Ovaj tekst možda je najbolje započeti s jednim starim, otrcanim vicom. Znate li kako se obogatio John D. Rockefeller? Dobio je na poklon jabuku. Umjesto da je pojede, lijepo ju je izglancao i prodao za 10 centi. Za taj je novac kupio tri jabuke, koje je zatim “ušminkao” i prodao za 30 centi. Za zarađeni novac mogao je kupiti devet jabuka, pa 27 jabuka… Tako je radio cijeli tjedan, a onda mu je umro otac i oporukom ostavio 200 milijuna dolara.
A znate li kako se (napokon?), nakon četiri bankrota, besramno obogatio Donald Trump? Postao je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Prema podacima američke savezne izborne komisije, objavljenima 2024. godine, Donald Trump, čovjek čije se bogatstvo procjenjivalo na 6,4 milijarde dolara, nije donirao ni jedan jedini cent svojoj predsjedničkoj kampanji, već je sredstva odlučio prikupljati od svojih glasača diljem zemlje, objavio je magazin Forbes. Njegove tvrtke su, istovremeno, zarađivale na kampanji, hrani, prijevozu i uslugama. Čak 4,6 milijuna dolara novca od kampanje završilo je u Trumpovu poslovnom carstvu. Kad je 2017. prvi put postao predsjednik, Trump se nije želio odreći privatnog biznisa, a to znači da je iz Bijele kuće zaradio više novca nego ijedan drugi predsjednik u američkoj povijesti. Pojavili su se neki detalji - koliko je prihoda ostvario, koliko je prijavio oporezivog dohotka, čak i neke grube procjene o dobiti za određene godine. Trumpove tvrtke su od 2017. do 2020. zaradile oko 550 milijuna dolara. Pokazala je to analiza dokumentacije, poreznih prijava, financijskih izvješća, obveznica i internih spisa, od kojih je velika količina svjetlo dana vidjela tek nakon što je bivši predsjednik napustio Bijelu kuću. Partneri su 2018., zbog Trumpove politike, počeli bježati glavom bez obzira od Trumpova brenda. U New Yorku je Trumpova dobit pala u Trump Toweru i zgradi 40 Wall Street. U Trumpovu hotelu u Chicagu slabi profit pretvorio se u gubitak, a u DC-ju su se počeli gomilati gubici. Šest Trumpovih hotela je 2020. izgubilo oko 23 milijuna dolara, a to je gotovo dovoljno da potpuno izbriše dobitak od 30 milijuna dolara, koliko su ostvarili između 2017. i 2019. Oslabio je i njegov biznis licenci i menadžmenta: s 29 milijuna dolara 2017. pao je na samo 4,5 milijuna dolara 2020. godine.
Trump je, nakon što je osvojio drugi mandat, i u političkom i u financijskom smislu, izgubio sve obzire, što je američki novinar Jonathan Rauch nazvao “privatizacijom države radi osobne koristi”. Prema pisanju New York Timesa, koji je analizirao prihode iz uplata kompanija Trumpovim firmama ili firmama u kojima on ima udio, Trump je u prvoj godini drugog predsjedničkog mandata zaradio najmanje 1,4 milijarde dolara. Novinari navode da je cifra od 1,4 milijarde dolara konzervativna procjena jer su mnogi podaci skriveni. Također, prihodi su raspoređeni unutar obitelji američkog predsjednika. Najveći dio prihoda obitelj Trump ostvarila je prodajom kriptovaluta, koje su im donijele najmanje 867 milijuna dolara. Ranije je pozornost privukao i Boeing 747 plaćen od naftne države Katara, koji je američkom predsjedniku poklonjen kao novi Air Force One, vrijedan oko 400 milijuna dolara. Obiteljskom biznisu priključila se nedavno i Trumpova supruga Melania, producentica dokumentarnog filma “Melania”, koji prati Melaniju Trump nakon izbora, dvadesetak dana uoči druge predsjedničke inauguracije njezina supruga Donalda Trumpa.
Ideju o dokumentarcu Melania Trump je predložila Jeffu Bezosu tijekom večere u Mar-a-Lagu 2024. Amazon, Disney, Netflix i Paramount Pictures dali su ponude za prava streaminga. Disney je ponudio oko 14 milijuna dolara, ali je izgubio od Amazonove ponude od 40 milijuna dolara za licenciranje filma i produkciju dokumentarne serije o Melaniji Trump, što predstavlja najvišu cijenu ikad plaćenu za jedan dokumentarac. Ted Hope, koji je pokrenuo Amazonov filmski odjel i vodio ga do 2020., izjavio je da je to vjerojatno najskuplji dokumentarac, čak i bez licenciranja glazbe. Melania Trump zaradila je 28 milijuna dolara od filma. Film je premijerno prikazan u Sjedinjenim Američkim Državama 30. siječnja 2026.
