Kultura
312 prikaza

Bivši revolucionari i strani financijeri su najveći problem

Nastavak sa stranice: 1

Express: Mozambik se uvijek nalazi na listi najsiromašnijih zemalja na svijetu. Očekivana životna dob niža je od 60 godina, puno mladih je HIV pozitivno. FRELIMO je i dalje dominantna politička stranka u Mozambiku. Podržavate li i dalje tu stranku? Što se promijenilo od godina nezavisnosti kad je ova stranka bila tek gerilski pokret, preko građanskog rata, pa sve do danas?
Ovo bi moglo biti dugačko objašnjenje, no pokušat ću biti kratak. U početku je obrambeni pokret bio revolucionarni, marksistički pokret, tako da smo uspostavili socijalistički režim na 15 godina. U to vrijeme bili smo okruženi zemljama u kojima su vladali manjinski bjelački režimi, Apartheid u Južnoafričkoj Republici i režim u Rodeziji, današnjem Zimbabveu. Za te susjede Mozambik je bio dvostruka prijetnja. Iz političkih razloga jer smo stvarali socijalističku revoluciju, iz rasnih razloga jer su se bojali da će u njihovim zemljama većina crnog stanovništva misliti jednako i isto tako preuzeti vlast. Oni su počeli rat protiv Mozambika koji se pretvorio u građanski rat i koji je trajao 16 godina, do 1992. godine. U to vrijeme promijenili smo režim, koji više nije bio moguć i za koji više nismo imali podršku. Postali smo otvoreniji, demokratičniji, uveden je višestranački sustav. I rat je bio gotov, zamalo gotov, jer su i dalje u to vrijeme postojale frakcije koje su se borile protiv vlade. Ono što se dogodilo u Mozambiku, kao što se, nažalost, dogodilo i u svim drugim zemljama, je da su osloboditelji postali dio problema nakon nekoliko godina. Zaboravili su ulogu koju su prethodno imali i postali su rukovodioci istog političkog i ekonomskog sustava. 


Express: Ima li korupcije u zemlji, osobito među političkom elitom?
Ima korupcije, no ne toliko kao u drugim zemljama jer nismo toliko bogati. No trebali bismo gledati dvije strane korupcije. Postoji korupcija ne zato što su Afrikanci vođeni nekim posebnim tipom nemorala nego zato što ovaj sustav ima dvije strane. Štoviše, izvan Afrike je drugi krak korupcije. Kad god se radi o nekom mutnom poslu, kao što je prije četiri godine isplivao prvi veliki korupcijski skandal u Mozambiku koji je stvoren unutar Mozambika, a s kojim su bili povezani bivši predsjednik i mnogi ljudi iz vlade, na drugoj strani toga kraka bile su ruske i švicarske banke. Oni su za sebe uzeli više nego određene korumpirane osobe iz Mozambika. 

 | Author: Facebook/Mia Couto Facebook/Mia Couto

Express: Vrlo ste poznat pisac, no prije toga studirali ste medicinu, potom ste postali novinar, a kasnije i biolog. Novinarstvo i književnost idu zajedno, no gdje se sastaju sve ove profesije: medicina, biologija, novinarstvo i pisanje? Ima li nešto što ih povezuje?
Nastojim ne biti samo jedna osoba. Nastojim imati otvoreno više prozora i vrata kako bih vidio svijet na više mogućih načina. Mislim da postajemo siromašni duhom kad se identificiramo sa svojom profesijom, koja postaje zatvor. Želim biti u mogućnosti vidjeti svijet na različite načine i različitom logikom.


Express: U “Lavičinoj ispovijedi” lavovi su metafora za ljudske osjećaje, posebice za strah. No što je sa stvarnom populacijom lavova u zemlji? Jesu li stradali u krivolovu tijekom građanskog rata? Kakva je danas situacija s krivolovom i divljim životinjama u Mozambiku, ali i generalno u Africi?
Krivolov je vrlo, vrlo prisutan problem. Ponekad to pokušavamo povezati sa siromaštvom. Možda siromašni ljudi koji žive oko parkova i rezervata trebaju lov, no to je samo dio istine. A istina je da je to veliki biznis koji su stvorili veliki dileri, najčešće izvan Afrike. Što se tiče Mozambika, radi se o Kini, Vijetnamu, Tajlandu. Trebamo stvoriti prave prilike za ljude koji su ovisni o džungli i savani. A oni prepoznaju da im slonovi, lavovi, fauna i šume mogu dati stvarne prilike za preživljavanje. U suprotnom je to samo pozivanje na savjest. A oružjem nećemo dobiti ovaj rat.


