Kratkoročno posuđivanje novca Agrokoru, društvo Nexus bi moglo koštati gubitka dozvole za rad.
To je društvo lani dio novca namijenjenog ulaganju u Zagreb Montažu i hotele Plat, plasirao prema Agrokoru, ali samo zato što ta dva društva u tom trenutku nisu trebala novac, a da ne bi stajao na računu, Nexus ga je odlučio ‘oploditi’. Tada analize o poslovanju Agrokora nisu naslućivale probleme pa nije niti bilo sumnje da se novac neće moći naplatiti, a i imali su dobra osiguranja.
Marko Lesić, osnivač i predsjednik uprave Nexus Private Equity Partnera, u razgovoru za Večernji list kaže da je sve u skladu sa zakonom i radom fondova te da će, izgube li licenciju za rad, poduzeti pravne korake. Ako im ulagači u fond više ne daju povjerenje za upravljanje, ne mogu poduzeti ništa.
Proziva vas se zbog pozajmice Agrokoru iako je novac bio namijenjen drugim projektima?
Povjerenički odbor odlučio je da se u Zagreb Montažu uloži 85 milijuna kuna, od čega je 32 milijuna bilo namijenjeno ulaganju u kapital i stjecanje većinskog udjela, a 53 kao konvertibilna pozajmica sukladno potrebama u Zagreb Montaži. Vremenski period za plasman pozajmica nije bio specificiran jer nije bio poznat. U rujnu prošle godine dokapitalizirali smo Zagreb Montažu te odobrili dodatnih 6 milijuna pozajmica, a kako im dodatnih sredstava tada nije trebalo, mi smo 47 milijuna imali na raspolaganju sljedeća tri mjeseca, za koji je period bilo potvrđeno da Zagreb Montaža neće trebati novac. Mi bismo u tom trenutku, da nije bilo upita od Agrokora, ta sredstva stavili u neku banku ili novčani fond. No kako su kamate pale na 0 do 0,5 posto na godišnjoj razini, odlučili smo kratkoročnom pozajmicom dati novac Agrokoru uz kamatu od šest posto i dobre instrumente osiguranja. Pritom smo analizirali sve podatke o poslovanju Agrokora i ništa nije upućivalo na to da će za pola godine koncern završiti u stečaju. To je, u tom trenutku, bila odlična poslovna prilika i odluka. Sada ispada da su svi znali. Sve je bilo uredno dokumentirano, kolaterali registrirani....
Jeste li trebali obavijestiti ulagače o toj pozajmici ili ne, različito se tumači. Nije još ni Hanfa dala konačno mišljenje. Vi smatrate da ih niste trebali obavijestiti i čekati njihovo odobrenje?
Kada se dobije suglasnost za ulaganje u pojedini projekt, operativni dio poslovanja je na društvima za upravljanje, i ne mora se tražiti suglasnost za tekuće operativne stvari.
Neki ulagači kažu da bi barem bilo fer da su obaviješteni o tome kamo se novac plasirao?
Suglasnost sigurno nismo trebali, a obavještavati, smatramo, isto nismo trebali jer smo smatrali da je riječ o tekućem, urednom poslovnom odnosu. To je bila transakcija od nekoliko pozajmica, neke od njih Agrokor je vratio s kamatom. Naravno, sada prevladava stav da smo trebali obavijestiti investitore, primarno zato što je Agrokor završio u problemu. Da nije, vjerojatno se to pitanje ne bi postavljalo. Iz današnje pozicije to ispada loš poslovni potez, ali ima ih onda puno u svih koji su radili s Agrokorom.
Kažete da je riječ bila o kratkoročnoj pozajmici. No, neke su dospijevale još ove godine na naplatu?
Bilo je nekoliko pozajmica i one su dospijevale na naplatu krajem prošle godine. Tada su prolongirane za kraj veljače. No kako je tada već počela kriza u koncernu, mi smo se sa Zagreb Montažom pokušali naplatiti iz sredstava osiguranja. Zbog aktivacije Lex Agrokor to je zamrznuto i naplata je bila nemoguća. Ali takvo što nitko nije mogao predvidjeti krajem prošle godine.
Ostatak intervjua pročitajte na vecernji.hr
