Teritorij današnje Hrvatske premrežen je utvrdama, dvorcima, gradinama, tvrđavama i kaštelima građenima od kasne antike do početka modernog doba. Neke su od tih građevina u potpunosti obnovljene, neke su u procesu obnove, dok su mnoge - zapravo većina - tek više ili manje vidljivi kameni ostaci koji polako nestaju pod okolnim raslinjem. Kada su ta zdanja nastala i s kojim motivima? Koji su strani utjecaji najvidljiviji u arhitekturi hrvatskih srednjovjekovnih utvrda i dvoraca? Postoje li regionalne razlike? Koja se radna snaga koristila? Znamo li imena arhitekata koji su ih gradili? Kako bismo doznali odgovore na ta pitanja, razgovarali smo s povjesničarom Krešimirom Reganom, jednim od najvećih domaćih stručnjaka za ovu tematiku i urednikom monumentalne knjige "Leksikon utvrda Hrvatske - srednji i rani novi vijek". Riječ je o bogato ilustriranom izdanju na više od 800 stranica - knjigu je krajem prošle godine objavio Leksikografski zavod Miroslav Krleža - koje kroz 1075 članaka obrađuje korpus hrvatskih utvrda i dvoraca podignutih tijekom srednjeg i ranog novog vijeka.
1282
prikaza
Bogata i krvava povijest hrvatskih utvrda i dvorca
Kada su ta zdanja nastala i s kojim motivima? Koja se radna snaga koristila? Na ta pitanja odgovara nam povjesničar Krešimir Regan, jednim od najvećih domaćih stručnjaka za ovu tematiku i urednik monumentalne knjige 'Leksikon utvrda Hrvatske - srednji i rani novi vijek
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
