U svijest čovječanstva nepovratno je upisano da je 20. stoljeće doba totalitarizama i logora. I ma koliko ta činjenica bila kolosalno porazna, s druge strane tog mraka čovječanstva je i ono 20. stoljeće kao doba otpora, doba manifesta, proglasa, ono koje je pokazalo kako svaki naizgled "običan" čovjek može postati krvnikom, ali isto tako i borcem. Više negoli ijedno prije i po svemu sudeći, više nego ijedno koje će mu uslijediti.
Grupa likovnih umjetnika u Topuskom za vrijeme održavanja Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske Topusko, lipanj 1944. (slijeva nadesno: Edo Murtić, Stjepan Rajković, Lela Čermak, Petar Šimaga, Zvonimir Agbaba, Vanja Radauš i Vjekoslav Rukljač)
Poznato je isto tako da su ti totalitarni režimi djelovali i putem umjetnosti, da je umjetnost, štoviše, često bila ključan dio propagande, često i dio suptilnog ili vrlo izravnog otpora.
Vanja Radauš drži referat ‘O likovnojumjetnosti’ / Iz albuma MladenaIvekovića Topusko, 27. lipnja 1944.
Padom Italije 1943. godine i osnivanjem ZAVNOH-a godinu nakon, na oslobođenim hrvatskim područjima jača kulturno-prosvjetna djelatnost pod pokroviteljstvom Propagandnog odjela Vijeća. On okuplja umjetnosti sklone partizane i partizanke u Kulturno-umjetnički odsjek koji organizira Prvi kongres kulturnih radnika te ratne 1944. godine. Lječilišni grad na Kordunu tako nakratko postaje kulturno središte. U Topuskom je tako postavljena Izložba likovne umjetnosti na kojoj se s ukupno 270 radova predstavilo trinaestero autora. To su: Zvonimir Agbaba, Ivo Čaće, Vilim Čerić, Lela Čermak, Marijan Detoni, Alfred Krupa, Franjo Mraz, Edo Murtić, Zlatko Prica, Vanja Radauš, Stjepan Rajković, Vjekoslav Rukljač i Petar Šimaga.
Grafička mapa ‘Mapa U’, list 10 Marijan Detoni, Karlovac, 1941. – 1942. papir, linorez
Na 80. godišnjicu povijesne izložbe, prema fotografijama izvornog postava i brošuri Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske, Hrvatski povijesni muzej u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu otvara izložbu kao rekonstrukciju one iz 1944. Izložba "Umjetnost u prkos ratu" predstavit će ukupno 32 originalna likovna djela za koja se sa sigurnošću može utvrditi da su bila postavljena prije 80 godina u dvorani Lječilišta u Topuskom.
Ostaci opatijske crkve Alfred Krupa, Topusko, 1944. papir, sepija
Završni dio izložbe čini grafičko-pjesnička mapa Ede Murtića i Zlatka Price, nastala prema vjerojatno najpoznatijem i čistog užasa punom tekstu što govori o strahotama Drugog svjetskog i svih ratova ikad, poemi "Jama", koju je Ivan Goran Kovačić pisao upravo u Topuskom 1944. godine. Kad Murtić oslikava Kovačića, nesumnjivo se radi o izuzetnoj umjetničkoj vrijednosti, ali ona je na ovoj izložbi posve sekundarna, zamalo i suvišna. To što su ti ljudi znali držati olovku, tuš ili kist tako da prikažu jednu "partizansku naivu" vjerojatno vještije nego što bi to mogla većina, to svakako je vrijedno, no ipak, činjenica da čovjek poseže za istom olovkom ili kistom čim rat bar na čas utihne, e tu je već nešto posve uzvišeno.
Grafička mapa ‘Mi pamtimo’, Vanja Radauš, Lika; Otočac, Turjansko, Petrova gora, ‘43. – ‘44. papir, linorez
Izložba "Umjetnost u prkos ratu – Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja" otvorena je za javnost u Galeriji Arheološkoj muzeja Zagreb do 4. srpnja. Kustosice su Maša Pokupčić i Ana Filep. Izložba je pripremana godinu dana, istodobno s radovima na obnovi Povijesnog muzeja, uz nastojanje da se poslije obnove realizira stalni postav koji će uključivati i djela s ove izložbe.
Freska u dvorani Lječilišta Topusko, 1980-ih. Dokumentacija Likovne zbirke 20. stoljeća
