On nije zaboravio da je početni stav gradskih vlasti na početku bio potpuno ignoriranje zahtjeva javnosti, da bi se na kraju došlo do pokušaja donošenja nekog trajnijeg rješenja.
"Oni iz Grada koji su o tome odlučivali očito su se željeli nekome dopasti, ali u potpuno neprimjerenoj proceduri. Vjerojatno ste i vi dobili u sandučić obavijest o iskazivanju interesa zaštite svih zgrada protiv grafita. U ovom trenutku je u Zagrebu u tijeku nekakav križarski rat protiv grafita kao protiv nečega što nagrđuje, što uneređuje grad. S te pozicije ovaj antigrafiterski sentiment postaje jasan. S druge strane siguran sam da taj gradonačelnik smatra da je ovime udovoljio i 'volji građana', premda se radi o jasnoj manipulaciji i izbjegavanju legitimnih procedura. No, u ovakvoj varijanti zahvat je estetski izuzetno neprimjeren, više nije niti grafit."
Pitali smo ga koliko administracija Milana Bandića doista razumije urbanu kulturu Zagreba, posebno zbog situacija poput uklanjanja zida s umjetničkim grafitima duž zida Branimirove ulice.
"Ta vlast to suštinski ne razumije. Ja uvijek nastojim na stvari gledati cjelovito. Tako i na zid u Branimirovoj, koji jest bio jedini prostor samoorganiziran da se na njemu stvaraju ambiciozniji grafiti. Istina, grafit u svojoj praksi nikada ne traži dopuštenje, njega se ne može u potpunosti usmjeriti, ne može mu se reći: 'OK, sad vi grafiteri tu radite, ali ne i drugdje!' No, u Branimirovoj se godinama to poštovalo.
A onda su ga srušili i tu se pokazalo da je taj zid bio maska cijelog kolodvora i Gredelja, prostora koji zjapi prazan, podiskorišten. Mora se i to istaknuti, jer to je isto jedan od ključnih gradskih problema. Tu više nije riječ samo o estetskom problemu, nego o jednom velikom gradskom potencijalu kojime se ne bavimo. To što se nešto doima ružnim, tek je površinski učinak propadanja i nepostojanja strategije da se neki problem adresira "objasnio je.
U smislu da je urbanizam praksa planski i sveobuhvatno vođene transformacije ukupnosti gradskih prostora, kojom se reguliraju njegova morfologija, namjena i vlasnička struktura, uz aktivno sudjelovanje javnosti i primjenu najkvalitetnijih projektantskih rješenja. Ovo o čemu sada govorimo pokazuje da su se gradske vlasti bavile isključivo površinskim zahvatima bez da su ulazile u rješavanje problema tkiva, javnog prostora, infrastrukture, komunalne infrastrukture. To i nije urbanizam, nego komunalno uljepšavanje", rekao je.
Od najspornijih aktualnih mjesta, Sevšek navodi dva primjera, propadanje Paromlina u blizini Poglavarstva, te uređenje kontaktne zone Trga bana Jelačića.
"Recentan primjer je uređenje prostora Europskog trga i kontaktne zone oko njega bez natječaja, bez ambicije da se sagleda cjelovito, da se tretira ikako osim površinski. Najveći problemi su nebavljenje velikim gradskim prostornim resursima ili zapostavljanje razvoja rubnih dijelova grada u korist uređivanja centralnih gradskih prostora namijenjenih prvenstveno turizmu. Propadanje Paromlina i Gredelja ili neadekvatna prometna i komunalna infrastruktura na prostoru čitavog grada, to su pravi problemi koji se ovakvim zahvatima pokušavaju maskirati.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Postaviti diskretna led svijetla po kosturu mosta, obavezno ih napajati solarno, postaviti naše klupice sa punjačima gadgeta ( pomagati našoj industriji ). Za turiste info panel o cijeloj priči kako je most dobio ime. Zašto je dobio to ime. Promoviranje ... prikaži još! preko turističke zajednice. Oglasiti preko youtube kanala kratkim info filmom. Uvrstiti posjet mostu u obilazak grada. Počistiti, urediti, postaviti kante za otpad. Nadzorne kamere itd. Za par mjeseci ćete imati pet milja kineza koji šecu onuda.