Najteže je predvidjeti - prošlost! Tu dosjetku je Slavoj Žižek često koristio kako bi opisao socijalistički model pisanja povijesti, u kojemu su historijske činjenice brutalno prekrajane prema političkoj modi trenutka. Staljin je svoje protivnike izbacivao iz partije, rejona, države ili života, a odmah potom i iz udžbenika i knjiga. Neko je vrijeme Sovjetskim Savezom kolao vic kako se uz svaki novi primjerak enciklopedije šalje i žilet. Zašto?
Zato da bi se s fotografija izrezala nova porcija nepodobnih. Bolje da ih izrežete sami, nego da vas hapse zbog posjedovanja "iskrivljene slike povijesti". Slično je bilo, i ostalo, i kod nas. Već dulje iz hrvatske povijesti izbacuju jednu od njezinih kulturnih kartijatida - Ivana Šibla. U monografiji izložbe "Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost", koju je tiskala Školska knjiga (izložba traje do kraja rujna), Šiblova je uloga minimizirana na način čija perfidnost zapanjuje.
"Ravnatelj je Radio Zagreba od 1954. bio Ivan Šibl, a od 1962. do 1967. Josip Šentija. Nakon pokretanja televizije, a to je bilo 1963. godine, generalni direktor Radiotelevizije Zagreb postao je Ivo Bojanić", piše u prilogu monografije suradnica organizatora izložbe Nada Zgrabljić Rotar. Šibl je, dakle, prema ovom tekstu bio direktor Radija, a televizija je pokrenuta tek 1963. godine.
Ta je tvrdnja u oštrom sukobu s faktima. Televizija je pokrenuta 1956., a osnovao ju je upravo Šibl, uz žestoke otpore, vodeći je superiorno ranih, formativnih godina njezina postojanja do razine na kojoj je postala ključna kulturna ustanova republike i najjača TV kuća u bivšoj državi.
"Po uzoru na trendove svjetskih kuća, 1962. počeo je djelovati prvi veliki studio od 460 četvornih metara u Radničkom domu u Zagrebu", piše Zgrabljić Rotar u istom tekstu, iako je ustvrdila kako je televizija "pokrenuta 1963.". Pobrojani su, nadalje, brojni uspjesi Televizije Zagreb iz Šiblova vremena, ali bez spominjanja njegova imena - "snimilo se", "pokrenulo se", "stvoreno je"... "Otvoren je", čitamo tako, "Filmski laboratorij u Ilici 213, nabavljena su nova reportažna kola, a 1965. je utemeljena i Muzička produkcija".
"Godine 1961. počela se prikazivati prva serija Televizije Zagreb, ‘Stoljetna eskadra’. Serija, nažalost, nije sačuvana, a imala je visoku gledanost. Zanimljivo, u gledanosti je nadmašena tek ‘Našim malim mistom’...". "Dramski igrani program bio je", saznajemo iz istoga teksta, "jako bogat i raznovrsan. Od 1960. do 1963. snimljena je 31 televizijska drama".
"Već 1960. godine, kad se televizija tek rađala, osnovan je program za djecu i mlade pod nazivom ‘Školska televizija’. Veći i tehnički zahtjevniji športski događaji šezdesetih godina, koji su zabilježeni na radiju i televiziji, bili su prije svega Olimpijske igre u Rimu 1960. i Olimpijske igre u Meksiku 1968. godine".
Nigdje Šibla! Sve je išlo "po Duhu Svetome", samo od sebe. A sva su ova postignuća realno vezana uz njegov rad.
"TV leksikon", koji je uredio Mirko Galić, zato posve precizno definira stvari.
