Kultura
1698 prikaza

Dvorac Jakovlje: Danas je to barokna oaza za umjetnike

Nastavak sa stranice: 1

Doduše, Ministarstvo kulture obnavlja dvorac od 2002., kad je Miljenko Matas izradio planove za obnovu cijeloga zdanja, a projekt uključuje gradnju sjevernog krila dvorca, obnovu stolarije i fasade te uređenje perivoja dvorca. Osim ministarstva, u financiranju programa u Jakovlju sudjeluju i Zagrebačka županija te Grad Zagreb, dok je za nadzor nad radovima zadužen Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu

 Kad su otpočeli prvi radovi na sanaciji dvorca, odmah se počeo učvršćivati vijenac na izgorenom dijelu i zatvarali su se prozori ciglom, ali tijekom tih radova srušio se dio zida dug šest metara, devastiravši još više dvorac. Nakon što je 2008. ishođena lokacijska dozvola za rekonstrukciju sjevernog krila, ministarstvo je godinu dana kasnije odobrilo još 150.000 kuna za nastavak radova.

U dvorcu Jadranke Fatur umjetnici su pronašli svoju oazu | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

U prosincu te godine srušeno je lijevo krilo dvorca, koje je urušeno u požaru, jer je komisija ustanovila da je oštećenje toliko veliko da ga nema smisla popravljati.

Međutim, kako se radi o dvorcu treće kategorije, palača Sixta nije među prvima na listi prioriteta, novca nikad nema dovoljno i radovi sporo napreduju. Dosad je u obnovu dvorca uloženo milijun kuna, primjerice, samo za sanaciju podruma 800 tisuća kuna! U pomoć im uskače Općina Jakovlje, koja je platila 7500 kuna za košnju trave u parku koji se prostire na 12 tisuća četvornih metara.

"Vrt je bio neprohodan i zapušten, a što čini priroda ne možete zamisliti", kaže Novoselec.

Vlasnici dvorca HDLU i ULUPUH prijavili su dva projekta na natječaj Europskog socijalnog fonda, no nažalost nisu prošli bez obzira na to što su u tim projektima osmislili, između ostaloga, i radionice obrade stakle što je tipično za taj kraj, te uključivanje zanemarenih marginalnih skupina u područje kulture.

"Kako je prema nekim projekcijama za cjelovitu obnovu dvorca potrebno oko milijun i pol eura, pokušat ćemo zatražiti sredstva preko infrastrukturnih fondova", kaže Novoselec dodajući kako bi, prema pravilima europskih natječaja, trebali participirati s 20 do 30 posto traženog iznosa, što nemaju, tako da se zapravo vrte u krug.

OPSJEDNUTE DUHOVIMA Life Uklete hrvatske kuće: Čuju se krikovi, vide obrisi...

Alen Novoselec je svjestan važnosti obnove dvorca, ali smatra da obnavljanje objekta nije dovoljno, nego dvorac treba oživjeti sa sadržajima. S time se slaže i Jadranka Fatur. Zadnjih pet godina osmislili su brojne programe za lokalnu publiku, primjerice, priređivali su izložbe te koncerte klasične i punk glazbe, a nastupio je i Tomislav Pletenac s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju na FF-u, koji prepjevava Nicka Cavea na kajkavski.

Također, organizirali su program Škola u dvorcu, a započeta su i dva projekta - "Vrt kao prostor kreativnosti" u kojemu se razrađuje povijesni povrtnjak, koji je postojao iza dvorca, dok je "Povijesna gostiona" zamišljena kao mjesto susreta i suradnje umjetnika i intelektualaca.

"Još je Ines Sabotić u svojoj knjizi ‘Starozagrebačke kavane i krčme’ zapisala kako je gostionica u 19. stoljeću bila pozornica, koncertna dvorana i sabornica, a kako je dvorac iz tog razdoblja, htjeli smo na temelju te ideje stvoriti suvremenu platformu", kaže Novoselec dodavši da su u sklopu tog programa pripremili i jelovnik baziran na jelima i pićima iz tog razdoblja i kraja.

Novoselec dodaje da su u Jakovlju bili i studenti s Odsjeka za krajobraznu arhitekturu s Arhitektonskog fakulteta koji su u sklopu svojih vježbi radili studije za hortikulturalno uređenje parka. Svoj obol su dali i profesori s PMF-a koji su napravili stručnu analizu mikroflore na jednoj skulpturi te u parku, a jedan od rezultata je bio otkrivanje autohtonih biljaka u perivoju dvorca.

Također su predvidjeli da atelijer pokojnog Ratka Petrića nazovu njemu u spomen "Ratkov atelijer", koji bi funkcionirao kao svojevrsni artist-in-residence program gdje bi dolazili domaći i strani umjetnici, čak znanstvenici i pisci, i tu u seoskoj idili realizirali svoje projekte te ih zatim pokazivali javnosti. Akademski kipar Relja Reljković je jedan od umjetnika koji svakodnevno radi u svojem atelijeru na prvom katu dvorca.

