Dr. sc. Iva Hraste Sočo, intendantica HNK u Zagrebu, izrazito je svestrana osoba. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji. Profesionalno je u HNK počela solistički pjevati već na prvoj godini studija, a u stalni angažman primljena je još prije završetka studija. Uz Muzičku akademiju, studirala je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu, gdje je i doktorirala s temom "Međunarodna prepoznatljivost hrvatske kulture na primjerima festivala".
"Radila sam komparativnu analizu hrvatske i austrijske kulturne politike na primjerima festivala, pa sam uspoređivala dva generički slična, zapravo operna, festivala, Salzburške svečane igre i Splitsko ljeto", prisjetila se u razgovoru za Express.
Radi i kao sveučilišna profesorica, a kao savjetnica za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Beču realizirala je više od stotinu kulturnih projekata. Na pitanje kakva je prepoznatljivost hrvatske kulture u Austriji, s kojom smo stoljećima živjeli u istoj monarhiji, Hraste Sočo kaže: "Osjeti se povezanost, dakako. Međutim, razgranatost kulturne ponude u Beču bila je najveći izazov u mojem tadašnjem poslu. Nametnuti se s našim programima, biti prepoznat u Beču, u tom konglomeratu kulturnih događanja, nije bilo jednostavno, ali smo uspijevali. Uvijek smo surađivali s austrijskim institucijama jer smo tako dopirali i do austrijske publike".
Iza Ive Hraste Sočo dvije su uspješne sezone u HNK u Zagrebu: kazališne predstave su odlično posjećene, konsolidirani su ansambli i postignuta pozitivna radna atmosfera, operne, dramske i baletne predstave, kao i umjetnici, dobile su niz važnih nagrada, među kojima su Nagrade hrvatskoga glumišta, nagrade na Marulićevim danima i ostale. Pokrenut je i Zagrebački operni festival kojim se Opera HNK u Zagrebu dodatno međunarodno etablirala. Uz strana gostovanja partnerskih kazališta iz Europe u Zagrebu, i berlinska publika imala je priliku vidjeti dramsku uspješnicu "Zbilja", dok je baletni ansambl gostovao u Milanu na prestižnoj manifestaciji "Roberto Bolle & friends", a samoga Roberta Bollea i zvijezde milanske Scale zagrebačka publika vidjela je na nekoliko baletnih gala koncerata. Opera je ostvarila vrlo zapažena gostovanja u Beogradu i Mariboru. Također, ravnateljica Drame, Tena Štivičić, uvodi novitete u dramski dio programa - osim novih naslova i gostovanja - Kazališni doručak i rezidencije za dramske autore.
Express: Razgovor smo trebali započeti s Krležom i 'Zastavama', najavom premijere, ali nažalost dogodila se nepredviđena situacija...
Iako nije riječ ni o čemu dramatičnom, ozljeda člana ansambla ipak je poremetila tijek proba koje su bile u završnoj fazi. Važno je naglasiti da se probe nastavljaju, ali u smanjenom opsegu, prilagođenom situaciji. Do sada smo odradili i tehničku probu te postavili scenografiju, a plan je zadnju probu snimiti kako bi ansambl kasnije mogao nastaviti raditi na pripremama za jesensku premijeru.
Express: Premijera 'Zastava' je odgođena za iduću sezonu?
Da, premijera će biti 3. listopada. Kako je ova sezona već u potpunosti isplanirana, uključujući premijere i reprizne izvedbe, a karte su već prodane pretplatnicima, nije bilo moguće pronaći termin koji bi odgovarao, a da pritom ne poremetimo cjelokupni raspored. Nije u pitanju samo termin premijerne izvedbe, svi naši pokusni prostori i sva tehnika, zbog pravodobne dinamike planiranja, svakodnevno su raspoređeni na druge projekte u sezoni. Stoga smo, u dogovoru s ansamblom predstave, donijeli odluku da premijeru prebacimo u listopad. Ova odluka pokazala se kao jedina ispravna s umjetničkog i organizacijskog aspekta jer nije realno, a ni odgovorno, očekivati da se u veliku predstavu poput "Zastava" može uskočiti u svega desetak dana. Time bismo riskirali kvalitetu izvedbe, a to bi bilo nepravedno prema umjetnicima i publici.
Express: Što će igrati umjesto 'Zastava'?
