Ekonomix
167 prikaza

'S eurom smo uspjeli kao društvo i ekonomija'

1/5
PIXSELL
Snalaženje Hrvatske u novoj valuti, deficit radne snage, zelena tranzicija i primjena umjetne inteligencije samo su neke od tema o kojima su stručnjaci raspravljali na Kvaki24

Hrvatska je prije šest mjeseci ušla u eurozonu i upravo po tome je posebno ovogodišnje izdanje Kvake 24. Brojni stručnjaci iz raznih područja reći će nam što to zapravo znači i što će u budućnosti značiti, kako za brojne građane, tako i za male i velike poduzetnike. Naglasak je ovaj put i na radnoj snazi, rekao je glavni urednik 24sata Ivan Buča, uoči otvaranja treće biznis konferencije Kvaka 24 u organizaciji 24sata u Hilton Garden Inn hotelu u utorak u Zagrebu. Treću godinu zaredom Kvaka24 okupila je stručnjake iz raznih područja. Snalaženje Hrvatske u novoj valuti, problem deficita radne snage, zelena tranzicija i primjena umjetne inteligencije samo su neke od tema o kojima se razgovaralo.

- U proteklih pet mjeseci desilo se jako puno toga, investitori su se pomamili za Hrvatskom, pojavila se umjetna inteligencija, ljudi kažu da je to kao dolazak struje, izum vatre, kotača...

Ima poremećaja u opskrbnim lancima, deficit je radne snage, no vidimo da su sve te negativne okolnosti dosegle svoj vrhunac. Siguran sam da će krajem ovoga desetljeća Hrvatska biti puno bolja zemlja za život - rekao je direktor 24sata Zoran Turković.

Guverner HNB-a Boris Vujčić u uvodnom predavanju "Osvrt na prvih 180 dana s eurom" istaknuo je da je RH za uvođenje eura morala prvo riješiti makroekonomske neravnoteže, provesti reformske mjere i ući u bankovnu uniju što drugi nisu morali raditi.

- Sigurno smo imali i malo sreće. Cijeli 1. siječnja očekivao sam da će me netko nazvati i reći da nešto šteka, no kod nas je to prošlo fantastično, iako je bio logistički pothvat - rekao je Vujčić.

 | Author: PIXSELL PIXSELL

Uspješnom procesu, dodaje, pridonijeli su i građani koji su pokazali veliki interes za paketima eura. Najveće koristi eura za zemlje poput naše vide se upravo u vrijeme krize.

- Bilježimo nižu inflaciju i niže kamatne stope nego države izvan europodručja, uklonili smo tečajni rizik, vidi se pojačani interes investitora i sad HNB konačno može sanirati likvidnosne poremećaje - objasnio je Vujčić.

 

KOLUMNA KVAKA24 Ekonomix Umjetna inteligencija povećava produktivnost, a smanjuje i administraciju

Predavanje je održao i Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija. Govorio je o fiskalnoj politici i gospodarskim izgledima nakon uvođenja eura.

- Ako podvučemo crtu, 2022. godina bila je uspješna. Čeka nas obuzdavanje inflacije - rekao je Zoričić.

 | Author: PIXSELL PIXSELL

Održano je i pet panela. Na prvom se razgovaralo o vidljivim prednostima ulaska u euro i članstvu RH u OECD-u.

- Nisam optimističan, u situaciji kad znamo da su marže porasle, realne plaće mogu se povisiti, a da se to ne prelije na dizanje cijena. U zadnjih deset godina koliko su naše plaće rasle u odnosu na druge zemlje? RH, nažalost, ne stoji dobro - smatra Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju.

Uvođenje eura bilo je izuzetno dobro koordiniran i vođen proces, kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

- Uspjeli smo i kao ekonomija i kao društvo - istaknuo je Stojić.

- Dugoročno je pitanje kako dalje. Fali radne snage. Treba se zapitati kako postaviti sustav obrazovanja, kako potaknuti ljude da se nastave razvijati i kako integrirati što više stranih radnika - kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK). Članstvo u OECD-u, složili su se panelisti, treba gledati kao poticaj daljnjim reformama.

Tema drugog panela bila je "Konkurentnost tržišta rada i deficit radne snage u eurozoni".

