U jednoj od prošlih kolumni sam pogriješio. Nije Staljin spriječio Borisa Pasternaka da primi Nobelovu nagradu, za što je imao opravdani razlog - već dulje je bio mrtav. To je učinio Hruščov (točnije njegov režim) 1958. godine. Kasnije se Nikita Sergejevič pokajao. "Nismo čitali Živaga", rekao je pa iskreno priznao: "Da smo ga pročitali, ne bismo ga zabranili".
Ako mene pitate - čovjek je imao pravo. Roman je dosadan, iz današnjeg kuta je zastario, i malo će tko, u TikTok epohi, naći dovoljno vremena da ga pročita. Osim toga, ideologija je u njemu prisutna u nijansama, nije to žestoki antikomunistički pamflet, tek realističan prikaz novog "smutnog vremena" (Смутное время) doba revolucije. Film je puno bolji. David Lean je napravio djelo koje će živjeti. Za njega je dobio pet Oscara.
Veliko je pitanje bi li Pasternak dobio nagradu bez politike. Ključnu ulogu odigrala je CIA, snajka, CIA. Njeno odjeljenje za psihološke operacije odlučilo je iskoristiti zabranjeni roman kako bi oslabili legitimitet sovjetskog kulturnog sistema.
"Trebamo potaknuti sovjetske građane da se zapitaju što to nije u redu s njihovom vladom ako zabranjuju takve knjige", piše u deklasificiranim dokumentima Agencije.
Organizirali su tajno prebacivanje rukopisa iz Rusije na Zapad, našli izdavača (objavili su roman s hrpom pogrešaka u prijevodu), a onda ga podržali i u nominaciji i u izglasavanju nagrade. U biografiji Daga Hammarskjolda, utjecajnog člana Komiteta, piše: "Što je to kod dr. Živaga što je toliko impresioniralo Hammarskjolda, nikad nije postalo jasno. Književna vrijednost i knjige i njezinih pjesama je diskutabilna, a malo je onih koji su tvrdili da je to samo po sebi moglo biti razlogom za nagradu". Hammarskjold, kasniji glavni tajnik UN-a, poginuo je u avionskoj nesreći, pa i sam posmrtno dobio Nobela. Nije život što i polje prijeći.
"Doktor Živago" u Rusiji je prvi put tiskan 1988., dok je film prikazan godinu dana kasnije. Da se to dogodilo nekoliko desetljeća prije, mnoga bi se osjetljiva srdašca rasplakala nad sudbinama Živaga i Lare, ali politički bi sve ostalo kako je i bilo.
Nije Pasternak ni prvi ni jedini kojemu je zabrana uništila život i osigurala besmrtnost. Film Lazara Stojanovića "Plastični Isus" uživa kultni status, ali je današnjim gledateljima atraktivan otprilike kao i filmovi braće Lumiere. Kad je prvi put prikazan u Zagrebu, izazvao je silnu pompu. Stojanović je u filmu montažno izjednačavao partizane i četnike, sprdao se s drugom Titom, pa završio na trogodišnjoj robiji, a film u bunkeru. Danas ga mladi ne gledaju niti mogu razumjeti razloge zabrane - ali kako je jednom napisao Czeslaw Milosz, samo glupa buržoazija misli da iz nijansi misli ništa ne prolazi. Komunistima nije smjela promaći ni najmanja nijansa oporbe. Svejedno su propali.
Istu bismo ocjenu mogli dati za, također kultne filmove, "WR Misterije orga(ni)zma" Dušana Makavejeva ili "Rane radove" Želimira Žilnika. Bili su to smioni eksperimenti u svoje vrijeme, ali danas njihov formalni radikalizam gledatelje više odbija nego što ih privlači. U ono doba, kad su cenzori još bili jaki, stigmatizacijama i zabranama samo su uzdizali djela koja su napadali. CIA je, između ostalog - kako je dokumentirano pokazala dr. Mira Bogdanović - lansirala i knjige Milovana Đilasa. Rukopisi su iz Mitrovice krijumčareni u Langley, tamo redigirani, prilagođavani zapadnom čitatelju, a potom tiskani. Njegovo najslavnije djelo "Nova klasa" - u kojoj nije trebalo tražiti "nijanse misli" jer je bilo eksplicitno opozicijsko - je najslabije, to je sociološka studija koja nije izdržala test vremena. Druge njegove knjige, kojima nije trebala pomoć Agencije, neusporedivo su bolje - Đido je bio baš veliki, nadareni, rasni pisac. Danas je sovjetske metode, zabrane, preuzeo Zapad. Kontrola i cenzura nad Metinim proizvodima imali su jednu jedinu posljedicu - digla je Telegram na više od milijardu korisnika. Poanta? Nemojte zabranjivati, loše ćete proći. Prihvatite idejno šarenilo. Neka bude živost, neka cvjeta tisuću cvjetova. Zabranama ćete samo ojačati protivnika. Osim toga - cenzura je uvijek pouzdani simptom slabosti.
