Krajem studenoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je izložba “Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.–1850.)”, jedan od projekata koje Hrvatski povijesni muzej provodi dok čeka da se vrati u svoje zgrade na Gornjem gradu koje prolaze temeljitu obnovu. Riječ je o izložbi koja prvi put na jednom mjestu sustavno predstavlja raznolik i pomalo zaboravljen svijet povijesnih plovila istočnog Jadrana i Jonskog mora, prostora koji je kroz stoljeća imao ključni utjecaj na formiranje identiteta primorskih Hrvata. U središtu projekta nalazi se višegodišnje istraživanje povjesničarke Zrinke Podhraški Čizmek, čiji je rad utemeljen na golemom arhivskom korpusu pomorskih regesta što ih je tijekom četrdeset godina, uglavnom u stranim arhivima, prikupio njezin djed, povjesničar i publicist Nikola Čolak (1914.-1996.), jedan od najvažnijih istraživača hrvatske pomorske povijesti 20. stoljeća.
Čolakova ostavština snimljena na mikrofilmovima - gotovo 100.000 zapisa o brodovima, posadama, teretima i pomorskoj svakodnevici od 17. do 19. stoljeća - poslužila je kao temelj za rekonstrukciju 66 povijesnih vrsta brodova, što ih je autorica izložbe Podhraški Čizmek izdvojila iz 20.000 regesta. Većinu tih plovila, njih 62, umjetnički je interpretirao venecijanski slikar i istraživač starih brodova Luigi Divari. Izložba tako ne donosi samo znanstveni pregled tipologije brodovlja, nego i vizualno oživljava jedan davno izgubljeni jadransko-jonski svijet.
Podhraški Čizmek ne krije da se iza projekta nalazi i osobna posvećenost. “Jako mi je interesantno vidjeti to bogatstvo i tu raznolikost: mene je taj cijeli svijet brodova doslovno začarao, s njima živim već petnaestak godina i ponekad sam bila toliko zaokupljena dokumentima da sam zaboravljala na vrijeme i prostor oko sebe”, kaže autorica.
Zagrebački postav donosi proširenu verziju izložbe premijerno predstavljene u Pesaru 2024. godine, uz suradnju više od dvadeset stručnjaka i šesnaest međunarodnih institucija. Kroz kombinaciju arhivskih dokumenata, likovnih rekonstrukcija i stručnih analiza, izložba otkriva more kao zajednički mediteranski prostor razmjene, te podsjeća da su hrvatske obale stoljećima bile mjesto susreta različitih kultura.
Sama je izložba podijeljena u četiri cjeline. Prva prikazuje pet osnovnih tipova jedara i njihov razvoj na Mediteranu, što posjetiteljima daje osnovni okvir za čitanje ostatka postava. Drugu čine tehnički podaci za svako plovilo s ključnim informacijama - nazivima brodova, dimenzijama, nosivošću, posadom, jedrima, topovima i ukupnim brojem zabilježenim u dokumentima, uključujući i dodatnu sinoptičku analizu većih brodova težih od 310 tona. Podaci su prikazani u četverojezičnim tablicama: na talijanskom, hrvatskom, grčkom i engleskom. Treća cjelina donosi vizualnu usporedbu oblika i dimenzija brodova na velikom panou, dok četvrta donosi detaljne panoe s analizama pojedinih plovila, od najčešćih do najrjeđih, uz kratke četverojezične opise.
Iza te preglednosti i temeljitosti stoji ogroman istraživački pothvat Podhraški Čizmek. “Izložba je nastala kao prirodan nastavak rada na popisivanju dokumenata Hrvatskih pomorskih regesta iz 18. stoljeća kao dio cjeline Hrvatskog diplomatičkog pomorskog zbornika (Codex Diplomaticus Maritimus Croatiae)”, kaže Podhraški Čizmek. Ona je još od 2010. počela sustavno pripremati za tisak nove sveske pomorskih regesta, a u tom je procesu, govori, prvi put uočila golemu količinu podataka o brodovima koja se dosad nije obrađivala kao cjelina. “U 4.890 dokumenata prvog sveska Hrvatskih pomorskih regesta iz 18. stoljeća pronašla sam oko 6.500 spomena brodova. Razvrstavanjem prema zabilježenim nazivima pokazalo se da je riječ o 51 različitoj vrsti broda.”
Taj prvi uvid odredio je smjer njezina daljnjeg istraživanja, koje se ubrzo proširilo izvan početnog korpusa. Kako objašnjava, bilo je nužno obuhvatiti sav dostupni materijal: “Sljedeći mi je korak bio obuhvatiti veći broj dokumenata, dakle sve objavljene do sada dokumente Hrvatskih pomorskih regesta iz 18. stoljeća, sveukupno oko 16.000 dokumenata.” Istraživanje se znatno proširilo, a Podhraški Čizmek je u konačnici pronašla oko 18.500 spomena različitih brodova te ukupno 74 specifične vrste plovila, među kojima za neke nije uspijevala pronaći ni termine u literaturi. “Počela sam se tako javljati raznim kolegama povjesničarima u Hrvatskoj i Italiji a potom i u Grčkoj kako bi mi pomogli riješiti nepoznanice.” Time je analiza dobila dubinu i sustavnost koju danas vidimo u postavu. U trenutku kada je uvidjela da se podaci iz regesta ne mogu prikazati samo u znanstvenom okviru, rodila se ideja o izložbi. “Tada sam shvatila da je potrebno tako veliko bogatstvo prikazati i vizualno”, kaže.