Premijerni termin preuzet će koprodukcija s HNK Varaždin, predstava "Drvene ptice" autorice Lidije Deduš. Ova produkcija dio je projekta K-HNK, programa suradnje nacionalnih kazališta. Osim toga, planirali smo dodatne izvedbe ovogodišnje uspješnice "Kralj Gordogan", koja je sjajno prihvaćena od publike i kritike, te ćemo u raspored uvrstiti i dodatne izvedbe baletne produkcije "Hamlet", za koju se uvijek traži ulaznica više. Naravno, imat ćemo dovoljan broj izvedbi "Zastava" nakon premijere kako bi sva zainteresirana publika mogla vidjeti predstavu.
Express: Krleža odlično kotira na književnoj i kulturnoj ljevici, a tek nešto slabije - ako uopće - na desnom dijelu scene. Moguće ga je čitati i postavljati na razne načine?
Apsolutno, svako čitanje, kad se radi o produkciji predstava, ovisi o koncepciji autorskog tima.
Express: Stipe Šuvar jednom mi je rekao kako Vladimir Bakarić Krležu smatra 'hrvatskim nacionalistom'. Na njegovo zaprepašteno pitanje: 'Pa kako Krleža nacionalist?', Bakarić mu je odgovorio kako jedan tip hrvatskih nacionalista vidi Hrvatsku kao samostalnu, u bilo kojim granicama i pod bilo kojim uvjetima, dok drugi - zadržavajući snažan nacionalni osjećaj - misle da je Hrvatskoj bolje unutar neke Jugoslavije. A da 'drug Krleža spada u te potonje'. Kakvo će biti čitanje 'Zastava', u kojima se, premda je radnja sabijena u tri desetljeća, reflektira njegovo iskustvo dramskih prijeloma stoljeća?
Događanja na ovim područjima tumače se iz hrvatskog konteksta, u kojim god smo državama tad bili. Čitanje će svakako biti aktualno i sigurno neće biti zatiran osnovni identitet i ideja pisca. Također, autorski tim "Zastava" čine mahom umjetnici srednje i mlađe generacije pa je i njihov generacijski rakurs bitna odrednica u čitanju ove verzije.
Express: Vaše kazalište je uvijek puno?
Da, puno je. U siječnju radimo završna izvješća i statistike prethodne godine i upravo smo dobili zadnju statistiku. Sveukupno naši programi imaju 95 posto ispunjenosti.
Express: To je stvarno dobro!
Da, to je jako dobro i sretni smo što publika prepoznaje i cijeni naš repertoarni smjer.
Express: Kakav je to uspjeh u odnosu na ostala kazališta?
Nemam precizne podatke o drugim kazalištima, ali kroz svoje djelovanje u međunarodnim kazališnim asocijacijama, poput članstva u Upravnom odboru Opere Europe, primjećujem da situacija nije svugdje tako povoljna. Naprotiv, u mnogim sredinama kazališta se suočavaju s ozbiljnim izazovima.
Express: U nacionalnim kazališnim kućama ili općenito u teatru?
Općenito. Nakon pandemije kazališta diljem svijeta vode tešku bitku za povratak publike. Zato smo izuzetno zadovoljni što kod nas bilježimo veliku posjećenost, a to se direktno odražava i na naš vlastiti prihod. Osim značajnih prihoda od prodaje ulaznica, privlačimo i sponzore, a iznajmljivanje naših prostora također pridonosi ukupnim prihodima. Sve to rezultiralo je viškom od oko tri milijuna eura.
Express: To je impresivno, pa vi ste kao INA!
Ha, ha, skoro! Naš vlastiti prihod doista je vrlo dobar, što nam omogućuje stvaranje viška sredstava na kraju godine. Taj višak ulažemo natrag u produkciju novih predstava i stimulacije za naše zaposlenike. Iako smo subvencionirano kazalište, godišnje moramo u program uložiti milijun eura vlastitih sredstava. Osim toga, ulažemo i u poboljšanje uvjeta rada. Primjerice, nedavno smo investirali 30.000 eura u novi baletni pod kako bismo osigurali kvalitetnije uvjete za naš baletni ansambl.
Express: Bavili ste se i protupožarnim tkaninama?
Da, i to, ha, ha, ha. Nabavili smo nove stolice za lože, pri čemu se moralo poštivati različita pravila. Ovo kazalište ima uz intendanta i ravnatelje Drame, Opere, Baleta, tehničkog i poslovnog ravnatelja. Ali naravno da intendant mora imati uvid u sve procese u kazalištu.
Express: Spominjali ste kazališnu estetiku. Kako biste opisali vlastitu?
U misiji HNK u Zagrebu zadane su repertoarne smjernice. To su, naravno, kanonska djela, ali i suvremeni naslovi. Igramo svjetske i domaće klasike, što se tiče drame, te suvremene svjetske i domaće tekstove. U opernom i baletnom dijelu programa prikazujemo svjetske klasične naslove, poput "La Boheme", "Nabucca" ili "Orašara" i "Giselle", ali i suvremena djela, poput "Judite" ili "Lennona", te suvremene balete poput kultnog "Dyada 1929" Wayna McGregora. Čini nam se da naša publika posebno voli "željezni repertoar".
