Nerevidirani tajni dnevnik iz Drugog svjetskog rata pisca koji se još 1933. u svojoj zemlji našao na popisu zabranjenih autora započinje bilješkom (Kästner ih naziva natuknicama) datiranom na 16. siječnja 1941., u kojoj pojašnjava odluku o vođenju dnevnika. Ideja je bila udariti temelje za veliki roman koji će, po svršetku nacističke ere, pružiti detaljan “pogled iznutra”, uz opasku da to u potpunosti ne objašnjava piščev ostanak. Naime, zabrana autorskog djelovanja i prodaje već napisanih knjiga predstavljala je egzistencijalno otežavajuću okolnost. Ne sasvim, uzmemo li u obzir da je Kästner nastavio suradnju s njemačkom filmskom kompanijom Ufom pod pseudonimom Berthold Bürger (scenarij za “Münchausen” r. Josefa von Bákyja iz 1943.). Tek u završnim dvjema godinama režima rad mu je potpuno onemogućen te je prinuđen živjeti što od ušteđevine, što od pomoći prijatelja.
261
prikaza
Erich Kästner: Poznaješ li zemlju u kojoj topovi cvatu?
1/3
Kästner nije naknadno intervenirao u sadržaj bilježnica čuvanih u plavim koricama i to je ono što možemo interpretirati osjećajem njegova duga prema historiji i žrtvama njenih krvoločnih protagonista.
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
