"Četiri plamena, led" je roman kakvih u hrvatskoj književnosti ima malo i od kojega će i u ovoj i u godinama koje slijede biti malo boljih, piše o knjizi Nade Gašić, uvrštenoj u TOP 13 naslova koji konkuriraju za nagradu Fric, u literarnom prilogu BestBook, Emir Imamović Pirke. Priča koja prati oko 50 izdiferenciranih likova, od kojih smo neke već sretali u ranijim Gašićkinim djelima - poput očaravajuće vremešne dame Adele iz pandemijske i knjige o pandemiji "Devet života gospođe Adele" - počinje, dakle, 1704. i proteže se do ovih naših godina, razotkrivajući stoljeća muke i progona žena proglašenih, pa po defaultu i okrivljenih za vještičarenje, govori Imamović i nastavlja:
- A takvih je bilo puno i previše, sa sudbinama gorim od groznih koje su, baš takve kakve jesu, i priča o sudbini jednoga grada s kojim je ova autorica vezana daleko više nego s onima gdje je tijekom karijere imala adrese, poput Sankt Peterburga ili Praga. U ovom, i sadržajem i obujmom velikom djelu, Nada Gašić na gotovo 500 stranica demonstrira raskošan dar stvaranja književnosti koja pruža prvorazredni užitak čitanja, bez obzira na - kako bi rekao pjesnik i urednik Branko Čegec u, istina, drugom kontekstu - složenu arhitekturu romana 'komponiranog od dva snivanja i četiri dječje igre, iz kojega prigodno adventski svira valcer iz 'Orašara'.
Nada Gašić (Maribor, 1950.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavistiku i sociologiju. Radila je kao lektorica na univerzitetima u Lenjingradu/Sankt Peterburgu i Pragu, gdje je i obranila doktorsku disertaciju o češko-hrvatskim kulturnim vezama s početka moderne.
Surađivala je na stvaranju prvog Anićeva Rječnika hrvatskoga jezika. Upotrijebivši specifični zagrebački žargon, prevela je Hašekovog "Dobrog vojnika Švejka" i Mošinu dramu istoga naslova. Kao suradnica zagrebačkih izdavača uredila je pedesetak knjiga. U 57. godini objavila je svoj prvi roman "Mirna ulica, drvored", za koji je nagrađena nagradom Slavić za najbolji debitantski roman, a 2010. objavila je roman "Voda, paučina", koji je nagrađen nagradom Grada Zagreba i nagradom "Vladimir Nazor". Surađivala je s Trećim programom Hrvatskoga radija u emisiji "Praskozor". Romani su joj prevedeni na talijanski, ukrajinski, makedonski, a poglavlja ove knjige na slovenski jezik. Živi u Zagrebu u jednoj od potresom preplašenih ulica s drvoredom.
Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se osmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea sredinom prosinca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Za nagradu Fric su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10 tisuća eura (neto). Na manifestaciji Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik.
Do sada su dobitnici nagrade Fric bili: za sezonu 2016./2017. Damir Karakaš za roman "Sjećanje šume", 2017./2018. Jurica Pavičić za roman "Crvena voda", 2018./2019. Darko Cvijetić za roman "Schindlerov lift", 2019./2020. Marko Gregur za roman "Vošicki", 2020./2021. Damir Uzunović za roman "Ja sam", 2021./2022. Miljenko Jergović za zbirku priča "Trojica za Kartal" i Ivana Šojat 2022./2023. za roman "Sama".
