Kultura
1287 prikaza

'Hrvatska je bolja od Srbije i BiH, ali dosadna'

Andrew Keen
Danijel Berković/PIXSELL
Svjetski top poznavatelj interneta uoči Zagreb book festivala još vjeruje u Jugoslaviju, a evo što misli o Trumpu, Titu, Đilasu i Dylanu

Britansko-američki povjesničar i politolog Andrew Keen jedan je od najpoznatijih svjetskih teoretičara novih medija. Autor je utjecajnih knjiga "Kult amatera" (Fraktura, 2010.) i "Internet nije odgovor" (Naklada Ljevak, 2017.), u kojima piše o negativnim utjecajima interneta na društvo, no nikako ga se ne može opisati kao protivnika interneta - Keen je, kako ga je nazvao jedan analitičar, "savjest interneta". Rođen u Londonu 1960. godine, već godinama živi u Kaliforniji, gdje je završio posve slučajno - šali se da je "ušao u avion misleći da ide u Zagreb, a završio je u San Franciscu".

Njegov odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama vrlo je ambivalentan: kaže da "mrzi Amerikance, ali voli Ameriku". Keen će u svibnju gostovati na Zagreb Book Festivalu koji se ove godine održava na temu "Selfie kultura - mit ili stvarnost". Tim nam je povodom otkrio zašto vjeruje u ideju Jugoslavije, je li pobjeda Donalda Trumpa odraz urušavanja kulture te plaća li Spotify pošteno glazbu Johanna Sebastiana Bacha.

U svojoj knjizi 'Kult amatera', objavljenoj prije desetak godina, iznijeli ste kritiku 'Weba 2.0', u kojoj ste naveli da široka dostupnost i demokratizacija stvaranja sadržaja na internetu neminovno dovodi do potkopavanja rada stručnjaka - novinara, glazbenika, pisaca, filmaša... Upozorili ste da će to neminovno dovesti do dominacije amatera i nestanka kulturne elite. Gledajući s odmakom, jesu li se vaša predviđanja ispunila? Je li 'Facebook generacija' potpuno drugačija od svih ranijih generacija?

Andrew Keen | Author: Jan Haas/DPA/PIXSELL Jan Haas/DPA/PIXSELL

Bio sam potpuno u pravu. Potkopavanje stručnosti, uspon gomile, uspon neznalica... Da, bio sam potpuno u pravu u 'Kultu amatera' prije deset godina. No ne mislim da je ova generacija drugačija od svih drugih generacija. Zapravo, ne vjerujem u 'Facebook generaciju'. Ta knjiga nije bila toliko o Facebooku, koji je tad bio malena mreža. Više sam htio staviti naglasak na uspon društvenih medija. Ne vjerujem u ideju da je ovo neka jedinstvena generacija. Na neki je način svaka generacija jedinstvena. Ova generacija nije ni više ni manje jedinstvena od bilo koje druge generacije. Postoji tendencija prema narcisoidnosti, otuđenosti, ali ljudi već dugo o tome pišu, to nije prva narcisoidna generacija, ali je prva koja je otuđena od društva - njezini su pojedinci otuđeni jedni od drugih, svaki sociolog ili povjesničar će vam to reći.

Sredinom devedesetih osnovali ste Audiocafe.com, jedan od prvih digitalnih glazbenih sajtova. Napisali ste da ste time željeli svijet učiniti boljim mjestom, u kojemu će svatko moći na svojem laptopu ili mobitelu slušati cijeli opus Boba Dylana i Johanna Sebastiana Bacha. U međuvremenu ste se iz vjernika interneta preobrazili u skeptika. No nije li taj san bio vrijedan sanjanja? 'Love Minus Zero' i 'Brandenburški koncerti' danas se slušaju više nego ikad. Nije li se u ovih dvadesetak godina taj vaš san ispunio?

Da, na neki način. Streaming je na neki način san koji je postao stvarnost, ali samo ako se ispravno monetizira. Bach ne može biti plaćen za svoju glazbu, ali Dylan može. Sve dok streaming tvrtke poput Spotifyja pošteno plaćaju umjetnike, to je dobar razvoj događaja. S druge strane, također je važno sjetiti se da se u ovom dobu u kojemu su ljudi stalno u pokretu, osobito mladi ljudi, sve više traži iskustvo slušanja glazbe visoke kvalitete, što može objasniti renesansu vinila. Stvari nikad nisu tako jednostavne kako izgledaju.

Zahvaljujući dostupnosti besplatnih informativnih sadržaja i 'demokratizaciji' novinskih sadržaja, tradicionalni mediji u velikoj su krizi diljem svijeta. Treba li spašavati tradicionalno novinarstvo?

Andrew Keen | Author: Danijel Berković/PIXSELL Danijel Berković/PIXSELL

Ne mislim da će tradicionalni mediji nestati. Mislim da postoji kriza medija srednje veličine, lokalnih medija. Ozbiljne novine će uvijek preživjeti jer su one važne i ljudi će ih kupovati, a onda ćete imati i tabloidni tisak. Ne mislim da će novine ikad izumrijeti.

Britanski (tradicionalni) mediji nedavno su objavili da je tvrtka Cambridge Analytica nezakonito došla u posjed desetaka milijuna profila korisnika Facebooka te da je, koristeći se špijunskim metodama i kampanjama lažnih vijesti, utjecala na rezultate izbora i referenduma diljem svijeta, među kojima i na glasovanje o Brexitu.

Kad uklonite osobe koje kontroliraju pristup, kad uklonite urednike, kad uklonite novinare koji provjeravaju činjenice, onda se otvara prostor za bilo koga da iskoristi taj prostor. Mislim da ono što je radila Cambridge Analytica nije ni na koji način nelegalno. To je naprosto priroda medija. To je samo odraz. To pokazuje problem s medijima kad nema nadzora 'odraslih' osoba. Bilo tko može objaviti bilo što i može uzeti bilo čije podatke te ih upotrijebiti. Facebook možda može imati neki manji utjecaj na političke sklonosti, ali osnovni je problem s medijima.

Cambridge Analytica također se spominje u kontekstu manipulacije američkim predsjedničkim izborima 2016. godine. Američki istražni tim istražuje moguću umiješanost Rusije u izborni proces na strani republikanskog kandidata. Vjerujete li da su ruski internetski trolovi, sponzorirani iz Kremlja, doista pridonijeli pobjedi Donalda Trumpa?

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2