzeća, kao i posudba od vlasnika, a ovaj model osobito koriste mala poduzeća.

 | Author: Shuterstock Shuterstock

 Ujedno je istraživanje pokazalo da se smanjilo kašnjenje u plaćanjima; njega koristi oko 10% srednjih poduzeća te oko 20% malih poduzeća. Poduzetnici koji se nisu koristili kreditima navode da je to zato što im nije bilo potrebno jer su ili imali dovoljno vlastitih sredstva, od zadržane dobili ili prodaje vlastite imovine, ili su se koristili vanjskim financiranjem, od vlasnika, dobavljača i slično. Broj poduzetnika koji navode razlog nekorištenja kredita zbog visokih troškova financiranja, a to su kamate i naknade, smanjio se za čak 40% u odnosu na prethodno istraživanje. Ipak, kad se pogleda struktura, odnosno veličina poduzeća, visoke troškove kredita kao prepreku navode mala poduzeća, čak dva i pol puta više nego srednja poduzeća. Ovi su rezultati tradicionalno takvi, odnosno najmanjim poduzećima uvijek je najteže doći do kredita, bile kamate male i velike.

Anny Brusić dugogodišnja je direktorica HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika. Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje HUP-a i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.

 | Author: Kvaka24 Kvaka24

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.