108 prikaza

Finci otkrivaju tajne mucanja: Hoće li to omogućiti nove metode liječenja poremećaja govora?

Profimedia
Finski znanstvenici sada vjeruju da su locirali područje mozga u kojem leži korijen mucanja. Pronašli su strukturne promjene u čvorovima moždane mreže kod ljudi koji mucaju, piše Deutsche Welle

Mucanje je za oboljele vrlo stresno, pogotovo zato što drugi ljudi često uvredljivo, agresivno ili nekorektno reagiraju na ovaj govorni poremećaj. Nehotična ponavljanja slogova i zvukova, rastezanje zvukova i uočljive ili "tihe" blokade mogu uznemiriti i učiniti nesigurnima one koji su pogođeni. Slabost može postati i fizički vidljiva, poput crvenila ili znojenja. Dugo se vremena smatralo da je mucanje psihološki ili emocionalni poremećaj. Zapravo, mucanje je neurološki uzrokovan poremećaj govora u kojem je poremećena regulacija proizvodnje govora u mozgu, piše Deutsche Welle

Finski znanstvenici sada vjeruju da su locirali područje mozga u kojem leži korijen mucanja. Pronašli su strukturne promjene u čvorovima moždane mreže kod ljudi koji mucaju.

Prema timu koji vodi Juho Joutsa sa Sveučilišta Turku, njegovo središte se nalazi u području baznog ganglija putamena. Putamen je jedno od središnjih područja velikog mozga i dio je sive tvari mozga. Posebno je važan za motoriku lica, odnosno mimiku, piše DW. 

Po riječima prof. dr. med. Martina Sommera, višeg liječnika i voditelja “Interdisciplinarne radne skupine za poremećaje govora” na Odjelu za neurologiju na Sveučilišnom medicinskom centru Göttingen (UMG), finska studija je još jednom pokazala da je lijeva moždana polutka presudna u formiranju govora.

Studija također pokazuje da se dva oblika mucanja, neurogeno mucanje, tj. mucanje uzrokovano moždanim udarom, i mucanje u ranom djetinjstvu, ne razlikuju mnogo, kaže Sommer, koji je i sam pogođen mucanjem i savjetnik je u Saveznoj udruzi za pomoć pri mucanju (BVSS).

Neurofiziolog Sommer pozdravlja novi istraživački pristup. “Sigurno je moguće na temelju ovih spoznaja izvesti liječenje. Ali zahtijeva nekoliko međukoraka da biste razumjeli gdje morate pričvrstiti koju elektrodu s kojim polaritetom, a to nije tako lako, još smo daleko od tog cilja."

U Njemačkoj, s gotovo 84 milijuna stanovnika, procjenjuje se da oko 800.000 ljudi trajno muca. Više od pet posto male djece muca, odnosno oko 50 od 1.000 djece. Dječaci su pogođeni češće nego djevojčice.

Mucanje često počinje iznenada između 2. i 6. godine. I ovaj poremećaj obično nestaje sam od sebe tijekom sljedeće dvije godine, ali oko jedan posto oboljelih i dalje muca u odrasloj dobi.

Lijekovi, terapije disanja ili opuštanja, ili bilo koje druge terapije liječenja zapravo ne djeluju protiv mucanja, kako to neki terapeuti obećavaju. "Još uvijek imamo nažalost nadriliječnike koji obećavaju čudotvoran lijek, da tako kažem, pa morate biti na oprezu”, kaže prof. Sommer.

“Čak i najteže mucanje može se spriječiti jednostavnim metodama poput tzv. metronom-govora, ali mucanje tada ne nestaje, samo se skriva iza promijenjenog načina govora", kaže Sommer za DW. 

No ono što ljudima koji mucaju ne treba su, doduše često dobronamjerni savjeti poput: duboko diši, koncentriraj se, smiri se. Takvi vas savjeti samo živciraju ili uznemiruju.

“Dakle, najbolje je čekati, gledati i slušati. Ljudima koji mucaju treba više vremena, to je jednostavno tako! Uvijek postoje ljudi koji pokušavaju nastaviti riječ ili rečenicu. Prije svega, vrlo je bolno nekoga prekidati. Osim toga, možda to nije ono što je osoba koja muca zapravo htjeli reći. Tada stvari postaju komplicirane”, kaže Sommer.

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.