Nakon desetljeća traženja prostora, najava i čekanja, zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište napokon dobiva drugu scenu - HNK2, kompletno adaptiran i tehnološki suvremeno opremljen prostor u Ulici Božidara Adžije 7a na Trešnjevci, koji ima potencijal da postane novo kulturno središte Zagreba.
Taj novi prostor otvoren je sinoć, 3. studenog programom “Slava umjetnosti 2.0”, u godini u kojoj se obilježava 130. obljetnica povijesne zgrade na Trgu Republike Hrvatske, a označava prijelomni trenutak ne samo za HNK nego i za cijelu hrvatsku kulturu. Naime, u nekoliko prošlih desetljeća Zagreb je obnovom nekadašnje Dvorane Istra uoči Univerzijade dobio OKC, tj. ZKM, a zatim u samostalnoj državi nove scene - Zagrebački plesni centar, Histrionski dom i Malu Gavellu, no nova pozornica naše najveće nacionalne kazališne kuće, usprkos tome što je rad tri ansambla – Drame, Opere i Baleta - na istoj sceni postao neizdrživ, nije dolazila na repertoar. Žrtve su bili i izvođači i publika. Zato je projekt nove scene HNK2 iznimno važan kulturni doprinos i za HNK i za Zagrebu, koji je zaslužio, prerastavši gabarite iz 19. stoljeća, još jednu scenu.
Kako je nedavno izjavila intendantica HNK, Iva Hraste Sočo, nova scena HNK2 otvara važno poglavlje u hrvatskoj kulturi kao iskorak prema suvremenosti, prostor koji donosi šire mogućnosti produkcije središnjeg nacionalnoga kazališta i veću raznolikost repertoara na zadovoljstvo publike.
Nova scena HNK2 izgrađena je u okviru kompleksa postojećih zgrada u vlasništvu HNK u Adžijinoj ulici na Trešnjevci, koje je kazalište proteklih desetljeća koristilo za radionice kazališnih kulisa (slikarska, tapetarska, stolarska, bravarska i kiparska) te kao čuvaonicu. U središnjem dijelu kompleksa bila je smještena nekadašnja vojna austrougarska konjušnica, koja ima posebnu ambijentalnu vrijednost. Oko te centralne zgrade bilo je raspoređeno devet zgrada, koje su građene u različitim razdobljima (najstarija na prijelazu 19. u 20. stoljeće), a imale su više od 7000 četvornih metara. Kako taj povijesni kompleks nije u zoni zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, a nije niti zaštićeno kulturno dobro, u njegovu obnovu nije se ulagalo i s godinama je propadao sve više, tako da ga je zagrebački potres 2020. godine prilično devastirao. Nakon procjene štete na građevinskoj konstrukciji utvrđeno je da treba srušiti tri zgrade, a za ostale su definirani nužni zahvati sanacije i rekonstrukcije kazališnih radionica i čuvaonice te gradnja nove i tehnološki suvremeno opremljene scene. Kako je uočeno da taj kompleks ima izvanredan potencijal, a nalazi se 15-ak minuta pješice do HNK, napuštena je postojeća ideja o realizaciji druge scene kazališta u zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice te se počelo ozbiljno razmišljati o novoj lokaciji na Trešnjevci.
Nova scena HNK2 (24 x 28 x 24) osmišljena je kao polivalentna dvorana s 350 sjedala, koja je potpuno prilagođena različitim umjetničkim žanrovima, od dramskih, opernih i baletnih do multimedijalnih izvedbi. Zahvaljujući teleskopskim tribinama, gledalište je potpuno pokretno, što omogućuje različite scenografske rasporede i ambijentalne postave. Dvorana je opremljena najmodernijom rasvjetnom, zvučnom i scenskom tehnologijom, uključujući orkestralnu rupu, čime su stvoreni uvjeti za izvođenje i glazbeno-scenskih djela. Prema riječima voditelja projekta, Luija Giaschija, na gornjem dijelu scene nalaze se 73 elektromotora koji pokreću 55 raznih podvaha, što za scenski što za rasvjetni dio tehnike, a to sve visi na više od 400 sajli ili lančanica. Također, montirano je 555 raznih reflektora, 93 zvučnika i 123 mikrofona, što HNK2 čini tehnološki najbolje i najsuvremenije opremljenim kazalištem u Zagrebu. Uz to, kompleks HNK2 ima skladišta te prateće prostore, čime su stvoreni bolji uvjeti za rad ansambala i tehničkih službi. Time je konačno rasterećena reprezentativna zgrada HNK na Trgu Republike Hrvatske, remek-djelo bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera te jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske kulturne baštine.
