Top News
12537 prikaza

Ekskluzivno: Pet sati razgovora s Todorićem

Ivica Todorić
Boris Scitar/PIXSELL
Sve što je povjerenik Ramljak do sada izveo bilo je da je digao novi kredit, a zakonom je zaustavljeno plaćanje starih dugova

Ništa više ne može zaustaviti uspješan nastavak ozdravljenja sustava Agrokor, objavio je, u rijetko je viđenom zanosu, Borislav Škegro, potpredsjednik Vlade i ministar financija iz davnih devedesetih, u redovitoj kolumni u Večernjem listu od 8. srpnja ove godine, nakon vijesti da je potpisan tzv. roll-up kredit od 480 milijuna eura. Ništa više! Prema njemu, u slučaju Agrokor riječ je o "besprijekornoj (Vladinoj) intervenciji", "jednoj od najkompleksnijih viđenih dosad". Agrokor je spašen!

Kad bi barem stvari bile tako jednostavne. Ciniku, suočenom s tom bujicom ushita i oduševljenja, ne preostaje drugo nego zapitati: "U redu. Hoće li sad Agrokor biti vraćen Ivici Todoriću, njegovom još nominalnom vlasniku?". Prema Zakonu o poduzećima od sistemskog značenja, Vlada je samo promijenila upravu, ali je vlasništvo nedirnuto. Sve što je Vladin povjerenik Ante Ramljak dosad izveo - sudeći prema njegovim rastegnutim službenim izvješćima - bilo je da je digao novi kredit, a zakonom je zaustavljeno plaćanje starih dugova.

Ivica Todorić | Author: Boris Ščitar/ PIXSELL Boris Ščitar/ PIXSELL

Pitanje hoće li sad, nakon što je proglašeno da je spašen, Agrokor biti vraćen - postavio sam i Ivici Todoriću u ponedjeljak popodne, 10. srpnja, u Kulmerovim dvorima. Nije čitao kolumnu, pa sam mu je prepričao. Slegnuo je ramenima i okrenuo glavu. S Todorićem, vlasnikom i do prije tri mjeseca predsjednikom uprave koncerna Agrokor, razgovarao sam više od tri sata u subotu, 1. srpnja, i još dva sata u ponedjeljak, 10. srpnja. U pet sati razgovora prošli smo niz tema.

Todoriću je najviše bilo stalo do toga da objasni svoju poslovnu strategiju, kako se i zašto Agrokor širio te sinergije i potencijale koje je pri tome postigao. Zatim je inzistirao na poslovnim pokazateljima neposredno prije nego što će upravljanje Agrokorom preuzeti Ramljak.

Nastojao je objasniti i koje je poslovne poteze planirao u 2017. i budućim godinama radi stabilizacije poslovanja najvećeg regionalnoga koncerna nakon što se proširio u još pet država osim Hrvatske te postigao veličinu kojom je, po njemu, mogao konkurirati na tržištu Europske unije, u koju je Hrvatska ušla 2013. godine.

Razgovarali smo i o sastancima i kontaktima s Vladom, predstavnicima Vlade i Vladinim dužnosnicima neposredno prije proglašenja i aktiviranja "lex Agrokora". Sastanaka je bilo više od ona dva u Vladi, o kojima su se već raširile neke (polu)informacije, a bilo ih je i u Agrokoru.

U utorak, 11. srpnja, ponovno su se medijski i politički rasplamsala pitanja o odgovornosti Zdravka Marića, ministra financija, posebno u posljednjim mjesecima prije preuzimanja Agrokora, čiji je on bio visokorangirani zaposlenik. U špekulacijama se pojavio i novi moment. Uočeno je da je Marić radio na zaduživanju države izdavanjem obveznica na domaćem i inozemnom tržištu upravo kad je i Hrvatska banka za obnovu i razvitak poduzećima iz sustava Agrokora dodijelila nekolicinu kredita iz kvote za poticanje izvoza.

Zdravko Marić Grmoja optužuje Top News "Marića je u Vladu postavio Todorić"

S tim se u vezi ustvari postavljalo pitanje sistemskog rizika. Kao u onoj priči u kojoj tjeraju zeca a istjeraju lisicu, odjednom je potpredsjednica Vlade Martina Dalić morala objašnjavati zašto je odobrila državni kredit Agrokorovim tvrtkama iako je, sudeći prema objavljenom zvučnom zapisu, znala da su u teškoćama. U razgovoru s Todorićem nabrajao sam znakove prema kojima je Agrokor imao teškoće u servisiranju obaveza, dok je on inzistirao na tezi da su bile savladive i da je za njih imao plan.

Odjednom ispada da je i Dalić smatrala da su teškoće Agrokora bile savladive. Ali kako se onda Agrokor slomio? Što se događalo u ta dva mjeseca pokretanja političke kampanje koja je završila donošenjem zakona i Vladinim preuzimanjem Agrokora? Vjerovnici su predali potraživanja, a do kraja ljeta bit će objavljena konačna bilanca na temelju koje će se moći usporediti glavni poslovni pokazatelji, obaveze, dinamika njihova dospijeća, visina kamate, s prihodima i vrijednostima koje je Agrokor ostvarivao i ostvaruje.