- Nema boljeg radnika od Hrvata, naši ljudi su dobri radnici, vrijedni, marljivi... Uvoz strane radne snage u ovom je trenu nužan, više od 100.000 radnih dozvola izdano je lani. No to nije najbolje rješenje. Za keramičare i zidare postoje liste čekanja kao za bolnice - istaknuo je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Ipak, interes za strukovno obrazovanje nije tako velik, kaže Andrej Kristek, ravnatelj Regionalnog centra kompetentnosti Ugostiteljsko-turističke škole iz Osijeka.

 

DALIBOR KRATOHVIL Ekonomix Strukovno obrazovanje usko je povezano s razvojem gospodarstva

- Moramo prigrliti cjeloživotno obrazovanje, ulagati u mlade naraštaje, ali i u nezaposlene te zaposlene koji se žele prekvalificirati - rekao je Kristek. Dotaknuli su se i umjetne inteligencije, za koju kažu kako uvijek postoji taj strah od nepoznatog.

- Svaka nova tehnologija ukida neka radna mjesta, ali i donosi nova. Ako smo spremni educirati se, onda mislim da su nam šanse ipak nešto veće - istaknula je Ines Bokan, voditeljica portala posao.hr. Na tržištu, dodaju, danas nedostaje radnika.

- Ono što je nekad bila anomalija, danas je nažalost pravilo - zaključila je Bokan.

Na trećem panelu raspravljalo se o zelenoj tranziciji.

- Tržište se mijenja, napreduje, raste, ali nije ni potrebno napomenuti koliko mi zapravo kasnimo za jednom Njemačkom, Francuskom, Portugalom... Ljudi koji rade elektrane za obična kućanstva još se uče što je to solarna energija, to je relativno nova tehnologija. Potrebno je da ljudi, od početka samog procesa instalacije solarne elektrane, educiraju korisnike što kupuju, za što se to koristi, kakvi su uvjeti i slično - rekao je Dominik Tot, član uprave HeneR energy solutions.

Denis Čamber, Voditelj razvoja poslovanja u KONČAR - Inženjeringu, istaknuo je kako se projekti razvijaju od ideje do građevinske dozvole otprilike od tri do pet godina.

- Mi cijelu elektranu razvijemo za 12 mjeseci. Znanje o zelenoj tranziciji postoji, no administrativni i zakonski okvir treba biti puno bolji - rekao je Čamber. Porast i ulaganje u obnovljive izvore energije je enorman, kaže Zoran Miliša, predsjednik uprave tvrtke ENNA Opskrba.

- On eksponencijalno raste. Nije više problem hoćemo li izgraditi dovoljno obnovljivih izvora, hoćemo, no problem je što će u prijenosu, odnosno distribuciji nastati 'usko grlo'. Do 2030. godine svjedočit ćemo jako brzom rastu korištenja obnovljivih izvora energije, ali desit će se problem pri dovođenju sve te silne energije u mrežu i do potrošača - smatra Miliša.

Na predzadnjem panelu "Globalna zbivanja, prekid lanaca dobave te važnost dostupnosti i zaštite podataka" razgovaralo se o nizu poremećaja koji se desio.

- Pandemija je pokazala svu krhkost opskrbnih lanaca, praktički preko noći su se stvari promijenile. I pandemija i kriza posljednjih godina definitivno su naglasili važnost digitalne transformacije i povećanje kapaciteta - kaže Krešimir Jurić, direktor Sektora prodaje i marketinga, Setcor.

 | Author: PIXSELL PIXSELL

- Nakon što smo napravili internu analizu, pokazalo se da je lokalna ekspertiza koja je sposobna protumačiti zahtjeve od presudne važnosti, a bitno je da imamo i dobru uslugu napravljenu specifično za nas i naše potrebe - istaknuo je Igor Ružić, član uprave Toyota Tsusho Leasing Croatia.

Na posljednjem panelu "Primjena AI u svakodnevnom poslovanju i otvorena pitanja u EU zakonodavstvu" razgovaralo se o "vrućem krumpiru" umjetne inteligencije.

- Prepoznali smo umjetnu inteligenciju koja nam pomaže danas sutra u poslu. Možemo ubrzati procese i stvarati puno bolje proizvode - kaže Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a. Oni koji neće koristiti AI kao alat bit će iza svih ostalih, složili su se panelisti, naglasivši kako umjetna inteligencija neće ukrasti poslove ljudima, nego će svi zajedno djelovati.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.