Meštrovićevi indijanci - za kulturnu čistku spremni

U Chicagu su gradske vlasti, predvođene demokratskom gradonačelnicom Lori Lightfoot, a na zahtjev aktivista iz pokreta Black Lives Matter, osnovale povjerenstvo nazvano Chicago Monuments Project. Povjerenstvo se sastoji od tridesetak članova, uglavnom povjesničara, arhitekata i umjetnika, čiji je zadatak preispitati oko 500 javnih spomenika na području grada. Da je slična vijest stigla iz neke zemlje s ozbiljnim demokratskim deficitima ili iz neke zemlje s “viškom povijesti”, što je nerijetko jedno te isto, gdje povijest, ali i povijesnu memoriju određuju “pobjednici”, to nikoga posebno ne bi iznenadilo. Svi se sjećamo 90-ih i rušenja partizanskih spomenika, mijenjanja imena ulicama, trgovima, ustanovama... Što je bila samo jedna predvidiva povijesna epizoda, nešto što se, gotovo po istim obrascima, već toliko puta odigralo na ovim prostorima. Kao u onoj Borgesovoj priči, po kojoj u paralelnim vremenima Brut uvijek iznova ubija Cezara. Neki spomenici, poput Fernkornova zagrebačkog spomenika banu Jelačiću, prešli su stoljetni put, od trgova na koji su prvi put postavljeni do muzejskih depoa u kojima su čuvani u vrijeme “nemilosti”, da bi spletom povijesnih okolnosti ponovno bili vraćeni na isto mjesto. Neki od tih spomenika, barem stvari zasad tako stoje, ostat će zauvijek u depoima, kao relikti djelića temeljito prebrisane povijesti. Kako se nešto slično moglo dogoditi u SAD-u? Cijela priča započela je s prosvjedima protiv policijske brutalnosti i rasizma diljem SAD-a. Aktivisti pokreta Black Lives Matter, osim reforme policije, tražili su i uklanjanje nekih spomenika koji su, po njima, simboli rasne neravnopravnosti i bjelačke supremacije u javnom prostoru. Aktivisti pokreta, koristeći masovne nerede u američkim gradovima, neke su spomenike i sami uklonili, ponajprije spomenike generalima poražene robovlasničke Konfederacije iz Američkoga građanskog rata od prije stoljeća i pol.