Teško je reći. Nisam u poziciji da to znam, nitko nije. Nitko nikad to neće saznati, bit će to jedan od velikih povijesnih misterija. Sigurno je da je bilo određenog utjecaja, bilo da je riječ o Cambridge Analytici ili Facebooku ili Twitteru, sigurno je da je važnu ulogu imala sama priroda medija kao 'rezonantne kutije', u kojoj se u zatvorenom sustavu neka uvjerenja pojačavaju ponavljanjem. Činjenica je da ti antidemokratski pokreti - koji su orkestrirani i plaćeni iz Moskve ili možda iz Pekinga – postoje. Sve je to pridonijelo krizi demokracije i potkopavanju koherentne političke rasprave.
Kontroverznim jutarnjim tvitovima, odstupanjem od tradicionalne diplomacije, davanjem legitimiteta 'alternativnim činjenicama' i 'lažnim vijestima', Trump je provođenje izvršne vlasti u SAD-u postavio na sasvim nove temelje. Ispunjava li se vaše proročanstvo o urušavanju kulture?
To pokazuje određene tendencije. Trump odražava narcisoidnost i personalizaciju koja je u temeljima digitalne revolucije. Ne bih baš rekao da je riječ o urušavanju kulture, ne bih želio zvučati previše konzervativno. Ali sasvim sigurno Trump je koristio Twitter i 'rezonantnu prirodu' medija, kao i činjenicu da za njega sama interpretacija istine nije važna, nego je samo sredstvo za postizanje ciljeva. To odražava jedan određeni pomak u pristupu, ali opet, to nije ništa novo. Trazimah iz Platonove 'Države' mogao bi biti izvorni Donald Trump. Te stvari nisu ništa novo.
U svibnju biste trebali gostovati na Zagreb Book Festivalu koji se ove godine održava na temu 'Selfie kultura - mit ili stvarnost'. Čini se da ste vi idealan gost za razgovor na tu temu. Tijekom osamdesetih ste godinu dana proveli kao stipendist British Councila u Sarajevu. Kako ste tad doživjeli socijalističku Jugoslaviju? Koliko poznajete ovu regiju danas?
Dobro sam upoznat s regijom jugoistočne Europe. U 'prošlom životu' pohađao sam slavenske studije u Londonu, bio 'uronjen' u srednju i istočnu Europu. Imam puno prijatelja, poznajem gradove. U međuvremenu sam puno puta putovao u taj dio svijeta, posebno u Hrvatsku, imam puno hrvatskih prijatelja. Da, vide se velike razlike u odnosu na prije, posebno u Hrvatskoj, Bosna je druga priča. Čini se da je Hrvatska u redu – pomalo dosadna, ali u redu. Ne sviđa mi se vaš politički sustav, ali pretpostavljam da je ipak bolji od onih u Srbiji ili Bosni. A što se tiče skretanja prema totalitarizmu u Poljskoj i Mađarskoj, čini se da je to tipično za cijelu regiju.
Kad već spominjete Poljsku i Mađarsku, usporedite li te dvije zemlje s Hrvatskom, biste li rekli da Hrvatska nije toliko loša?
Da, nije tako loša, ali ide sličnim smjerom. Očito nisam veliki ljubitelj hrvatskog nacionalizma ili bilo kojeg drugog otvorenog nacionalizma. Još vjerujem u ideju Jugoslavije. Odrastao sam na Đilasu - ne i na Titu - ali u tom svijetu, u svijetu u kojemu je Jugoslavija bila važan čimbenik, a danas je ova regija nevažna. Tako da sam nostalgičan za tim vremenima kad su ljudi govorili o Jugoslaviji, i nostalgičan sam za idejom Jugoslavije. Možda jednog dana ova obnova nacionalizma i neprijateljstva prema Srbiji dođe u krizu, i možda će jednoga dana ideal Jugoslavije ponovno privući pozornost. Bila je to plemenita ideja, sasvim sigurno nije bila savršena. Očito je da je Jugoslavija imala svoje dubinske mane. Ali nije bila tako loša.
Možemo li ideju Jugoslavije usporediti s idejom EU?
Pa... U balkanskoj verziji! Europska unija je utemeljena na birokratizmu, a vi ste imali autoritarni sustav. Ono što je bilo lijepo u vezi s Jugoslavijom bilo je, iz regionalne točke gledišta, to što je ona ponovno postavila jugoistočnu Europu na kartu svijeta. Sad je to zaboravljeni zakutak svijeta. Nikad zapravo nisam razumio što je predstavljao Pokret nesvrstanih, ali o tome se barem razgovaralo.
U siječnju 2018. objavljena vam je najnovija knjiga 'Kako popraviti budućnost' koja na neki način zaokružuje vašu kvadrilogiju o pogubnim utjecajima, ali i pozitivnim potencijalima interneta. Kako popraviti budućnost?
Morate pročitati knjigu! U osnovi je riječ o tome da moramo obnoviti povjerenje u ljudske institucije. Ukupno je pet alata: regulacija, inovacija, moć potrošača, aktivno uključivanje građana i obrazovanje. To je tih pet alata o kojima govorim. Putujem svijetom, osim u Hrvatsku uskoro idem u Estoniju, Indiju, Singapur, Njemačku, Bruxelles, Englesku, slušam i vodim rasprave o tome kako se ljudi bore protiv monopola, nejednakosti, nezaposlenosti, kapitalizma koji sve nadzire. Ako Hrvatska ne želi živjeti u prošlosti, ako želi biti dio budućnosti, trebala bi pročitati moju novu knjigu!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
tko je ovaj tip?