Tako je nastao projekt CROMARESHIP. Podhraški Čizmek okupila je dvadesetak stručnjaka iz više zemalja, a suradnja je bila izrazito intenzivna: “Ideja je bila da u 19 tjedana rada svatko na zajedničku online radnu platformu donese vlastita iskustva, informacije, slike, makete, dokumente, znanstvene radove. Cilj je bio naći što više likovnih prikaza iz samog 18. stoljeća, kako bi slike i prikazi bili što vjerodostojniji.” Tjedno su obrađivali po četiri vrste broda, od najučestalijih kao što su trabakul, galijun ili nava, do onih spomenutih samo jednom kao sakoleva i cimbar. “Prikupili smo golemo bogatstvo. Svatko je pridonio svojim znanjem, literaturom, maketama brodova, slikama iz vlastitih biblioteka, muzeja, interpretacijskih centara, sveučilišnih kolekcija, akademskih zbirki te arhiva i fondova.”
Taj materijal bio je temelj za likovnu rekonstrukciju Luigija Divarija, koji je izradio 62 prikaza brodova. Njegovi crteži omogućuju posjetiteljima da odmah razumiju razliku između tartane i bracere, ali i da otkriju zaboravljene tipove poput peote, čiju je povijesnu ulogu autorica rekonstruirala tek zahvaljujući zajedničkom radu istraživačkoga tima. “Najzanimljivije mi je otkriće bilo u starim dokumentima i slikama pronaći peotu: uvijek smo mislili da je peota mali lagunarni brod, no shvatili smo da je riječ o brodu koji u regestima putuje od Drača do Ancone ili Venecije. Zahvaljujući međusobnoj suradnji pronašli smo dva važna dokumenta: jedan je crtež iz ‘Pratichae Schrivaneschae’ Julija Balovića iz 1693. u Veneciji, a drugi je također crtež iz ‘Nautike’ - predavanja Marka Martinovića ruskim mornarima u Perastu 1697.-1698., koji su nam omogućili uvid u stvarni izgled toga broda u 18. stoljeću.”
U tom smislu, izložba nadilazi uobičajenu znanstvenu praksu, prikazujući ne samo tehničku raznolikost, nego i društvenu dinamiku - poduzetništvo, lokalne trgovinske rute, ritam života uz more - donoseći prikaz slojevitosti pomorske svakodnevice i razgranatosti mreža koje su povezivale tadašnji svijet. Podhraški Čizmek naglašava da su upravo te male, životne priče najveća vrijednost dokumenata: “To je kao da možemo odškrinuti jedna čarobna vrata i kroz njih virnuti u neko drugo doba koje je funkcioniralo sasvim drukčije nego današnje.” Iza njezinog projekta stoji i intimna dimenzija: rad na ostavštini djeda Nikole Čolaka, čiji se fond danas digitalizira u Državnom arhivu u Zadru. “Obitelj je ostavštinu mog djeda darovala hrvatskoj državi. Mogu ponosno reći da se u ovom trenutku ti mikrofilmovi digitaliziraju, nakon čega će biti dostupni sadašnjim i budućim generacijama”, kaže autorica.
Izložba u NSK-u otvorena je u vrijeme kada Hrvatski povijesni muzej još uvijek djeluje izvan svojih stalnih prostora. “U tijeku su opsežni radovi na dvije naše zgrade na Gornjem gradu: na ‘staroj’ muzejskoj lokaciji u palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u Matoševoj 9, te na dodatnom prostoru, bivšoj zgradi Državnog hidrometeorološkog zavoda na adresi Grič 3”, kaže ravnateljica muzeja Matea Brstilo Rešetar. Zasad još nije poznato kad će radovi biti dovršeni i kad će se muzej ponovno otvoriti, a u međuvremenu, prema riječima ravnateljice, “planira i dalje organizirati izložbe, programe i događanja u suradnji s drugim institucijama i kulturnim prostorima”.
Misija muzeja je prepoznavati i predstavljati teme koje produbljuju razumijevanje hrvatske povijesti, osobito one koje su važne, ali nedovoljno obrađene u historiografiji i muzeološkoj praksi. “Pomorski regesti i povijest brodovlja upravo su takva tema, ključna za razumijevanje društvenog, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvatske, a dosad uglavnom poznata samo užem krugu stručnjaka”, govori Brstilo Rešetar. “Ova izložba u NSK-u važna je zato što pokazuje da je hrvatska povijest nerazdvojiva od mora te da smo stoljećima bili aktivni dionici europskog i mediteranskog kulturnog prostora. Istodobno, izložba dokazuje da i teme izvan užeg profila našeg muzeja mogu i trebaju postati dio nacionalnog muzeološkog narativa kad otvaraju nova, vrijedna pitanja o našem identitetu.”