Jasno je da koncern vrijedi više ako obaveze po kreditima s kamatom od osam posto refinanciraju u kredite s kamatom od dva posto. Sve te teme zaslužuju detaljno istraživanje radi analize slučaja s kakvim se Hrvatska prvi put suočava i koji u neku ruku obilježava cijelo jedno razdoblje njezine ekonomske i političke povijesti.

Svi koji su barem malo upućeni znaju da se kroz slučaj Agrokor isprepliću ekonomska, poslovna, politička, pravna, međunarodna, osobna, psihološka, socijalna, pa i povijesna dimenzija, od kojih svaka zaslužuje posebnu studiju (a u kulturnim sredinama bi ih i dobile). Takvo što smo dosad u Hrvatskoj samo mogli pročitati u velikim obiteljskim romanima i vidjeti u američkim filmovima o rastu poslovnih carstava te o bitkama za preuzimanje velikih kompanija.

Na temelju uvida koje sam stekao u razgovoru s Todorićem i drugih informacija, u ovom i sljedećih nekoliko članaka nastojat ću pridonijeti rasvjetljavanju tih pitanja. Dok bitka za spas Agrokora nije zaista završena, Todorić u javnost ne želi izlaziti s više nego kratkim izjavama. Iako se javnosti – koja želi (i treba) čuti i njegovu stranu priče - praktički nije obratio tri mjeseca, otkad je napustio kormilo koncerna, razumno je razmišljati kako bi se duže i cjelovitije uključivanje u raspravu vratilo njemu samom i kako bi bilo iskorišteno u aktualnom obračunu interesnih klanova.

Ante Ramljak | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL

Todorić, prije svega, ne želi, kako je rekao, naštetiti Agrokoru. Dogovorili smo se, radi vjerodostojnosti, da u ovom trenutku izravno informiram o tri njegova stava."Želim da Agrokor uspije i podupirem sve koji djeluju u tom smislu", izrekao je Ivica Todorić svoju prvu, deklaratornu izjavu. Premda na prvi pogled općenito treba uzeti u obzir da su sve donedavno Ramljak i potpredsjednica Dalić govorili o rasformiranju Agrokora i opstanku samo pojedinačnih kompanija.

Stvar kao da se okrenula. I Ramljak i Škegro, a njegove riječi razumno je tumačiti kao da ih govori netko uključen u priču, počeli su insinuirati ili čak optirati za opstanak koncerna. U intervjuu Večernjem listu Thomas Wagner, čelnik američkog fonda Knighthead Capital Management, koji očito značajno diktira igru, također je najavljivao opstanak Agrokora, kojeg je nazvao fantastičnom kompanijom. Pitanje je hoće li se i koliko u tome prepoznati pojedine uključene strane, Vlada, vjerovnici, banke i fondovi.

Druga je Todorićeva poruka povezana s prvom i nešto sadržajnija. On, dakle, smatra da uspjeh Agrokora podrazumijeva da opstane u onom obliku u koji je izrastao u posljednjih nekoliko desetljeća, dok ga je on vodio i razvijao, s poslovanjem u šest zemalja (BiH, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska), posebno u maloprodaji, koja mu je i omogućila rast prodaje proizvoda članica koncerna, najviše iz prehrambenog, ali i poljoprivrednog sektora. Za Todorića bi to predstavljalo "uspjeh".

Uz poslovnu, ta izjava ima političkoekonomsku dimenziju. Upućena je Vladi te smjeru i načinu na koji ona vodi ekonomsku politiku. Takav je Agrokor motor hrvatskoga gospodarstva, dodaje Todorić. Zastupljenost hrvatskih proizvoda u Konzumu je bila 80 posto, u ostalim domaćim lancima 70 posto, a u Lidlu, primjerice, oko 20 posto.

Kao što je poznato, kad je izbio slučaj Agrokor, niz je državnih dužnosnika i prigodnih komentatora optirao za rasformiranje Agrokora jer svojom veličinom navodno predstavlja sistemski rizik: ako poklekne Agrokor, pogođeni su svi. Prema Todoriću, riječ je o prilici a ne o riziku.

Ivica Todorić i ostali ljudi iz Agrokora Radio za Gazdu Top News "S lažnim mjenicama Todoriću sam nosio milijune"

Osim toga, ovim stavom Ivica Todorić na neki način očekuje i da se prizna njegovo djelo. Kad je Vlada preuzela Agrokor, dio je komentatora upućivao da se mora sačuvati ono što je u četvrt stoljeća sagrađeno. Poslije je taj moment nekako zametnut, no Todorić na njemu inzistira. I niz je dobavljača zahtijevao opstanak domaćeg prodajnog lanca, iako ih je potpredsjednica Vlade Martina Dalić donedavno upućivala da za svoje proizvode traže druge kupce.

