Ümit: Do sada nisam bio uhićivan zbog svojih romana, ali to ne znači da neću biti

Ahmet Ümit (1960.) jedan je od najčitanijih suvremenih turskih književnika, pisac krimića toliko popularnih da svaku njegovu novu knjigu u Turskoj pročita oko 700.000 ljudi. Piše poeziju, kratke priče, novele, romane, knjige za djecu i strip-romane. Za svoja je djela osvojio mnoge književne nagrade, a knjige su mu adaptirane za televiziju i film te uvrštene u školsku lektiru. Koristeći kriminalistički žanr kao medij za propitivanje društvenih problema, Ümit u svojim knjigama progovara o socioekonomskoj stvarnosti svoje zemlje, nerijetko izazivajući kontroverze. U mladosti član Komunističke partije Turske, nekadašnji politički disident i borac za demokraciju u vrijeme vojne hunte, zbog čega je bio zatvoren i mučen, pjesnik koji je slavu stekao pisanjem kriminalističkih romana, Ümit je i cijenjeni povjesničar te vrstan poznavatelj prošlosti Istanbula, vrhunski intelektualac i erudit. Nakon knjige “Memento za Istanbul” (2010.), nakladnik Hena com nedavno je na hrvatskom objavio njegov roman “Rapsodija o Bejogluu” (2003., prijevod Maja Tutavac), knjigu u kojoj spaja svoje golemo znanje o prošlosti povijesne istanbulske četvrti Bejoglu i napetu kriminalističku priču u bogatu fresku grada u kojemu jedni pored drugih žive pravnici i narkomani, sotonisti i pjesnici, arhitekti i krčmari, biznismeni i sirotinja. S piscem koji krimiće, po vlastitim riječima, piše po uzoru na Dostojevskog, Poea i Agathu Christie, spajajući socijalnu komponentu i mračnu stranu ljudske duše, razgovaramo o njegovoj knjizi, književnosti i pisanju, ali i o problemima koji muče suvremenu Tursku.