Kultura
5338 prikaza

Odrezane glave, raskomadana tijela... To je moja domovina

Nastavak sa stranice: 1

Meksiko je smješten između Sjedinjenih Američkih Država i zemalja središnje Amerike. Utječe li to iskustvo života u "tampon zoni" na sliku koju Meksikanci imaju o sebi?

Mi Meksikanci živimo gledajući Sjedinjene Američke Države. Milijuni Meksikanaca žive tamo; ako uključite televizor, bit će prepun programa iz Sjedinjenih Američkih Država, naši su trgovački lanci u velikoj mjeri franšize njihovih. Slušamo njihovu glazbu. Učimo engleski od osnovne škole. Nasuprot tome, Meksiko je slijep za Srednju Ameriku. Kao da ne postoji. Kad je počeo veliki migracijski val iz Srednje Amerike, mnogi Meksikanci nisu ni znali da su ti ljudi iz Srednje Amerike. Mislili su da su siromašni Meksikanci, beskućnici, ljudi s juga zemlje, poljoprivredni radnici. Meksiko sebe ne vidi kao tampon zonu. Živi netremice gledajući sjever i ignorirajući jug.

U vašem je romanu jedno od ključnih pitanja i ono identitetsko. Prema vašemu mišljenju, tko su Meksikanci?

Meksički identitet također je složeno pitanje. Postoje mnoge regionalne, etničke i tradicijske razlike. Meksiko je geografski velika zemlja, sa stanovništvom različitog podrijetla. Slika mješovite, homogene i sretne zemlje koja se je dugo htjela prodati sasvim je pogrešna. U Meksiku postoje milijuni marginaliziranih starosjedilaca, milijuni potomaka europskih, azijskih i afričkih migranata. I svi smo, unatoč napetostima, više ili manje zadovoljni što smo Meksikanci. Nema značajnih separatizama, već pojedinih jakih regionalizama. Istodobno, ponosni nacionalizam opada jer je stanje u zemlji vrlo loše. Postoji neka vrsta produžene depresije. Ponos ljudi je usredotočen na tipičnu hranu i krajolike...

Policijske i vojne snage u Meksiku | Author: GUSTAVO GRAF/REUTERS/PIXSELL/ GUSTAVO GRAF/REUTERS/PIXSELL/

Premda Meksikanci trpe rasizam u SAD-u, isti taj rasizam serviraju Srednjoamerikancima. Zašto je tome tako? Je li posrijedi osnaživanje obespravljenih?

Meksikanci su radikalniji u svojem neprijateljstvu prema stanovnicima srednjoameričkih država nego što su Amerikanci prema njima. Nema masovnih grobnica punih Meksikanaca ubijenih u SAD-u... U Meksiku postoje. To nije jedinstven fenomen, ali je izvanredan: zemlja prema kojoj se susjed odnosi rasistički, odnosi se, zauzvrat, na isti rasistički način prema drugim susjedima. Da bih prikazao taj mentalitet, napisao sam "Spaljene". Ali to je roman. Ja nisam socijalni psiholog. Književnost daje i druge vrste odgovora.

Kako Donald Trump utječe na političke tokove u Meksiku i postoji li konsenzus o rješavanju velike prijetnje koju on predstavlja za vašu zemlju?

Donald Trump agresivniji je, u diskurzivnom pogledu, prema Meksiku, od bilo kojeg drugog američkog predsjednika tijekom posljednjeg stoljeća. Možda od rata u kojemu nam je SAD istrgnuo polovicu našeg teritorija, rata ekspanzivne pljačke. Ipak, u praksi je djelovao kao i svaki drugi američki predsjednik. Nitko nije dobar za Meksiko. Deportacije, zlostavljanja i pritisci uvijek postoje. Samo nas Trump, osim toga, vrijeđa. Obama nas je tretirao poput gospodina, ali deportirao je više Meksikanaca nego bilo tko u povijesti...

Kako će se, prema vašemu mišljenju, razvijati migrantska kriza u Meksiku i hoće li na nju utjecati eventualna kompartmentalizacija stanja unutar Europske unije?

Nova vlada trebala bi provesti radikalnu promjenu načina na koji se odnosi prema migrantima. Meksiko već godinama služi kao prva crta migracijske obrane Sjedinjenih Američkih Država. Naš prioritet kao države nije bio podrška migrantima. Nova vlada mora to promijeniti. O tome i o dubini borbe protiv organiziranog kriminala na jugoistoku zemlje, uvelike će ovisiti ono što se događa s migrantima. Drugi problemi, na primjer, rasizam u društvu, zahtijevaju dugoročniji pristup. Ne znam postoji li ijedna zemlja potpuno izliječena od rasizma.

Policijske i vojne snage u Meksiku | Author: GUSTAVO GRAF/REUTERS/PIXSELL/ GUSTAVO GRAF/REUTERS/PIXSELL/

Unatoč svim užasima opisanim u romanu, tvrdite da postoji i nešto gore, a to "nešto" nazivate "idiotskim autizmom" opisujući ga kao potpunu letargičnost i nezainteresiranost za život. Je li to doista najgore što se može dogoditi?

Ne za život građanina nego za život pisca. Naravno, radije bih da se ljudi dosađuju nego da pate. No pisac ima priliku za nešto više, barem u teoriji, može kopati dublje, tražiti sukob. Zato manje konfliktna društva obiluju introspektivnim, autobiografskim, memoarskim književnicima. Njihovo okruženje im daje manje materijala pa traže sukobe gdje mogu.

Iako je Meksiko zemlja sa 120 milijuna stanovnika, knjige se prodaju u nakladama manjim od 10.000 primjeraka. Ipak ste odlučili dati otkaz na svome poslu i živjeti od pisanja. Koliko je to teško i jesu li male naklade i slaba zarada jedino zbog čega se autor mora brinuti pišući o Meksiku?

Dobar dio meksičkog stanovništva je siromašan. To znači da nemaju novca za kupnju knjiga ili vremena za čitanje, zauzeti su preživljavanjem. Bilo bi apsurdno očekivati da će se to promijeniti ako ne dođe do ekonomske promjena. Kultura je povezana s inteligentnom razonodom. Ali u Meksiku, pored toga, postoji problem obrazovanja. Tko god ima vremena i novca također ne čita zato što postoji konformistički, prosječni mentalitet, a kultura se smatra pretencioznom, snobovskom. To ostavlja relativno nizak broj čitatelja. Književnik preživljava radeći na poslovima vezanim uz pisanje, ako si može priuštiti taj luksuz. Bio sam novinar petnaest godina. Držao sam radionice, tečajeve, predavanja, bio sam član žirija za književne nagrade, pišem članke i dnevne suradnje s medijima. Uz to preživljavam s književnim ugovorima i prijevodima, ponekom stipendijom i nagradama. Književnost vam daje mogućnost da prijeđete nacionalne granice i dođete do različitih čitatelja, na drugim mjestima. Pisac nije fatalni "glasnogovornik" problema svojih sugrađana. On je, prije svega, pojedinac. Nisam federalni zastupnik. Ne govorim u ime moje zemlje. Postoje mnoge stvari koje mi se ne sviđaju u Meksiku i kod mojih sugrađanima. Zato sam književnost odabrao kao način života: jer vas individualizira. Čitate i pišete u osami. Možete napraviti nekoliko koraka u stranu i vidjeti stvari iz druge perspektive.

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.