Nova scena HNK2 otvara se posebnim umjetničkim događajem “Slava umjetnosti 2.0”, u režiji Krešimira Dolenčića, kojim će se reinterpretirati povijesno otvaranje zgrade kazališta 1895. godine, ali prilagođeno današnjem vremenu i novom prostoru. Prema izjavi intendantice Ive Hraste Sočo, program “Slava umjetnosti 2.0” sinteza je glazbenih, dramskih i vizualnih elemenata koja donosi duboko poštovanje prema hrvatskoj kulturnoj tradiciji i kazališnoj baštini, ali i otvara vrata novim generacijama.
- Želimo pokazati kako se tradicija i suvremenost međusobno dopunjuju te kako se novi prostori i tehnologije mogu koristiti za produbljivanje doživljaja umjetnosti. Otvorenje HNK2 označava početak nove ere za središnju nacionalnu kazališnu kuću, onu u kojoj umjetnost ostaje centralno mjesto stvaranja kulturnog identiteta i društvenog razvoja - izjavila je intendantica.
U programu “Slava umjetnosti 2.0” sudjeluju sva tri ansambla - Drama, Opera i Balet, pokazujući simbolički da će se na novoj sceni u Adžijinoj ulici izvoditi dramske predstave, ali i komornije opere (zbog kapaciteta orkestralne rupe), a zbog estetike prostora i suvremeniji baleti. Nova scena sigurno će pridonijeti povećanju broja izvedbi sva tri ansambla, što će uvelike riješiti dugogodišnji problem manjka prostora i termina za izvedbe, zbog čega se događalo da dramske predstave, primjerice, igraju jedanput ili dvaput u dva mjeseca. Vrlo brzo nakon otvorenja, odmah nakon premijernih izvedbi 13. i 14. studenog, na sceni HNK2 na repertoaru će zaživjeti kultni mjuzikl “Cabaret” u režiji izvrsnoga koreografa Lea Mujića, u kojem sudjeluju sva tri ansambla. Time će se potvrditi misija nove scene kao prostora koji je otvoren umjetničkim istraživanjima, suvremenim estetikama i povezivanju različitih umjetničkih formi.
Kako je nedavno izjavila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, u izgradnju cijeloga kompleksa nove scene, skladišta i radionica HNK uloženo je 45 milijuna eura, od čega 10 milijuna iz Fonda solidarnosti za obnovu kompleksa, a ostatak iz državnog proračuna putem Ministarstva kulture i medija.
- Ova scena neće samo biti nova scena za HNK u Zagrebu nego i nova scena za sva nacionalna kazališta, koja će moći gostovati i kroz K-HNK - rekla je ministrica napomenuvši da je, uz novi Zakon o kazalištima, kojim je omogućeno pomlađivanje ansambala i udvostručena programska sredstva, pokrenut i projekt konzorcija nacionalnih kazališta K-HNK, u okviru kojeg se ostvaruju koprodukcije i gostovanja. Također je dodala da je ponosna što je upravo u njezinu mandatu inicirana i realizirana strateški važna kulturna investicija, projekt od nacionalnog značaja, koji snažno pridonosi kulturnom razvoju Zagreba.
Obnova kompleksa u Adžijinoj ulici u svakom slučaju može poslužiti kao pozitivan primjer uspješne poslijepotresne obnove kojom će biti riješen dugogodišnji problem manjka prostora u HNK. Također, HNK2 ima sve šanse da pridonese oživljavanju prilično zapuštenoga kvarta na Trešnjevci, gdje je nekad bila i postaja popularnog Samoborčeka te zgrada Bubare, tj. Kraljevske tvornice svile, a sad, samo nekoliko metara od ulaza u impozantnu novu građevinu, strši šipražje i benzinska pumpa
