Držite novac ispod madraca. To više nije samo izreka praktički identična našoj, već ponovno postaje vrlo aktualna fraza u ruskoj javnoj raspravi. Zbog rastućih poreza, mala i srednja poduzeća prelaze na gotovinsko plaćanje. Tome pomaže i Središnja banka koja je u zemlju upumpala monstruoznu količinu likvidnog novca kako bi podržala gospodarstvo. U Rusiji, visoko digitaliziranoj zemlji, zaboravili su na postojanje gotovine, jer se sve plaćalo karticama. Bilo koji iznos, čak i najmanji. Sve je to bilo moguće jer su troškovi bili izuzetno niski. Nije bilo značajnih bankovnih naknada i iznimno pojednostavljen porezni sustav za male transakcije, piše Corriere della Sera.
Kad je Vladimir Putin došao na vlast, njegovo najpoznatije obećanje bilo je da će čečenske teroriste potjerati "niz WC". Ali postojalo je još jedno, možda čak i važnije, obećanje kojim je zarobio svoje sunarodnjake. Kako bi izveo državu iz turbulentnih 1990-ih i njihove sive ekonomije, novi ruski predsjednik objavio je rat "crnoj ekonomiji" i gotovini. Rusko gospodarstvo je uvedeno u bijelu ekonomiju, digitalizirano i postalo transparentno: praktički nijedna transakcija nije prolazila izvan sustava. Potrošači su bili zadovoljni time, jer je to bio vrlo praktičan sustav. Ova uspješna tranzicija bila je i jedna od tajni uspjeha Putina. Ali u ovom preokretu povijesti koji je nametnuo Kremlj invazijom na Ukrajinu, rizik povratka na početak Putinove 25-godišnje vlasti sve je očitiji. Rusi se ponovno oslanjaju na gotovinu. A ako su iskre koje su pokrenule ovaj trend bili sve češći prekidi internetskih usluga i neizrečeni strah da bi ta ograničenja koja su nametnule tajne službe mogla dovesti do zamrzavanja online bankovnih računa, sada vatru održava nepovjerenje u bankarski sustav i pokušaji tvrtki da izbjegnu sve veće poreze i rastući financijski pritisak. Prema podacima Središnje banke, Rusija je od početka godine u optjecaj pustila 1,56 bilijuna rubalja, što je ekvivalentno 18 milijardi eura. Ovo je najveći porast ikad zabilježen izvan pandemije.
"Gotovo 15% Rusa sada radije drži svoju ušteđevinu isključivo u novčanicama“, upozorio je Moskovskij Komsomolec prošlog lipnja. "Podaci koje je dostavila Banka Rusije pokazuju da je u ožujku, istovremeno s prekidima interneta, isplata porasla za 300 milijardi rubalja u usporedbi s prethodnim mjesecom, dosegnuvši 20 bilijuna: brojku koja odgovara 9,1% BDP-a .“ Ultranacionalističke novine ograničile su se na obeshrabreno priznanje. "Do prije nekoliko godina činilo bi se nezamislivim da bi u 21. stoljeću ruski narod, digitalno najspretniji na svijetu, mogao napustiti svoje bankovne račune i vratiti se skrivanju novca pod madracima. Pa ipak, čini se da najnoviji podaci upravo to pokazuju.“
Količina gotovine u optjecaju također je važna mjera ruskog raspoloženja. Prema procjenama Središnje banke, povećala se u rujnu 2022., kada je Putin najavio djelomičnu mobilizaciju, a sljedećeg lipnja naglo je porasla tijekom dva dana obilježena neizvjesnošću oko marša Jevgenija Prigožina i njegove Wagnerove brigade na Moskvu. Ovo pokazivanje nepovjerenja u budućnost nije samo društveni fenomen; ima i druge posljedice, što državi uvelike otežava naplatu poreza u vrijeme kada se suočava s rastućim proračunskim deficitom. Povećanje PDV-a s 20 na 22 posto odlučeno u siječnju, u kombinaciji s ukidanjem poreznih izuzeća, sigurno nije pomoglo. Taras Skvortsov, financijski direktor Sberbanke, najveće ruske kreditne institucije, govori o "vrlo ozbiljnim znakovima" koji ukazuju na to da sve veći broj tvrtki isplaćuje plaće "u omotnici", odnosno ispod stola. "To je vrlo zabrinjavajući trenutak... Ne vidimo da gotovina ponovno ulazi u bankarski sustav putem usluga naplate, bankomata ili samouslužnih terminala", rekao je Skvortsov novinskoj agenciji Interfax. „ Novac sve više ostaje u rukama ljudi .“ To još nije manifestacija raširene panike, to još nije fenomen velikih razmjera. Ali za današnju Rusiju, sve raširenija upotreba madraca za skrivanje novca sigurno nije dobar znak, navodi Corriere della Sera.
