BBC je objavio fotografiju na kojoj se vidi dnevna soba obitelji Gilbert, a na zidu slika Mona Lise koja visi iznad kamina. Fotografija je snimljena šezdesetih godina u Londonu. Pitanje je - je li to ne samo slika slavnog da Vincija, već je li ta slika na zidu zapravo ranija verzija poznatog portreta koji visi u muzeju Louvre u Parizu?
Neki su uvjereni da to je ranija Mona Lisa, a više od 50 godina nakon snimanja ove fotografije izbila je žustra rasprava, ali i ogorčena bitka oko vlasništva nad slikom te dokaza o tome tko je njen autor, piše BBC.
Takozvana "Ranija Mona Lisa" u središtu je misterije koja uključuje karipske porezne oaze, trezore švicarske banke, misteriozni međunarodni konzorcij i Sherlock Holmesa iz svijeta umjetnosti.
I, je li to istina? Tko su pravi vlasnici? Može li taj portret u stilu Da Vincija vrijediti stotine milijuna dolara?
Suđenje u Italiji moglo bi krajem tjedna dati odgovor na sva ta pitanja.
Druga Mona Lisa?
2012. godine organizacija pod nazivom Mona Lisa Foundation otkrila je svijetu, u jeku publiciteta, ono za što je tvrdila da je druga slika Mona Lise Leonarda da Vincija.
Budući da je Mona Lisa možda najpoznatija svjetska slika, a njen slikar slovi za jednog od najvećih umjetnika u povijesti, takvo bi otkriće svijet umjetnosti okrenulo naglavačke.
Fondacija je iznijela niz dokaza kojima je pokušala poduprijeti tvrdnju da je slika bila druga, do sad nepoznata verzija portreta. Osim toga, izjavii su kako oni nisu vlasnici portreta te nemaju razloga lagati.
Kažu da je slika u vlasništvu neimenovanog međunarodnog konzorcija. Na pitanje o tome, glavni tajnik zaklade Joël Feldman odgovara: "Fondacija u skladu sa svojim pravilima i politikom, ne komentira vlasnički konzorcij."
Ali, Andrew i Karen Gilbert iz južnog Londona imaju drugačiju priču - kažu da posjeduju 25 posto udjela u portretu.
Kad su kontaktirali Fondaciju nakon što je ona otkrila portret 2012. godine, rečeno nam je da "ne znaju ništa o nama, oni sami nisu vlasnici i samo su nas pokušali otjerati kao nekoga tko je nezgodan".
- Budući da nismo mogli otkriti tko je vlasnik, nitko nam ništa nije rekao, nismo znali kako pokrenuti bilo kakav postupak - kaže Karen.
No, ovotjedni dramatični razvoj događaja mogao bi dovesti do ostvarenja njenih zahtjeva.
Slika od 450 milijuna dolara
Nevjerojatno, ali nešto slično dogodilo se sa slikom koja se zove Salvator Mundi - ili Spasitelj svijeta. Prodana je za samo 55 dolara 1958. godine, a na aukciji je kupljena za nevjerovatnih 450 milijuna dolara prije dvije godine.
Razlika je ipak u tome što je ta slika potvrđena kao "autentični Leonardo" od strane međunarodnog tima stručnjaka. Pitanje je može li ranija Mona Lisa slijediti isti put.
Bio sam skeptičan, ali zaintrigiran, kaže profesor Jean-Pierre Isbouts iz Kalifornije koji je doletio u Švicarsku kako bi pregledao sliku.
- Ušao sam u trezor, gdje je vrlo hladno, i proveo sam oko dva sata proučavajući sliku. No, već nakon pet minuta sam pomislio da to mora biti Leonardov rad - izjavio je.
No njegovo mišljenje nije jedini dokaz da je portret originalan, navodno za to postoje i povijesni dokazi.
Giorgio Vasari, Leonardoov biograf iz 16. stoljeća, jasno kaže da je Leonardo radio na Mona Lisi četiri godine, a zatim je ostavio nedovršenu, ističu iz Fondacije.
To se podudara s izgledom ranije Mona Lize koja ima nepotpunu pozadinu, za razliku od čuvenog portreta koji visi u Louvreu.