U dvorcu Jadranke Fatur umjetnici su pronašli svoju oazu | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

"Prije sam radio kod kuće i u dvorištu, i ovisio sam o meteorološkim uvjetima i blagonaklonosti susjeda, a sad radim u potpunome miru i okružen zelenilom", kaže Rajković, koji je upravo završio svoju prvu javnu skulpturu, zapravo dva metra visok aluminijski grb Grada Zaprešića, zatim završava radove za izložbu u Galeriji Zvonimir, a radi i dvije skulpture od crnike za Olib. Također, Rajković je u duhu ideje približavanja dvorca i likovne umjetnosti lokalnoj zajednici inicirao likovne i kiparske radionice za djecu osnovne škole u Jakovlju, koje su bile izvanredno prihvaćene.

"Takvim radionicama povezujemo se s ljudima iz Jakovlja, kojima dvorac više ne djeluje misteriozno, a djeci omogućujemo da se kreativno razvijaju", kaže Rajković.

Odnedavno je u dvorcu i grafička dizajnerica Nataša Hrust.

"Sretna sam što sam dobila atelijer u Jakovlju i to mi je promijenilo životne navike, ali htjela bih da taj atelijer promijeni i drugima navike", ističe i dodaje kako će se priključiti Rajkovićevim likovnim radionicama za djecu. Dodaje da je selo na početku osjećalo blagi zazor prema umjetnicima iz dvorca, ali s vremenom se to promijenilo. Postigli su da ih selo zavoli i prihvati kao dio svoje sredine, primjerice, na izložbu "Škola u dvorcu" stanovnici Jakovlja i Kraljeva Vrha dolazili su u kolonama, po kiši, kako bi pogledali izložbu.

Mirna Floegel Mršić Dvorac u Zagorju Life Sve tajne plemićke kurije iza čijih se zidina skriva neprocjenjivo blago

Odlično surađuju i s Ivanom Mikić, vrlo kooperativnom profesoricom likovne kulture iz osnovne škole u Jakovlju, koja dovodi djecu na razgledavanje dvorca i Parka skulptura. "Zapravo, htjeli bismo postići da djeca dolaze bez straha do dvorca, pokucaju na naše atelijere, uđu i razgovaraju s nama", ističe Nataša Hrust pojasnivši da se edukativni program širi i na srednjoškolce iz Krapine, koji dolaze u obilazak dvorca i Parka skulptura, koji doista predstavlja osebujni presjek hrvatske skulpture što je u današnje vrijeme, kad u nastavnom programu postoji samo jedan sat likovne kulture, itekako važno za kreativni razvoj djece.

Novoselec kaže da su zadnjih pet godina potvrdili da mogu smišljati i realizirati vrlo inovativne programe, koji su naišli na dobar odaziv kod lokalne pblike. "No za realiziranje svih tih ideja nedostaju nam, osim sredstva, i educirani menadžeri, koji bi svojim radom, od pisanja projekata i apliciranja na europske fondove do medijske promocije, omogućili obnovu i oživljavanje dvorca", ističe voditelj projekta pojasnivši da su do sada sve sami radili, od lijepljenja plakata po selu do kuhanja i čišćenja, i doslovno se "potrgali".

"Naša ideja je da se obnova i život dvorca temelje na održivu konceptu" ističe Novoselec pojasnivši kako bi se u podrumu dvorca u skladu sa suvremenim trendovima mogla pokrenuti proizvodnja piva i lansirati novi jakovljanski brend - Dvorsko pivo. Također, središnju dvoranu na katu pretvorili bi u multinamjenski prostor u kojemu bi uredili galeriju, knjižnicu, kongresnu i koncertnu dvoranu te mali muzej s audio i video eksponatima, gdje bi posjetitelji mogli saznati sve o dvorcu i umjetnicima koji tu imaju atelijere. U toj novootvorenoj galeriji u Jakovlju prvo bismo napravili izložbu biafranaca, čiji bi radovi mogli biti prezentirani i u MoMa-i i u Tate Modernu, gdje bi sigurno bili atrakcija", ističe Novoselec.

U dvorcu Jadranke Fatur umjetnici su pronašli svoju oazu | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

Voditelj projekta napominje da bi se u dvorcu mogao razvijati i kongresni turizam. "U tom slučaju, u potkrovlju bismo uredili spavaonice koje bismo iznajmljivali polaznicima konferencija, a dobiveni novac usmjeravali u obnovu dvorca", kaže Alen Novoselec poručivši da čak imaju ideju da stanovnike Jakovlja i okolnih mjesta potaknu na alternativne oblike poljoprivrede, kao što su permakultura, biodinamika i slično.

"Jakovlje bi, prema našoj zamisli, trebalo postati mjesto širenja znanja, novih ideja i kreativnosti u svim vidovima", zaključio je Novoselec.

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.