Ministrica Nina Obuljen Koržinek, doktorica znanosti i međunarodna ekspertica za kulturne politike, koja je diplomirala violinu na Muzičkoj akademiji te komparativnu književnost i francuski na Filozofskom fakultetu.
Na početku vašeg mandata dogodila se kriza izdavačke i knjižarske mreže uzrokovana slomom Algoritma. Kako biste ocijenili sadašnji trenutak u izdavaštvu?
Mislim da smo dobrom i koordiniranom akcijom Ministarstva i Zajednice nakladnika i knjižara uspjeli postići da se ta kriza ne prelije na cjelokupno hrvatsko izdavaštvo. Drago mi je da godinu dana kasnije možemo reći da se situacija stabilizirala, ali moramo reformirati cijeli sustav. Bez obzira na to što načelno svi zazivaju promjene, kad promjene najavite, svi ih se plaše i žele zadržati status quo. Zato smo u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara te s drugim dionicima pripremili cijeli niz mjera, od otkupa knjiga do potpora književnom stvaralaštvu. Već smo lani oživjeli program poduzetništva u kulturi s dodatnih četiri milijuna kuna, a sad smo u suradnji s Ministarstvom gospodarstva raspisali Program poticanja poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama s ukupnim budžetom od osam milijuna kuna, čime želimo poticati ne samo nakladnike, nego i knjižare, koji unapređuju ili otvaraju nove knjižare.
Izdavači su lani najviše kritizirali postojeći model otkupa knjiga po kojem je Ministarstvo otkupljivalo malo naslova u velikim nakladama. Hoćete li to ispraviti?
Na koji će način Nacionalna strategija poticanja čitanja, usvojena krajem prošle godine, promovirati čitanje?
Dio mjera iz Akcijskog plana financirat ćemo sredstvima Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a najveći poticaj planiramo dati kroz poseban natječaj u okviru Europskog socijalnog fonda, za koji ćemo osigurati oko 20 milijuna kuna. Ta su sredstva namijenjena za programe poticanja čitanja, ali i za pomoć distribuciji - knjižarama u manjim mjestima i razvoju bibliobusne službe. Strategija također obuhvaća potporu čitateljskim klubovima i otkup knjiga za knjižnice te mjere u sustavu obrazovanja, kojima bismo željeli privući nove čitatelje i potaknuti naše građane da čitaju. Nedavno predstavljeno istraživanje je pokazalo da je situacija s čitanjem u Hrvatskoj zapravo nepromijenjena - prevelik postotak ljudi - oko 50% uopće ne čita i knjiga ih ne zanima. Nasreću, ne opada broj učlanjenja u narodne knjižnice i broj posudbi, a lagano raste i kupovina knjiga. Čitatelje gubimo u trenutku kad završe obvezno školovanje pa se trebamo zapitati jesmo li tijekom školovanja dovoljno zainteresirali mlade za čitanje i je li knjiga svima dostupna.
U javnosti se najviše prašine diglo oko prestanka financiranja Gordogana, ali dotaciju ministarstva nisu dobili ni Quorum, Treća, Riječ slijepih i mnogi drugi časopisi. Jeste li razmišljali o nekom drukčijem modelu financiranja časopisa?
Svjesni smo da imamo jako mnogo časopisa, u nekim područjima čak puno više nego zemlje veće od nas. S druge strane, mnogo časopisa koji su izlazili u dva, tri ili četiri sveska godišnje danas izlazi kao dvobroj, trobroj ili četverobroj jednom godišnje. Stoga trebamo razmotriti mogućnost smanjenja broja časopisa, a onima, koje ćemo nastaviti financirati, treba dati značajniju potporu. Časopisi gube publiku i mnogi od njih više nemaju nikakav sustav pretplate niti model distribucije. Znači, financiramo časopise koji se razmjenjuju, dijele ili prodaju na nekom sajmu, a nema ih ni u knjižarama ni u knjižnicama. S obzirom na to da planiramo pokrenuti sustav potpora knjižarama, jedan od kriterija bit će da knjižare moraju imati časopise u distribuciji. U sadašnjoj situaciji 90 posto sredstava koje izdvajamo za časopisnu produkciju odlazi izravno tiskarama, autori i urednici nisu honorirarani. Istodobno, ne mogu zamisliti ozbiljnu kulturu koja ne čuva svoje časopise. Napravili smo detaljnu analizu i pozvali određeni broj izdavača časopisa na konzultacije u ministarstvo s molbom da nam daju pisane prijedloge, no, nažalost, do sada smo primili samo nekoliko komentara. Svi su nezadovoljni, to se vidjelo na sastanku, ali kad otvorite raspravu o tome da se u časopisnoj produkciji stvari moraju strukturno mijenjati, onda se javlja otpor i etiketiranje da se odluke donose po ideološkoj ili političkoj matrici.
Zahvaljujući svojoj novoosonovanoj Agenciji za knjigu Slovenija je postigla da 2022. godine bude zemlja partner na Frankfurtskom sajmu knjiga što je veliki uspjeh. Razmišlja li se i u Hrvatskoj o osnivanju slične agencije, koja je zapravo pandan našemu HAVC-u?
Osnivanje takve agencije bilo bi dobro i spremni smo otvoriti raspravu o mogućemu modelu. Međutim, ključni preduvjet je da svi dionici unutar izdavačke i knjižarske branše shvate da moraju surađivati jedni s drugima, a ne raditi jedni protiv drugih. U filmskoj zajednici su 2005. godine postojali energija i konsenzus oko potrebe da se dogode promjene, a tadašnje Ministarstvo kulture je na to reagiralo i pripremilo Zakon o audiovizualnim djelatnostima te mislim da smo izgradili uspješan sustav. Još čekamo postizanje takvog konsenzusa i unutar knjižne branše.
Jeste li zadovoljni kako izdavači, ali i cijeli kulturni sektor povlači novac iz EU fondova?
Hrvatski umjetnici i kulturni djelatnici već su u prvoj godini našeg sudjelovanja, 2008. godine, povukli iz europskih programa Kultura i Media duplo više sredstava nego što je Hrvatska uplatila u taj proračun. I taj se trend nastavio. Možda se u prvim godinama nisu dobro povlačila sredstva namijenjena za književne prijevode, ali situacija se popravila. Danas naši umjetnici i kreativci potpuno ravnopravno sudjeluju u programu Kreativna Europa, jednako kao i njihove kolege iz bilo koje druge članice Europske unije. Poticaj je došao i od ministarstva, jer smo još 2008. godine odlučili automatski sufinancirati one koji dobiju sredstva na europskim natječajima. Na raspolaganju su nam i sredstva iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija te Operativnog program učinkoviti ljudski potencijali - Europski socijalni fond. U ovom trenutku financira se šezdesetak projekata obnove kulturne baštine, a raspisana su i tri velika natječaja za kulturu iz Europskog socijalnog fonda.
Kakve su šanse da se poveća onaj postotak od 0,91 posto izdvajanja za kulturu iz državnog budžeta?
Nastavak na sljedećoj stranici...