Profesor Isbouts također ističe da povijesni zapisi spominju Leonarda kako slika Mona Lizu za dva različita klijenta, povećavajući mogućnost da je dovršio dva odvojena portreta.
Dodaje da zasad znanstveni testovi potkrepljuju tvrdnju da je slika originalna - datira se u 16. stoljeće, kompozicija je Leonardova jer je istovjetna Louvreovoj Mona Lisi, a "rukopis" nanošenja boje na sliku je identičan Leonardovom, ističe Isbouts.
No, ne slažu se svi.
Mona Lisa, ali bez novca
Nije uopće realno da je ta slika pravi Leonardo, kaže profesor Martin Kemp sa Sveučilišta Oxford.
Smatra da je razlog zbog kojeg je Giorgio Vasari vjerovao da je Mona Lisa nepotpuna to što ju je Leonardo dovršio tek kad je otišao iz Firence.
A znanstveni dokazi? Profesor Kemp kaže da su informacije koje nudi Zaklada Mona Lisa samo "permisivne" i, premda ne isključuje da je Leonardo napravio raniju Mona Lizu, nema ni dokaza da je. Dodaje da ispitivanje infracrvenim i drugim tehničkim sredstvima pokazuje da je ona [Louvre Mona Lisa] prošla evoluciju, kao što su to radile i sve Leonardove slike.
- Infracrveni pregled Isleworth Madonne (naziv ranije Mona Lise) upravo je zamorno točan i jasno je da je to ona vrsta crteža koja je napravljen kad nešto kopirate, a ne generirate - ističe Kemp.
Profesor Isbouts, međutim, dijelom je kritičan prema analizi profesora Kempa jer "Martin nikada nije vidio to djelo". Vještaci se ne mogu složiti oko dokaza, ali je li sav materijal predstavljen jasno?
Pristalice teorije da je Ranija Mona Lisa Da Vincijeva moraju objasniti odakle potječe - odjednom se pojavila 1913, kad ju je Hugh Blaker kupio iz dvorca u Somersetu.
- Blaker je vjerovao da je na tragu nečeg - kaže profesor Robert Meyrick sa Sveučilišta Aberystwyth koji proučava život trgovca umjetninama.
Unatoč uspješnom pronalaženju originalnih slika umjetnika poput Rubensa, Velázqueza, El Greca, Maneta, Constablea i Turnera, Blakerov posao često je išao loše i on nikada nije uspio prodati svoju Mona Lisu.
Nakon Blakerove smrti, slika je završila u rukama ekscentričnog trgovca umjetninama Henryja Pulitzera, koji je vjerovao da je ranija Mona Lisa impresivnija od one u Louvreu.
No Pulitzeru je bila potrebna pomoć u pokušaju da uvjeri svijet da su obje Leonardovo djelo.
Gilbertova obitelj je poznavala Pulitzera te su od njega kupili sliku kad mu je pomanjkalo novca, a Andrew ima dokaze za 25-postotni udio slike iz 1964. Desetljeće kasnije Pulitzer je portret zaključao u trezoru švicarske banke i nakon njegove smrti na kraju je završio u rukama međunarodnog konzorcija 2008. godine.
Fondacija Mona Lisa oštro se ne slaže s tvrdnjom Gilbertsa, a njezin predsjednik rekao je novinarima u srpnju da je njihov slučaj "neosnovan".
No, obitelj je u pomoć pozvala "Sherlock Holmesa" umjetničkog svijeta. Riječ je o Christopheru Marinellu, izvršnom direktoru i osnivaču Art Recovery Internationala.
Ali što on misli o tvrdnji da je autor slike u ovom slučaju možda Leonardo da Vinci?
- Iskreno me nije briga za bilo što od toga, mene se tiče samo pitanje vlasništva - rekao je on.
Pravna bitka nastavit će se, ali što bi Leonardo, veliki renesansni učenjak, rekao o zagonetkama njegovih djela koje i danas rade pomutnju?
- Oh, on bi bio nevjerojatno zadovoljan. Obožavao je slavu. Prigovarao bi glupostima, ali činjenica da je njegovo ime najpoznatije ime u povijesti kulture? Da, bio bi vrlo zadovoljan - smatra Kemp.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site