Express: Što znači 'željezni'?
To je repertoar temeljen na klasicima, recimo "Zločin i kazna", "Nabucco", "Traviata"... U operi, naravno, postoji tzv. Regietheater, kojim obiluju produkcije u njemačkim teatrima. To su produkcije vrlo suvremene estetike. One korespondiraju savršeno s, recimo, glazbom R. Wagnera, ali s talijanskim repertoarom već malo manje. Pitanje je, naravno, i kakva su očekivanja, ali i ukus određene publike.
Express: A kad radite Ivu Josipovića, 'Lennona'? Kako je prošla ta opera?
Dobro je prošla, čak smo je prikazali na OperaVision. Mi smo član te međunarodne europske platforme, gdje prikazujemo razne produkcije, koje ima priliku vidjeti vrlo široki auditorij. "Lennon" je imao vrlo dobru vidljivost. Sad smo prikazali "Juditu", koja je već ostvarila lijepi broj pregleda.
Express: Je li još na repertoaru?
Da, bit će. U planiranju se ravnamo i prema dosadašnjim paketima pretplata, što je publika gledala, što nije, kakva je traženost određenog naslova u slobodnoj prodaji. Ovi naslovi suvremene hrvatske opere imali su veliki uspjeh kod publike. "Juditu" smo premijerno postavili početkom ove sezone, u Marulićevoj godini, i bila je rasprodana. Odlučili smo staviti još izvedbi, upravo zbog traženja publike.
Express: O 'Orašaru' da i ne govorimo?
To je već klasika. Iduće sezone imat ćemo novog "Orašara", prema Nurejevljevoj koreografiji, koji je prekrasan, ali vrlo tehnički zahtjevan. Stroga su autorska prava, nema odstupanja. Imat ćemo isti balet kao u Parizu, ali s našim baletanima koji su na tako visokoj izvođačkoj razini da mogu izvesti tu kompleksnu koreografiju.
Express: Kad smo kod programa, dotaknimo se i famoznog 'Hrvatskog Fausta', koji nikako da se postavi?
Nikako da se postavi u zagrebačkom HNK, već 44 godine, inače je postavljan nekoliko puta. E sad, zašto, to je pitanje.
Express: Ima li šanse? Nije jasno zašto jedna predstava proizvodi strah.
Ne znam zašto je prethodni intendanti nisu postavljali. Trebalo bi ih pitati je li to stvar estetike ili nečega drugog. Šnajder je sjajan pisac. Ne mislim da ijedno djelo koje je kvalitetno ne bi moglo bilo postavljeno.
Express: Što namjeravate u ostatku sezone?
U nastavku ove sezone očekuju nas od dramskih premijera "Zločin i kazna" u režiji proslavljenog režisera Jerneja Lorencija, koji je već počeo s probama, spomenuta premijera "Drvenih ptica" te "Godine" Annie Ernaux. U operi ćemo vidjeti novu produkciju "Werthera" u režiji oskarovca Dantea Ferrettija i pod vodstvom našega šefa dirigenta Piera Giorgia Morandija te na kraju sezone "Rusalku", gdje ćemo, uz naše sjajne soliste, Zbor i Orkestar, ponovno imati priliku čuti tenora Tomislava Mužeka. Baletna publika moći će uživati u kultnoj koreografiji Rolanda Petita za balet "Carmen/Arležanka", a vidjet će i koprodukciju s Muzičkim Biennalom Zagreb. Kako sam Vam na početku razgovora spomenula da sam i "građevinar", reći ću na kraju da nas čeka i dovršetak gradnje nove scene u Adžijinoj ulici. Tamo su naša spremišta i radionice koje su u potresu dosta stradale, pa je ministrica Obuljen inicirala i gradnju nove scene. Scena koju je zagrebački HNK čekao desetljećima bit će iste veličine kao i postojeća u ovoj zgradi. Predviđena je za operu, balet i dramu, ima i orkestralnu rupu. Bit će to najmodernija scena u gradu, opremljena modernom scenskom tehnologijom. Praktički je pod krovom, ide se na opremanje i na jesen - krećemo! Otvaranjem nove scene bit će riješeni mnogi problemi koje sad imamo, a koji se tiču planiranja repertoara, odnosno izvedbi s tri umjetničke cjeline u sklopu jednog kazališta.
Express: Želim vam sreću.
Hvala Vam.
