Kultura
785 prikaza

Otvorio je SAD hrvatskom stripu i uskrsnuo 'Star wars'

Edvin Eddy Biuković
Klovićevi dvori
Klovićevi dvori predstavljaju blago Edvina Eddyja Biukovića, a priča o geniju ide ovako...

Oni koji o stripu ne znaju puno, a vole gledati humoristične serije, upućeni su u "Teoriju velikog praska" te strip manijake Sheldona, Leonarda, Raja i Howarda, koji u svojim tridesetim godinama stripove gledaju kao neki na Bibliju. E, pa, i Hrvatska je imala svojeg Sheldona! U Klovićevim dvorima ovih dana pa sve do prosinca može se pogledati zanimljiva izložba iznimno plodnog i crtanju posvećenog autora Edvina Eddyja Biukovića, čija je kratka 15-godišnja karijera iznjedrila svu silu čudesa onodobnog svijeta stripa.

Biuković je rođen 1969. godine, a dok je pohađao Školu primijenjene umjetnosti i dizajna njegov nevjerojatan talent za strip polagano je izlazio na vidjelo, sve dok nije eksplodirao kroz suradnju s američkom strip scenom, poznatim izdavačima Dark Horse, Caliber Press i Vertigom, odjeljkom famoznog DC Comicsa i jednog od najprominentnijih strip izdavača devedesetih u Americi. Nažalost, Eddyja je snašla grozna sudbina i rano je preminuo od tumora na mozgu.

Edvin Eddy Biuković, retrospektivna izložba u Klovićevim dvorima, listopad 2017. | Author: Matija Habljak/PIXSELL Matija Habljak/PIXSELL

Iza njega je ostao opus koji doslovce baca na koljena, a sve više mladih stripu naklonjenih umjetnika u Eddyju i danas vidi uzor da ustraju u svojim strip opsesijama. Goran Sudžuka, Eddyjev prijatelj od školskih dana i kolega, jedan je od autora izložbe, uz kustosicu Koraljku Jurčec Kos, te se potrudio da izlože ono najbolje što je izašlo iz Eddyjeva pera.

Mora se naglasiti kako je Edvin Biuković, prema riječima Gorana Sudžuke, u školi bio prosječan učenik, kampanjac kao mnogi od nas, ali njegova opsesija stripovima i crtanje vrlo rano su izbili na vidjelo. Eddy je svoje uzore vidio u članovima Novog kvadrata, skupini strip crtača koji su se sedamdesetih i osamdesetih okupljali oko Poleta.

Naginjali su kao družba francuskim i talijanskim utjecajima, a u Igoru Kordeju, Krešimiru Zimoniću i Jošku Marušiću pronašao je Eddy vlastitu inspiraciju koja ga je gonila da stvori enormnu količinu dovršenih i nedovršenih stripova, skica, tabli i crtežića koje je neprestano stvarao dok bi čekao nekoga na kavi ili dok je razgovarao telefonom. Goran Sudžuka govori kako je Eddy po mnogočemu bio izuzetak u svijetu stripa, posebno po tome što se mnogo mladih crtača ne usudi odmah posegnuti za tušem, nego se okušava u olovci.

Enis Čišić Enis Čišić Kultura Veliki talent: Marvelovi heroji nastaju u - Sarajevu!

Ali Eddy je vrlo rano pronašao odvažnost da skice pretvori u punokrvne primjerke stripa. Možda je suvišno reći da je Eddy osamdesetih bio pravi pop kulturnjak, što će reći da je uživao u svim filmskim i glazbenim novitetima onoga doba. Znanstvena-fantastika i ratne teme, ali ne na militantan način, zaokupljale su ga više od svega.

Stoga se možda ne može ni u riječi pretočiti oduševljenje ponudom da za američkog izdavača adaptira roman "The Last Command" Timothyja Zahna, službenog nastavka trilogije "Star Wars". Svu Eddyjevu umjetnost revno su prikupljali i čuvali njegovi roditelji, a nakon njihove smrti o crtežima se nastavio brinuti Eddyjev bratić, zahvaljujući kome je ova izložba i omogućena. Saznajem da su roditelji jako poticali Eddyja u njegovu crtanju.

To tako bude valjda kad netko mlad poput njega od početaka iskazuje neizreciv poriv, želju i talent za umjetnošću. I točno na Eddyjev 18. rođendan objavljen mu je prvi strip u reviji Patak. Riječ je o četverostraničnom stripu "Dokaz", a sama objava značila je da se prometnuo u profesionalne vode, koliko god su honorari bili simbolični i zanemarivi.

Edvin Eddy Biuković, retrospektivna izložba u Klovićevim dvorima, listopad 2017. | Author: Matija Habljak/PIXSELL Matija Habljak/PIXSELL

"Moram reći da su Eddyjevi roditelji bili puno više uzbuđeni nego on sam zato što bi tad prošlo dosta vremena od završetka stripa do njegove objave pa je u vrijeme objavljivanja 'Dokaza' Eddy već radio na nečemu novome", govori mi Goran Sudžuka, najbliskiji mu prijatelj. Zanimljivo je zapravo kako je Biuković sam istraživao stilove i autore stripa. Recimo, u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna nije postojao predmet vezan uz strip.

Bilo je crtanja, da. I grafike. I govori Sudžuka da bi Eddy znao ponekad donijeti svoje stripove profesorima koji bi to i prokomentirali, ali dalje se od toga nije zbivalo. Sve dok Eddy nije došao do Igora Kordeja koji mu je, ispostavilo se, bio susjed i od kojeg je primio daljnja ohrabrenja za svoj rad.

  • Stranica 1/3
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.