Bilo da nas zanimaju pitanja kulture ili ne, svi ćemo podržati kulturnu politiku koja će voditi računa o sretnoj prilici da se u našem gradu ili kraju rodio ili stvarao netko glasovit, pa makar tamo boravio samo prve mjesece života. Za primjer mogu spomenuti najznačajnijeg predstavnika planetarno popularne bečke operete, skladatelja “Lake konjice” i “Dalmatinske mise” Franza fon Suppea, koji se, eto, rodio usred Splita, o čemu svjedoči jedna mramorna spomen-ploča na Lučcu, odmah do Biskupove palače. Rodne kuće i spomen-sobe znamenitih ljudi, kao i spomen-mjesta važnih događaja, dio su kulturnog rekvizitarija i identiteta neke sredine. Te zanimljive adrese čuvaju razne memorabilije – sve ono što je predstavljalo životni i radni ambijent slikara ili pisca ili kulisu nekog značajnog zbivanja. Dodir s nečijim životom, djelom i intimom omogućuju nam razni mobilijari, pisaći strojevi, kućne biblioteke, štafelaji, pijanina, platna, različite arhivalije, rukopisi, fotografije, biste i skulpture, svijećnjaci i satovi, poneke očale, povećala i nalivpera.
5199
prikaza
Dragocjena ostavština hrvatske kulture godinama stoji u prašnjavom zapećku
1/13
Kad je riječ o ostavštini znamenitih ljudi, u našem najvećem dalmatinskom gradu nisu se baš proslavili. Štoviše, radi se o dramatično nebrižnom odnosu
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
