Ekonomix
421 prikaza

Radnika nema dovoljno: Kolike su plaće u sektorima s najviše zaposlenih?

1/5
PIXSELL
Školstvo, zdrastvo, građevina samo su neke od grana djelatnosti u kojima, barem u RH, kronično fali radne snage. Posljednje vrijeme kod nas je sve više radnika iz dalekih zemalja, primjerice Indije i Nepala

Vlada je nakon višemjesečnih pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi uspjela ispregovarati povećanje plaća od 4 posto za djelatnike tih službi. Razgovarali smo s predstavnicima sindikata prosvjete i zdravstva kako bismo doznali o kolikim je povećanjima riječ, a iz oba sindikata rekli su nam da nikako nisu zadovoljni time što spremačice u školama i bolnicama neće osjetiti novo povećanje s obzirom na to da niti nakon njega neće doći do minimalca. Osim s njima, razgovarali smo s predstavnicima sindikata turizma i graditeljstva, od kojih smo doznali da se plaće u tim sektorima bitno razlikuju ovisno o tvrtkama u kojima su djelatnici zaposleni. Tako, primjerice, prosječna plaća u nekoj građevinskoj firmi iznosi 3500 kuna, a u drugoj je čak 11.000 kuna. Ista je situacija i s restoranima i kafićima. Tim sektorima zajednička je velika nestašica radnika, zbog čega se i u turizmu i u graditeljstvu uvozi mnogo strane radne snage. Dok hrvatski državljani odlaze raditi u Njemačku, Irsku, Austriju i Švicarsku na sezonu, ili na cijelu godinu, uglavnom u njihove hotele i restorane te na gradilišta, stranci sve više dolaze raditi u Hrvatsku. Kao i svake godine, Jadran je pun radnika iz susjedne BiH i Srbije. No svake godine sve se više radne snage, pogotovo za hotele, uvozi iz dalekih zemalja, poput Nepala i Indije.

'Nastradali su oni najstariji u sustavu'

 | Author: Marko Prpić/PIXSELL Ana Tuškan, sindikat učitelja Marko Prpić/PIXSELL

Kolike su plaće u prosvjeti?
Napravili smo izračune neto plaća s novim povećanjem, na području Zagreba, s 15 godina radnog staža, za osobu koja nikoga ne uzdržava, i one iznose 7548,31 kunu za učitelja i isto toliko za knjižničara, 3893,59 kuna za spremačicu, i 4784,89 kuna za domara.

Kako komentirate takve plaće?
U prosvjeti ni rad nije dovoljno cijenjen niti je dovoljno visoka plaća.

Što mislite o najnovijim povećanjima plaća u prosvjeti?
U najnovijim povećanjima nastradali su oni najstariji u sustavu kad su im oduzeli 3, 5 i 7 posto za godine staža. Sav rast koji smo imali rješavanje je zaostataka u plaćama. Oni najstariji i spremačice, kao i ostalo pomoćno osoblje, ovo povećanje nisu osjetili. Tek su sada došli do minimalca. Vrlo je mala razlika između spremačice s jednom godinom staža i one koja ima 28 godina staža. Razlika u plaći im je tek 200 kuna. Svi u prosvjeti imaju premala primanja.

Pregovarate li o daljnjim povećanjima?
Novi ministar rada rekao je da se priprema novi propis da se uredi zaostajanje s plaćama onih koji imaju najmanje u sustavu te da je u najavi novi sustav plaća u javnom sektoru. Inače svaka vlada voli se hvaliti da radnicima povećava plaće, no što se tiče prosvjete, zaboravljaju da su bili rezovi i da je ovo samo vraćanje na prijašnje plaće.

'Zarađujemo upola manje od susjeda'

 | Author: Ivica Galovic/PIXSELL Eduard Andrić, Sindikat turizma Ivica Galovic/PIXSELL


Kolike su plaće u turizmu i ugostiteljstvu?
U zadnje vrijeme plaće u turizmu i ugostiteljstvu su rasle, ali nedovoljno. Na razini prošle godine zaostatak tih plaća za gospodarstvom veći je od 22 posto kad govorimo o bruto iznosu. Konobari u hotelima u prosjeku zarađuju 6000 kuna. Kuhari zarađuju oko 12.000 kuna, sobarice i čistačice 4500 kuna. Djelatnici na recepciji od 7000 do 7500 kuna.

Kako komentirate takve plaće?
Iako u toj djelatnosti rade ljudi od kojih je mali broj s visokim kvalifikacijama, svejedno su to male plaće. Nisu konkurentne u usporedbi s plaćama zemalja u našem okruženju u koje naši ljudi odlaze raditi. Imamo upola manje plaće od Austrije i Italije.

Što bi trebalo učiniti da se te plaće povećaju?
Ovo što poslodavci sad govore, da bi bruto 2 trebalo smanjiti, to bi trebalo radnicima osigurati veće plaće. Svakako bi trebalo osigurati porezne olakšice kako bi poslodavci na temelju njih podignuli plaće. Imamo zaista visok PDV. Francuska, recimo, ima PDV od 5 posto u hotelijerstvu.

