Elon Musk posljednjih nekoliko godina slovi za "Mojsija električnih automobila", dobrim dijelom utemeljeno, kao čovjek koji podizanjem tehnološke revolucije energetski obnovljivih izuma na industrijsku razinu bitno utječe na borbu protiv klimatskih promjena. Činjenica je, međutim, da je Musk s razvojem spektakularnog Modela 3 zaplesao na financijskom rubu.
A sada je na vidjelo izašlo da je u prijelaznom razdoblju Tesla velika sredstva, nesumnjivo ogroman broj milijuna dolara, posljednjih nekoliko godina zarađivao na prodaji dopuštenih kvota za zagađenje s CO2 automobilskim industrijskim divovima General Motorsu i Fiat Chrysler Automobiles. Ove dvije tvrtke koje masovno proizvode benzince i dizelaše objavile su vlastima države Delaware u SAD-u da su postigle dogovor s Teslom da od nje otkupe dopuštene kvote na zagađivanje zraka, što je inače u domeni federalnih vlasti.
Bloomberg navodi da je ovo prvo javno priznanje automobilske industrije da se okreću Tesli kako bi udovoljile američkim regulatornim mjerama o zagađenju. Bloomberg logično zaključuje da je to vjerojatno bio slučaj i ranije, samo što je to sada izašlo na vidjelo. Trgovanje dopuštenim emisijama CO2 još prije nekoliko godina u EU se razvilo u ogroman biznis. Stvar je vrlo jednostavna.
U skladu s mjerama protiv klimatskih promjena, razmjeri zagađenja s CO2 neke tvrtke utječu na visinu određenih poreza, čak i nekih natječaja pri EU institucijama za koje su tvrtke zainteresirane. Zato, ako je tvrtka A veliki zagađivač i želi smanjiti svoj "ugljični otisak", a tvrtka B mali zagađivač i nije ispunila dopušteno kvotu zagađenja, ona druga prvoj može prodati svoj neiskorišteni prostor za emisiju CO2.
Tako je nastalo "tržište CO2", u mnogočemu nalik klasičnim burzama, što se vremenom pokazalo kao vrlo loš način za borbu protiv klimatskih promjena. Tesla je, inače, još od prošle godine prolazio vrlo teške trenutke s financiranjem svog programa Model 3, dionice su mu se procjenjivale na skoro 380 dolara u prosincu, da bi do danas pale na samo 193,60 dolara.
O Musku su se počele otkrivati priče da u jurnjavi za industrijski održivim trenutkom proizvodnje električnih automobila, odnosno onim kritičnim trenutkom nakon kojega bi stvar trebala sama od sebe nastaviti puno lakše i brže, čak tjera svoje radnike da rintaju preko svih granica.
Otkriće da prodaje ili barem namjerava prodati svoje kvote CO2, neiskorištene naravno, automobilskoj industriji na benzin i dizel, zapravo nije nimalo protuzakonito, ali svjedoči o prijelomnim trenucima korporacije koja se nastoji sasvim "skinuti" s CO2 i fosilnih goriva, čak i kratkoročnim "neprincipijelnim dogovorima".
Vijest je, zapravo, puno više kompromitirajuća po GM za kojega se sada pokazuje da čak niti višegodišnjom prodajom hibridnih Chevrolet Volts ili električnih Chevy Bolts, kompanija nije uspjela svesti se unutar američkih ekoloških okvira. To ima direktnu poslovnu posljedicu.
S obzirom na način vladanja Donalda Trumpa i svih katastrofalnih i sve katastrofalnijih skandala oko njegove administracije, od miješanja Rusije u predsjedničke izbore 2016., preko seksualnih i rasističkih skandala do optužbi za vrlo sumnjive poslove i predsjednika i njegovih suradnika, mnoge tvrtke računaju da bi na izborima 2020. vjerojatno mogao pobijediti neki kandidat demokrata.
To bi onda značilo i vjerojatno ubrzanje klimatske politike SAD-a, posebno na krilima biznisa s obnovljivim izvorima energije, čak i po američke uvjete krajnje zelenih politika tako moćnih država kao što je Kalifornija, usto uz podršku i nekih republikanaca, kao što je Arnold Schwarzenegger. Pro-klimatska politika čak i u SAD-u danas se čini kao pitanje "kad", a ne "ako", što bi značilo da sva zagađivačka industrija, posebno tvrtke poput GM-a, već danas moraju paliti alarm za prilagođavanje takvom poslovnom i zakonskom okruženju.
Slično se događa i drugdje u svijetu. EVvolumes.com objavio je prije nekoliko tjedana podatke o prodanim automobilima diljem svijeta u 2018. U SAD-u je prodano 158.000 električnih i hibridnih automobila od čega čak 138.000 Teslinog Modela 3. U EU prodano je 409.000 električnih i hibridnih automobila, što je godišnji rast od 38 posto, a prema EVvolumes.com taj rast mogao je biti još i veći.
Svjetski prvak je, pak, Kina u kojoj je prošle godine prodano 1,182.000 ovakvih vozila, čak 56 posto svjetske prodaje, odnosno samo na Kinu otpada 63 posto rasta potražnje. Uz zemlje poput Norveške u kojoj je 40 posto svih novih automobila u potpunosti ili dijelom električno, te Njemačke koja čak i unatoč svojoj nacionalno gospodarski ključnoj automobilskoj industriji, postavlja ciljeve za potpuno izbacivanje čak i benzinaca, postaje jasno da Elon Musk cilja vrlo skoru budućnost i da tamo želi biti prvi makar se privremeno morao poslužiti i takvim izvorima novca kao što je trgovanje CO2 kvotama.
