U posljednjih nekoliko sati zabilježeno je 28 američkih tankera koji polijeću iz SAD-a prema istoku i prelaze ocean. Njihovo odredište trenutačno nije jasno, ali vjerojatno ne prate borbene zrakoplove. Moguće je da lete kako bi zamijenili druge američke tankere i možda im je namjera povećati američku ili izraelsku zračnu aktivnost s obzirom na rat između Izraela i Irana, izvijestio je UK Defence Journal.
U zračnoj floti nalazi se više od dvadeset KC-135 Stratotanker i KC-46 Pegasus aviona. Obujam i obrazac kretanja sugeriraju da se radi o namjernom razmještaju resursa za nadopunu goriva u zraku, a ne o rutinskim operacijama. Ova koncentrirana aktivnost nije povezana ni s jednom poznatom multinacionalnom zračnom vježbom, poput Atlantic Trident, što dodatno potiče nagađanja da je riječ o: predpozicioniranju snaga, pripremama za moguće buduće operacije ili brzom odgovoru na sigurnosne krize što bi definitivno mogao biti trenutačni rat Irana i Izraela.
Iako je Washington opetovano opovrgnuo sve navode da su sudjelovali u operaciji 'Rising Lion' koju je Izrael započeo rano ujutro u petak i koja predstavlja najveći strani udar na Iran još od 'ratova gradova' u sklopu Iračko-Iranskog rata, premještanje zračnih tankera izaziva zabrinutost da bi se SAD mogle uključiti u rat na izraelskoj strani i opskrbljivati izraelske avione gorivom koji gađaju ciljeve diljem Irana. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi optužio je Sjedinjene Američke Države za sudioništvo u izraelskoj kampanji bombardiranja, upozorivši da će Washington „platiti“ za svoje postupke.
Amerikanci su nedavno bili vojno angažirani na Bliskom istoku, ali protiv Huta u Jemenu koje podržava Iran i koji i nakon američkih zračnih udara gađaju Izrael i prijete napadima na tankere i teretnjake koji prolaze kroz Crveno more. Iako Donald Trump poziva Iran na pregovore i deeskalaciju rata s Izraelom, SAD bi se mogle vojno uključiti ako Teheran odluči napasti američke baze na Bliskom istoku. Washington ima 19 baza u toj regiji prema podacima Vijeća za vanjske odnose, uključujući osam stalnih vojnih baza.
Te stalne vojne baze se nalaze u Bahreinu, Egiptu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i UAE-u. Od izbijanja najnovijeg rata u Pojasu Gaze, američke snage su više puta bile meta napada.
Napadi dolaze od iranski podržanih snaga, uključujući: Hezbolah u Libanonu Huti pobunjenika u Jemenu i Šijitske milicije u Iraku i Siriji. Ti napadi do sada nisu doveli do američkih udara na Iran kojih ih podržava, ali pretpostavlja se da bi Amerikanci vrlo vjerojatno reagirali direktno ako bi njihove baze napao Teheran, a ne njegovi posrednici. U siječnju 2024. tri američka vojnika su ubijena, a deseci su ozlijeđeni nakon što je dron u jednosmjernom napadu pogodio vojnu bazu Tower 22 u Jordanu, blizu sirijske granice. Američki dužnosnici za napad su okrivili Islamski otpor u Iraku, krovnu skupinu milicija koje podržava Iran, piše Independent.
O kakvim avionima se radi
Boeing KC-135 Stratotanker je američki vojni zrakoplov za nadopunu goriva u zraku, razvijen na temelju prototipa Boeing 367-80, paralelno s putničkim zrakoplovom Boeing 707. KC-135 bio je prvi mlazni tanker Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF) i zamijenio je KC-97 Stratofreighter. Isprva je bio namijenjen nadopunjavanju strateških bombardera, no široko se koristio i u Vijetnamskom ratu, kao i u kasnijim sukobima poput Operacije Pustinjska oluja, kako bi se produžio domet i vrijeme boravka u zraku američkih taktičkih lovaca i bombardera.
KC-135 je ušao u službu 1957. godine, a spada među devet vojnih zrakoplova s fiksnim krilima (šest američkih, tri ruska) koji su neprekidno u operativnoj uporabi više od 60 godina kod svog izvornog operatera. Zrakoplov je kasnije dopunjen većim McDonnell Douglas KC-10 Extenderom, a studije su pokazale da bi mnogi KC-135 mogli letjeti do 2030. godine, iako su troškovi održavanja znatno porasli.
KC-46A Pegasus (baziran na Boeingu 767) najnoviji je tanker za gorivo USAF-a i ključan je za sposobnost zračnih snaga da projiciraju snagu diljem svijeta. Boeing KC-46A Pegasus djelomična je zamjena za KC-10 i KC-135 te je sada drugi najčešći tanker na svijetu (nakon KC-135). Iako je razvoj KC-46A bio odgođen i kompliciran, i dalje je bio jednostavniji od futurističkih tankera koje je Zrakoplovstvo planiralo (poput zrakoplova s kombiniranim krilima JetZero i neprimjetnog NGAS-a). Zrakoplov je uveden u službu 2019. i ima tri člana posade, može nositi do 29.500 kg, maksimalna brzina mu je 926 km/h, a domet 11.822 km.