U članku u kojem šalje poruke Škegro najavljuje da će se u Konzum i Agrokor "vratiti stari dobavljači", "s plaćanjem bez kašnjenja", ali uz "20 posto niže cijene". Što im se više isplatilo, pitanje je za drugu analizu, o financijskom aspektu slučaja Agrokor. No ako se Škegrin članak pažljivo čita, slijedi da se "stari dobavljači" još nisu vratili, odnosno da promet nije onakav kakav bi trebao biti.

Konzum je u Hrvatskoj u 2016. godini imao promet za oko milijardu i sedamsto milijuna kuna veći nego glavni konkurenti - Lidl i Kaufland - zajedno (Schwarz grupa), odnosno oko 15 posto. Ove godine izgleda da su se već izjednačili. U jednom od sljedećih članaka pokušat ću s više informacija pridonijeti razjašnjavanju strategije širenja i poslovnog modela kojim je Agrokor gradio "famozne sinergije" i nastojao kreirati vrijednost.

I kao treće, Todorić ističe da je ta želja da Agrokor uspije (upravo ovakav, sa sinergijama) bila razlog zbog kojeg je odstupio i prepustio Agrokor Hrvatskoj vladi. Bilo je očigledno da je praktički do posljednjeg trenutka bio uvjeren kako može svladati teškoće s kojima se koncern suočio, pa je pitanje bilo zašto je odstupio.

Okolnosti i sukobi očito su vodili u slom. Taj će se dramatični moment te dani i mjeseci (a možda i godine) koji su mu prethodili još itekako raspravljati, sa svim njegovim nijansama i isprepletenim utjecajima, kako Vlade tako i međunarodnih i domaćih kreditora i dobavljača.

Na terenu na koji je iskoračio, Agrokor se suočio s ruskim predatorskim bankama (koje su zaračunavale kamatu od desetak posto) i s američkim strvinarskim fondovima, koji su obveznice kojih su se svi željeli riješiti kupovale uz popuste od više desetaka posto (očito politički iskusni, i s planom). Suočio se i s rejting-agencijama, veleposlanicima, orkestriranim vijestima o tajnim sastancima, proračunskom i sistemskom riziku. Dugotrajno međunarodno sudovanje još ni izbliza nije isključeno.

Ivica Todorić | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL

Nema mjesta ni neutemeljenom zanosu. U Agrokor su pristigla potraživanja i, prema priopćenju iz koncerna, računi će se svoditi do kraja ljeta, kad će se tek vidjeti osnovne pozicije na temelju kojih će se napokon, u jednom neobično produljenom procesu, moći osnovati stalno vjerovničko vijeće umjesto dosadašnjeg odoka formiranog privremenog, koje je legitimiralo ključne odluke.

Gotovo kao netko neposredno uključen u operaciju, Škegro opisuje i sljedeće korake (raščlanjivanje, preslagivanje), pri čemu preskače one koji su zakonom propisani. Slijedi bolna nagodba s vjerovnicima i investitorima, u kojoj će se oni neposredno suočiti s gubitkom novca, koji su i dosad slutili, za koji su znali da dolazi, ali su još kalkulirali i nadali se da će s otpisima i neželjenim pretvaranjima potraživanja u teško utržive udjele možda ipak proći bolje, da ih to neće slomiti.

Todorić, dakle, ne želi dovoditi u pitanje uspjeh opreacije Agrokor u trenutku u kojem on još nije zajamčen, no to ne znači da ne postoje informacije – koje su već djelomično izbile u javnost - na temelju kojih se uspjeh operacije Agrokor može mjeriti. Na samu nagodbu s vjerovnicima utjecat će alternative. Stečaj je, rekao je Ramljak, ad acta, a to naglašava i Škegro. "Pametnjakovićima" naziva one koji su blokirali račune Agrokora, očito smetnuvši s uma da je to u jednom trenutku učinila i Vlada, koju na sva usta hvali.

Osjetio je potrebu istaknuti kako je "prijetio kaos koji ne vide oni koji uopće ne poznaju stanje u hrvatskom gospodarstvu". Time, vjerojatno i nehotice, pridonosi argumentu da je Agrokor predstavljao takozvani sistemski rizik (a po logici stvari još predstavlja), ali prije svega zato što hrvatski političko-pravno-ekonomski sustav nije u stanju riješiti problem u regularnom postupku nego je bila potrebna zakonska intervencija.

  • Stranica 1/2
  • kiropraktičar 14:38 25.Srpanj 2017.

    Preslagivanje, bježanje od stvarne situacije, muvanje, lažotine, teške krađe, čista pljačka, kriminal u svilenom odijelu i bijelim čarapama, propast! Potrebna je ampotacija svega bolesnog u Državi Hrvatskoj, ovo ide sve dublje u nedogled : SAMO KRADU, ercegovanački lobi