Jesu li plaće razlog zbog kojeg naši ljudi odlaze raditi u inozemstvu?
Potrebno je znati kako domaću radnu snagu možemo zadržati jedino uz ugovore na neodređeno te uz povećanje plaća. Plaće u turizmu nisu konkurentne u usporedbi s plaćama zemalja u našem okruženju u koje naši ljudi odlaze raditi.

'Plaće pomoćnih radnika me tište'

 | Author: Tomislav Miletić/PIXSELL STJEPAN TOPOLNJAK, Sindikat zdravstva Tomislav Miletić/PIXSELL


Kolike su plaće u zdravstvu?
Spremačica s 40 godina staža ima plaću od 4107 kuna. Kuharica, električar i vodoinstalater s 40 godina staža imaju plaću od 5000 kuna. Medicinska sestra s 40 godina staža ima plaću 6943 kune, a liječnik 16.420 kuna. Medicinska sestra s 15 godina staža ima plaću od 6304 kune, dok liječnik s tolikim godinama staža ima plaću 13.817 kuna. To je bez dežurstva, za redovno radno vrijeme od 40 sati, ako nema djecu kao poreznu olakšicu.

Kako to komentirate?
Nažalost, ono što me najviše tišti su plaće nezdravstvenih radnika, dakle spremačice, pomoćne radnice, poput pomoćnih kuharica, neće osjetiti najnovije povećanje plaće jer ionako nemaju ni minimalac. Radnica početnica dosad je dobivala 500 kuna ispod minimalca, dok joj sad s povećanjem treba 350 kuna do minimalca. S ovim povećanjem, da bi dobila minimalac, spremačica, primjerice, mora raditi više od 18 godina.

Hoće li se to promijeniti?
Imamo obećanje da se u zakonu o radu od 1. siječnja 2023. minuli rad ne bi uračunavao u minimalnu plaću.

Koliko će novim povećanjem za četiri posto rasti plaće liječnicima i sestrama?
Liječnicima će rasti od 500 do 1000 kuna, ovisno o tome koliko imaju staža, gdje su prijavljeni, imaju li uzdržavane osobe, dok će medicinskim sestrama rasti od 300 do 500 kuna.

 

'Primanja kod nas kreću od 2900 kuna'

 | Author: Davorin Višnjić/PIXSELL Domagoj Ferdebar, Sindikat graditeljstva Davorin Višnjić/PIXSELL

Kakve su plaće u građevini?
Plaće u građevini se kreću od 2900 kuna za NKV radnika na više za one koji su visoko kvalificirani, npr. voditelji gradilišta, voditelji projekata. Pomoćni radnici, naravno, imaju i najniže plaće. Međutim, plaće isto tako ovise i o tvrtkama. Svaka od njih daje različite plaće. Tako je u nekima prosjek plaća 3500 kuna, a u nekima 11.000 kuna.

Kako komentirate takve plaće?
Naš sindikat želi podići plaće u građevini za 15 do 20 posto. Iako je to i dalje premalo za ono što ljudi žele. Poslodavci često, kako bi izbjegli plaćanje doprinosa, prijavljuju radnike na najniže plaće. Potom im daju naknade za terenski rad kako bi im nadoknadili malu plaću.

Koji je najveći problem u tom sektoru?
Kao i u većini sektora, tako i sektor graditeljstva muči veliki problem nedostatka radne snage. Naši radnici odlaze raditi u Njemačku i druge zemlje gdje primaju punu plaću, a ne da im se isplaćuje manje od minimalca, dok ostatak ide kroz naknade. Vani naši ljudi dobiju zaista punu plaću.

Što je s uvozom radne snage, zadovoljava li uvoz radnika sve potrebe?
U graditeljstvu nedostaje nekoliko desetaka tisuća radnika, sigurno od 20 do 30 tisuća. Sve tvrtke stalno imaju otvorenih desetke radnih mjesta, dakle ni uvoz nije dovoljan.

2.biznis konferencija 24sata

Kakve nas sve promjene očekuju na tržištu rada? Rat u Ukrajini utječe na načine i uvjete poslovanja, a često i na potragu za novim partnerima ili novim izvorima sirovina. Kakve su posljedice sankcija Rusiji za hrvatsku ekonomiju, postoje li pozitivne strane i koliko nam u prevenciji onih negativnih mogu pomoći tehnološki alati, digitalne inovacije i mobilnost radne snage. Sve su to pitanja na koje će naši stručnjaci pokušati odgovoriti, a sve to iz prve ruke i vi možete poslušati prijavom na 2. biznis konferenciju 24sata "Hrvatska u novom ekonomskom okruženju“, koja će se održati 6. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu.

Konferenciju organiziraju 24sata i kvaka24, a uvodnim govorima otvorit će je ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić. U panelima će na temu ekonomije, makroekonomije, ekonometrije i financiranja, automatizacije poslovanja i uvođenja inovativne tehnologije u biznis govoriti stručnjaci iz svijeta ekonomije, geopolitike i IT sektora. Detaljnije o programu pogledajte ovdje.

 | Author:

Programski partner konferencije: HSM - Salesforce Consulting Partner

Partneri konferencije: HEP, Raiffeisenbank Hrvatska, Fina, Hrvatska gospodarska komora, LEAPWISE, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Croatia osiguranje, Hrvatski Telekom, KONČAR i Stega Tisak.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.