Kultura
4891 prikaza

Grad bez Židova: Predvidjeli uspon nacizma

Scena iz filma "Grad bez Židova"
YouTube screenshot
Davno izgubljen film sad je izronio - upozorava na povijest, ali i na ponavljanje povijesti u našem dobu

Kraj je Prvog svjetskog rata, inflacija je sve veća i veća, stanovnici grada s njemačkog jezičnog područja okreću se jedni drugima. Političari vrlo brzo nalaze žrtveno janje: "Narod", objavljuje kancelar "zahtijeva istjerivanje svih Židova." Ono što bi moglo biti i kakva povijesna epizoda iz Trećeg Reicha zapravo je sinopsis za film produciran u vrijeme dok je Nacistička stranka još bila zabranjena a Adolf Hitler tek završavao svoju knjigu Mein Kampf u zatvorskoj ćeliji u Münchenu. Film "Grad bez Židova" ("Die Stadt ohne Juden") temelji se na distopijskom romanu spisatelja Huga Bettauera i premijerno je prikazan još u srpnju 1924., ali je original vremenom izgubljen, te se tako vodio narednih 90 godina.

Holokaust Utjecaj okoliša Znanost Žrtve holokausta traume su prenijele i na gene svoje djece

Sada, zahvaljujući otkriću na pariškom buvljaku i zahvaljujući najvećoj crowdfunding kampanji u području kulture u Austriji, nijemi film je pred digitalnom obradom i ponovnim objavljivanjem u originalnom obliku koja je zakazana za jesen 2017. u Beču. Austrijski filmski arhiv organzirao je kampanju kojom je u utorak prikupljeno 75.500 eura. Glasnogovornica organizacije rekla je da je najveći dio donacija stigao iz anonimne židovske organizacije iz SAD-a nakon izborne pobjede Donalda Trumpa, te da su se dnevne donacije udvostručile nakon što je desničarski populistički kandidat na austrijskim predsjedničkim izborima poražen. Film ne prikazuje samo ekonomske okolnosti koje dovode do političkog antisemitizma, nego se i satirički osvrće na posljedice naglog egzodusa židovskog stanovništva iz Beča, koji se u filmu naziva "Utopija".

Na početku, "arijska" populacija grada slavi odlazak svojih židovskih susjeda vatrometima. Ali, kulturni život u Utopiji uskoro se raspada: kavane se pretvaraju u pivnice, trgovine radije prodaju narodne nošnje nego urbanu modu, a strane zemlje s gradom prekidaju sve trgovinske veze. "Čudno", kaže politički savjetnik gradonačelniku, "naša valuta i dalje ne vrijedi apsolutno ništa." Uskoro se po gradu počinju pojavljivati plakati: "Izbacivši Židove, izbacili ste naš prosperitet!" Oštećena i nepotpuna verziju filma, lako moguće cenzurirana ili samocenzurirana, otkrivena je 1991. u Nizozemskom filmskom muzeju.

Židovi Ratne žrtve Top News Preživjeli holokaust, a sad ih čeka drugi

Direktor kolekcije iz Austrijskog filmskog arhiva Nikolaus Wostry kazao je da pronalazak otkriven na pariškom buvljaku u listopadu 2015. ne samo što politizira poruku filma, niti samo je vrijedan zbog dijelova filma koji su nedostajali, nego i dodaje brojne scene kojima se istražuju različite društvene sfere života Židova u Beču tog doba. "Poruka koju ovime šaljemo nije samo ona o prošlosti, nego i antinacistička izjava", kazao je Wostry za Guardian. "U vrijeme kada je 'Grad bez Židova' snimljen, imali smo vrlo sličnu situaciju ovoj u kojoj smo sad. Na kraju Prvog svjetskog rata, mnoštvo ljudi ruske vojne snage protjerale su sa sjevera carstva, te su oni doselili u Beč.

Posebno Židovi iz Galicije i Bukovine. Antisemitski osjećaji rasli su kroz tu izbjegličku krizu i sve su političke stranke iz toga stale razvijati svoje politike." Nakon Drugog svjetskog rata, kada se Austrija trebala redefinirati kao nacija, židovski Beč u tome je igrao bitnu ulogu. Wostry je rekao: "Postali smo nacija Schnitzlera, Freuda, Schönberga. Ali Austrija nikada nije zapravo pokušala vratiti Židove koji su protjerani. U srži ove nacije tako postoji jedan veliki paradoks." U filmu, kancelar Utopije na kraju odlučuje pozvati Židove nazad u grad.

Premijera filma Jakova Sedlara, Jasenovac - istina Uhvaćen u prevari Top News Besramna Sedlarova krivotvorina o Jasenovcu

Stvarni život, međutim, nije doveo do takvog sretnog završetka. Oskar Helmer, austrijski postratni ministar unutarnjih poslova, malo je učinio kako bi sakrio svoje uvjerenje da je nužno što dulje otezati s pitanjem plaćanja odštete i povratka vlasništva Židovima. Bettauera, autora romana koji je inspirirao film, ubio je u njegovom uredu jedan bivši pripadnik tada zrabanjene Nacističke stranke samo nekoliko dana nakon filmske premijere. Povijest krije još brojne brutalne obrate u životima glavnih glumaca iz filma. Johannes Riemann, koji glumi Židova Lea Strakoscha, kasnije je ušao u Nacističku stranku i 1944. je nastuio u varijeteu u logoru smrti u Auschwitzu, dok je Hans Moser, koji u filmu glumi jednog od najrazularenijih antisemita, morao bježati iz Austrije jer se odbio razvesti od svoje supruge Židovke.

Guardian

Sadržaj filma u izvornom obliku možete na njemačkom jeziku pročitati ovdje.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.