Kroz vinkovački bend Majke u gotovo 30 godina prošlo je više od 20 glazbenika. Jedina konstanta je frontmen Goran Bare, ali jedan od najzaslužnijih za njihov uspjeh je bivši gitarist Zoran Čalić (43).
Dok je Goran Bare pisao tekstove, Čalić je bio odgovoran za glazbu i skladao neke od najvećih hitova Majki i domaćeg rock’n’rolla u posljednih 25 godina, kao što su “A ti još plačeš”, “Ja sam budućnost”, “Mene ne zanima” i “Vrijeme je da se krene”.
Mnogi su kritičari njega i Bareta nazivali hrvatskim ekvivalentom Micka Jaggera i Keitha Richardsa ili Morrisseya i Johnnyja Marra.
Iz Majki je Čalić izašao treći i, čini se, posljednji put, s Baretom više nije u kontaktu, ali zato ima novi bend s kojim je upravo objavio prvi album.
Reakcija kritike se, kaže, nije bojao, a nakon što su recenzije redom bile odlične, uvjeren je da će se album svidjeti i publici.
"Prije nego što je izašao album odlučio sam da ću isfurati svoju priču do kraja, bez obzira na to kako će ga kritika prihvatiti. Morao sam se odmaknuti od mračnjaka i depresije te sam htio pjevati o pozitivnim stvarima", kaže.
Zoran Čalić je u bendu autor glazbe, gitarist, ali i pjevač te frontmen. Ističe da više nije htio raditi nikakve kompromise, nego biti “sam svoj gazda”, ali pjevanje mu je ipak bilo veliki izazov.
"Nije mi bilo svejedno stati pred mikrofon, ali ta mi uloga sve više odgovara. Dugo sam radio na pjesmama za album i shvatio da ne mogu prepustiti nikome da ih interpretira kao što to mogu ja. Meni su one postale previše intimne i točno sam znao kako želim da zvuče", kaže Zoran Čalić, s kojim sviraju Andraž Mazi, Jernej Kržič i Ivo Rimc.
Tekstove je pisao mladi Saša Oroz, koji je više od Čalića osjećao pritisak zbog uspoređivanja s Baretom i Majkama.
"Važno mi je da me kritičari nisu pokopali. Znao sam da će biti uspoređivanja", kaže Oroz, koji je s Čalićem na tekstovima radio godinu dana, a tek kad je Čalić bio zadovoljan, bend je ušao u studio.
"Naravno da radim na tome da budem bolji glazbenik, pa tako i pjevač. Izrastao sam iz bluesa i rock’n’rolla gdje nije važno da nema falševa, nego da izraziš osjećaje. Tako sam svirao gitaru, tako sad pjevam", kaže Čalić.
Album “U moru i plamenu” imat će uskoro svoju promociju u Zagrebu, u Vintage Industrial baru. Članovi benda su Slovenci, a Čalić već nekoliko godina živi između Ljubljane i Zagreba.
"Preživjeli smo prve kritike, sad jedva čekam da počnemo svirati. Zato sam i osnovao bend. Fale mi koncerti", kaže Čalić.
Ljeto zato planira provesti na pozornici, a svirat će, kaže, gdje god ih pozovu. Čalić je, inače, jedna od kultnih figura hrvatskog rock’n’rolla, no sam se, kaže, tako ne osjeća.
"Mislim da puno mladih danas ne zna tko sam ja ni tko su Majke jer ih to ne zanima. Slušaju narodnjake i ne znaju što je rock’n’roll. Ne mislim da sam tako važan da bi svi trebali znati tko sam, ali mi je nezamislivo da mladi slušaju narodnjake", kaže Čalić i dodaje kako u njegovoj generaciji toga nije bilo.
Čalić je, kao i Bare, rođeni Vinkovčanin, a kao tinejdžer slušao je Majke i poznavao bend. Imao je 19 godina kad je počeo svirati s njima. Snimili su album “Razdor” s kultnim hitovima “Krvarim od dosade”, “Budi ponosan” i “Fantastična vatra”.
"Prije nego što sam ušao u bend obožavao sam Majke, bio sam klinac dok sam ih slušao krajem 80-ih. Te 1992. godine kupio sam novu gitaru, što je bio nevjerojatan pothvat jer su svi tada prodavali instrumente. S Baretom sam se u Zagrebu našao i tada smo odlučili svirati skupa. Da nije bilo Majki ne znam bih li uopće preživio te devedesete", kaže Čalić.
Majke su svirale dok je oko njih bio rat, a njima nisu bile strane ni droge i alkohol. Glazba, ali i svi drugi poroci, bili su im utočište od surove stvarnosti.
Iz benda je Čalić prvi put izašao nakon albuma “Milost” 1994. godine, zatim 1999. godine, a stanka je trajala do 2007. godine, kad su Majke snimile “Unplugged” u zagrebačkoj Tvornici.
Čalić je u bendu bio još nekoliko godina i s Baretom i ekipom snimio“Teške boje” 2011. godine.
Nakon toga iz benda je izašao posljednji put. U međuvremenu Čalić je osnovao bend Samosvjetlo, ali bilo je gotovo s kompromisima pa je bend imao kratak rok trajanja.
Iako trenutačno živi u Sloveniji, Čalić puno vremena provodi u Zagrebu i Hrvatskoj.
"U Zagrebu je situacija još dobra, ali u manjim gradovima je katastrofa. U Vinkovcima ne postoji mjesto gdje bi bendovi svirali ili imali probe. U to moramo ulagati da mladi ne bi slušali narodnjake i odlazili iz zemlje", kaže Čalić.
Unatoč svemu, kod nas još ima odličnih bendova, i novih i starih. Čalić voli i sluša Gatuzzo, Siddhartu, Ninu Romić, Otrovnu Kristinu, Jastreba, Sleepy Heads, Pridjeve...
"Slušam sve što mi padne pod ruku, i staro i novo. Dobre glazbe ima, samo je treba znati prepoznati u moru lošega što se nudi", kaže Čalić.