Jimmy Kimmel, televizijski voditelj i komičar, voditelj i izvršni producent emisije “Jimmy Kimmel Live!”, koja se emitira na ABC-ju od 2003., nazvao je produkciju dokumentarca “mitom od 74 milijuna dolara”. Film je dobio izrazito negativne kritike. Neki kritičari su ga nazvali “protrumpovskim propagandnim filmom”. Na platformi Rotten Tomatoes film ima svega pet posto pozitivnih ocjena, dok ga je Guardian u sekciji recenzija ocijenio s nula zvijezda od mogućih pet. Na IMDb-u “Melania” je za jedan dan spala s ocjene 10 na ocjenu 1,1, postavši najniže ocijenjeni film na platformi. U ovom trenutku ima ocjenu 1,3, a to je treća najniža ocjena na IMDb-u. U svojoj recenziji za Variety, filmski kritičar Owen Gleiberman je “Melaniju” nazvao “besramnom info reklamom” i usporedio je s propagandom u Kini 1960-ih. Dvojica kritičara povukli su paralelu s Hitlerovom propagandom, što se pomalo uklapa u prevladavajući trend: usporedbe Trumpova i režima Adolfa Hitlera. Nick Hilton iz The Independenta usporedio je “Melaniju” s filmovima “Rođenje nacije”, crno-bijelom dramom koju 1915. režirao D. W. Griffith, koja govori o usponu Ku Klux Klana u SAD-u 19. stoljeća, i “Trijumfom volje” (1935.) Leni Riefenstahl. Joy Press iz Vanity Faira također je u kritici filma spomenuo Leni Riefenstahl napisavši da je Brett Ratner, redatelj “Melanije”, inferioran u odnosu na Hitlerovu omiljenu redateljicu.
U siječnju 2025. Amazon MGM Studios najavio je da će film režirati Brett Ratner, redatelj i producent, najpoznatiji po režiji “Crvenog zmaja” iz 2002., prednastavku filma “Kad jaganjci utihnu” Jonathana Demmea. “Melania” je prvi film koji je Ratner režirao od 2017., kad je protiv njega izneseno više optužbi za seksualni napad, što je rezultiralo otkazivanjem ili ukidanjem Ratnerovih poslovnih ugovora i potencijalnih filmskih projekata. Warner Bros. je 2018. objavio da je prekinuo veze s Ratnerom i najavio da neće obnoviti s njim koprodukcijski ugovor vrijedan 450 milijuna dolara. Ratner je porekao optužbe. U prosincu 2025. objavljena je fotografija, kao dio Epsteinovih dosjea, koja prikazuje Ratnera kako pozira s jednim od Epsteinovih suradnika. U siječnju 2026. objavljene su nove fotografije koje prikazuju Ratnera kako sjedi na kauču s Epsteinom i dvije mlade žene, a jedna od tih fotografija prikazuje Ratnera kako grli jednu od njih.
Druga velika kontroverza oko filma odnosi se na povezanost Amazona i Donalda Trumpa. Kritičari ističu da projekt dolazi u trenutku kad Amazon, čiji je osnivač Jeff Bezos bio među tehnološkim rasovima na Trumpovoj inauguraciji, pokušava izgraditi bolji odnos s novom administracijom. U nekim scenama, prilikom snimanja filma, sudjelovalo je i do 80 članova ekipe, a tijekom inauguracije u Washingtonu bilo je raspoređeno čak 12 ekipa. Zaposlenicima Amazona rečeno je da ne mogu odustati od rada na filmu “iz političkih razloga”. Dvije trećine osoblja produkcijske ekipe iz New Yorka zatražilo je da se izostavi iz odjavne špice. Originalnu glazbu skladao je Tony Neiman, uključujući pjesmu “Melania’s Waltz”. Korištena je licencirana glazba Arethe Franklin, Boney M., Elvisa Presleya, Giorgia Morodera, Jamesa Browna, Michaela Jacksona, The Rolling Stonesa...
Premijera “Melanije” održana je u Kennedyjevu centru, a ostale projekcije za prijatelje i simpatizere obitelji Trump održane su 29. siječnja 2026. u 20 gradova. U danima koji su prethodili premijeri, najveće kino u Bostonu, AMC, izvijestilo je da je prodana samo jedna ulaznica za tri termina prikazivanja, dok su kina u Teksasu bila gotovo rasprodana, što na svoj način govori o sve većoj polarizaciji u američkom društvu. U prvom vikendu prikazivanja u Velikoj Britaniji film je zauzeo 29. mjesto na ljestvici britanskih kino blagajni s prihodom od 32.974 funte, s nekim rasprodanim projekcijama, ali većinom praznim ili gotovo praznim. Jedna projekcija bila je rasprodana u Melanijinoj rodnoj Sloveniji, dok je najveći fijasko film doživio u Mexico Cityju: od 27 projekcija u osam kina, za njih 15 nije prodana nijedna ulaznica. Film je u Mexico Cityju gledalo prosječno 2,9 gledatelja po projekciji.
Kontroverze oko “Melanije” nastavljaju se jedna na drugu. Najnovija je vezana uz “lažnu prodaju karata”. The Daily Beast, popularna internetska stranica s vijestima usmjerena na politiku, medije i pop kulturu, objavila je informaciju kako su se pojavile optužbe za kupovinu velike količine karata kako bi se podigla zarada filma. Kupovina karata navodno je obavljena tijekom prvog vikenda prikazivanja, a onda su karte besplatno podijeljene korisnicima staračkih domova, republikanskim aktivistima i drugim zainteresiranima koji su uzimali karte besplatno te je tako podizan broj prodanih ulaznica.
Sve oko Donalda Trumpa, samoprozvanog nobelovca, i njegove supruge Melanije, nesuđene oskarovke, jedna je beskrajna reality groteska, prozirna laž usmjerena na koruptivno izvlačenje novca. Urbana sarajevska legenda iz 1980-ih kaže kako su lokalni jalijaši, pljačkajući ih, prodavali prolaznicima cigle. Obiteljski biznis Trumpovih nije ništa drugo već rasprodaja cigli ili, eufemistički rečeno, glancanje jabuka, koja je u drugom Trumpovu predsjedničkome mandatu zašla u sferu velikih brojeva. “Melania”, o kojoj je bespredmetno govoriti u okvirima filmske kritike, bez obzira na golemi budžet filma, u tom smislu se savršeno uklapa u jedan predvidivi, besramni obrazac.