"Šibl, Ivan; urednik, političar i pisac (1917.–1989.). Prvi glavni direktor RTZ-a. Sudionik antifašističkoga pokreta 1941.–1945., prvo kao zagrebački ilegalac, od 1942. u partizanima; obnašao visoke vojne i političke dužnosti: 1943. je v.d. dužnosti političkog komesara Druge operativne zone, a 1944.–1945. politički komesar X. zagrebačkog korpusa. Od svršetka rata do 1953. u JNA (službu napustio kao general-potpukovnik). Proglašen narodnim herojem. Bio je glavni i odgovorni urednik Borbe 1953.–1954., kad su u listu objavljivani liberalno intonirani članci M. Đilasa. Od ožujka 1954. generalni direktor RZ-a, a nakon pokretanja TV programa generalni direktor RTZ-a do 1963. Iz Zagreba je, 30 godina nakon prvog radijskog programa, zahvaljujući njemu krenuo i prvi TV program u Jugoslaviji, unatoč direktivama iz Beograda da se čeka kako bi prvi TV signal krenuo iz glavnoga grada. Pripada mu mjesto osnivača TVZ-a, što je označeno i njegovom bistom, postavljenom u predvorju velikih studija i upravnog dijela Doma HRT-a u povodu 50. obljetnice televizije i 80. obljetnice radija. Za mandata na čelu RZ-a i RTZ-a poticao i podupirao razvoj kulturno-umjetničkog programa te informativno osamostaljivanje od zajedničkoga jugoslavenskog programa. Posebno je zaslužan za osnivanje i razvoj RTZ-a, za pokretanje prvog TV odašiljača u Jugoslaviji (1956.), za uvođenje Školske televizije (1960.), za izravno emitiranje zabavno-revijalnih emisija iz dvorane Radničkoga doma (1961.), za nabavku suvremene tehničke opreme i puštanje u rad prvoga magnetoskopa (1963.)..."
Očito je, dakle, da je Šibl founding father, otac osnivač jedne od najvažnijih i najmoćnijih hrvatskih javnih kulturnih ustanova uopće, no tu je - s Mjeseca golim okom vidljivu činjenicu - ova monografija planirana i stvarana u vrijeme Hasanbegovićeva upravljanja hrvatskom kulturom, trebala prebrisati, pri čemu se ne treba posebno dovijati zašto. Presudna je činjenica da je Šibl bio komesar X. korpusa, koji je Tomislav Karamarko jednom prilikom optužio za masovne zločine.
Karamarko je, naime, rekao kako je X. zagrebački korpus JNA u završnim borbama za oslobođenje Zagreba pobio 8000 ljudi. Nigdje nije šire elaborirao tu izmišljotinu - to je Srebrenica! - no mnogi su se očito ravnali prema njoj. Monografija je pripremana u mandatu Zlatka Hasanbegovića.
U to je vrijeme i HRT pažljivo izbjegavala spominjanje Šiblova imena - bježali su od njega u širokom luku. Jednako sektaški pristup ljudima njegovali su i tvrdi komunisti, koji su iz hrvatske leksikografije desetljećima izopćavali Matu Ujevića, oca hrvatske enciklopedije, zato što je tijekom rata bio na pogrešnoj strani.
Još je motiva zbog kojih je Šibl izabran za metu. On je živi dokaz tvrdnji da je moguće hrvatstvo koje je i socijalno i nacionalno osjetljivo, ali nije ni šovinističko ni unitarističko, premda jest lijevo. Spadao je u hrvatsku struju u SKH i na našoj ljevici.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Osnovao je režimsku TV koja je služila bivšim i današnjim komuništima za održavanje vlasti i uhljbljivanje...
Današnji upravitelji ili menadžeri HRT su gomila netalentiranih spodoba bez ikakove vizije i znanja za rad i razvoj HRT. Pogledajte malo serije i TV filmove koje su proizveli od 1991 pa do danas. Čisto smeće u svakom pogledu. Oni danas ... prikaži još!s proizvode samo kvalitetne afere. Ne čudi stoga što ove današnje spodobe žele umanjiti značenja Ivana Šibla kao časnog čovjeka koji je odabrao talentirani kadar ,stvorio, usmjerio i dao neizbrisiv pečat ZTV.
karijatida, a ne "kartijatida", ali dobro, vjerojatno se radi o zatipku, htio sam spomenuti da samo pjevali (u strogo kontroliranim sigurnosnim uvjetima) "s velebita vila zvala savku, šibla i tripala"