Express: 2019. bili ste pogođeni katastrofalnim ciklonom koji je usmrtio i ozlijedio puno ljudi. S obzirom na to da ste biolog, specijaliziran za obalna područja, biste li rekli da to ima neke veze s klimatskim promjenama?
Mislim da je tako, no nisam siguran. Kao znanstvenik mogu reći da ne možemo promijeniti politički diskurs. Ako nastavljate govoriti o istim klišejima, onda nećete tražiti druge razloge. Ljudi ponekad žive u područjima koja nisu dobra za ljudsku prisutnost, oko rijeka ili estuarija, koja već dugo bivaju poplavljena. Normalno je da imamo suše. Postoje periodi suša, periodi poplava i periodi ciklona. To nije nešto što možemo objasniti klimatskim promjenama. Trebamo biti svjesni toga da nam i dalje nedostaju neka realna i praktična rješenja. Za političare je to ponekad narativ kojim sve objašnjavaju. Ne niječem klimatske promjene, ali mislim da je to ozbiljno pitanje, i baš zato što je ozbiljno, moramo se s njim nositi na pravi način. 


Express: Prošli mjesec inauguriran je američki predsjednik Joe Biden, na događaju koji se pomno pratio u cijelom svijetu. Kad pratite ovakav događaj iz zemlje poput Mozambika, imate li osjećaj kao da to promatrate s periferije? 
Ne mogu odgovoriti direktno, no osjećam da možda nakon onoga što se dogodilo u Americi nema mjesta za američku administraciju da upire prstom u terorizam koji dolazi izvana. Imaju svoje teroriste, bijelce, nemuslimane i svoje unutrašnje probleme. Trebali bi koristiti neko drugo opravdanje za svoje intervencije, za stvaranje tog velikog duha terorista koji uvijek dolazi izvan Amerike. 

 | Author: Facebook/Mia Couto Facebook/Mia Couto

Express: Čini li vam se da griješimo kad uvozimo toliko američke kulture u svoje zemlje, i generalno, američkih ideja i načina života. Čineći to, gubimo li dio sebe?
Sasvim sigurno. Vrlo je jasno vidljivo u Mozambiku i Africi način na koji ljudi uvoze ne samo modu, glazbu, nego i način razmišljanja. To možete, recimo, vidjeti u Brazilu, gdje se bore protiv rasizma. Uvezli su koncept i ideju rase iz povijesnih uvjeta SAD-a, gdje je vladala potpuno drukčija društvena stvarnost. Ponekad u Africi činimo istu stvar. Neki mladići u Mozambiku govorili su o pokretanju internog pokreta Black lives matter, što je besmislica jer je 99 posto populacije u Mozambiku crne rase, kao i sva policija. 


Express: Osvojili ste mnoge velike književne nagrade. Camoes Prize 2013. godine, Neustadt Prize 2014. godine, a posljednja u nizu je švicarska nagrada Jan Michalski. Postoji književni forum na kojem se svake godine uoči dodjele Nobelove nagrade ozbiljno razgovara o mogućim dobitnicima, a vaše ime je jedno od najučestalijih koje se pojavljuje. Pretpostavljam da ne mislite osobito o tome, no kako se osjećate kada dobijete veliku književnu nagradu? Što vam to znači?
Uvijek to dođe kao iznenađenje za mene. Još sam tip iz maloga grada, gotovo iz ruralnog područja, iz periferne zemlje, što Mozambik jest. Kad god posjećujem nove zemlje, primjećujem da dosta ljudi ne zna što je i gdje je Mozambik. Tako da smatram da je moja odgovornost učiniti vidljivim dio svijeta koji poznajem. Ako to mogu učiniti, mislim da je najveća nagrada što mogu ovaj dio svijeta učiniti vidljivim.


Express: Znam da ste u djetinjstvu dobili nadimak, što vam je onda postalo i književno ime, po tome što ste bili veliki zaljubljenik u mačke. Je li se zadržala ta ljubav prema mačkama?
Postao sam biolog jer volim životinje, biljke i sve što je živo. I sad sam siguran da je za mene svako malo i ružno živo biće nositelj života u svojoj punini. Ne samo mačke nego sav život u cijelosti.


Express: Kad smo već kod toga, nevjerojatno je mnogo životinja koje se uzgajaju i ubijaju za hranu. Je li to, prema vašemu mišljenju, etično i održivo? 
Mislim da to treba promijeniti. Ja nisam vegetarijanac jer sam povezan s kulturama koje su vrlo ovisne o lovu, kao što ste mogli vidjeti u mojoj knjizi. No to bismo trebali učiniti zbog održivosti našeg planeta. Još je jedan dodatan razlog: najveća prijetnja od nove pandemije dolazi od proizvodnje svinjetine u Europi. Milijuni svinja se proizvode i izvoze, ponekad žive. Kina izvozi ne samo meso nego žive životinje. Prelazimo granice i miješamo gene. Ne dopuštamo malim svinjama da normalno izgrade svoj imunitet jer žive u umjetnim uvjetima. Sjećate se da je došlo do svinjske gripe prije nekoliko godina, a ona se može vratiti, čak i agresivnija, zbog načina na koji se umjetno miješaju milijuni životinja.

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.