Prije gotovo 30 godina započeo je legendarni šahovski meč između šahovskog računala Deep Bluea i velemajstora Garija Kasparova. Kasparov ga je u početku pobjeđivao, ali u konačnici je izgubio. Kako će se kasnije šaliti, bio je prvi čovjek koji je izgubio posao od umjetne inteligencije.
Bojali su se da će stroj ubiti interes za igru
Kada je Kasparov, tada vladajući svjetski šahovski prvak, 90-ih prihvatio izazov da igra protiv IBM-ovog Deep Blue superračunala, mnogi u šahovskoj zajednici bili su zgroženi, piše Forbes. Bojali su se da bi pobjeda stroja zadala smrtonosni udarac njihovoj igri staroj 1500 godina.
U to se vrijeme računalna tehnologija širila globalno i mnogi šahovski veterani smatrali su da će, ako se pokaže da je najbolji ljudski igrač inferioran u odnosu na stroj, zanimanje za igranje nestati, a sponzorstvo nestati. Pozivali su Kasparova da ne sudjeluje u spektaklu. Ipak, danas je šah daleko popularniji nego ikad prije. Procvjetao je u doba strojeva s vrhunskim igračima koji dolaze iz zemalja koje tada nisu ni imale veliki interes za šah.
Deep Blue mogao je procijeniti oko 200 milijuna šahovskih poteza u sekundi
Kasparov je protiv Deep Bluea prvi put zaigrao u Philadelphiji 1996. godine, a odigrali su ukupno šest partija. Pobijedio u prvom meču, a 1997. godine IBM-ovo superračunalo Deep Blue postiglo je značajnu pobjedu.
Kasporov je tada bio aktualni svjetski prvak u šahu i jedan od najvećih igrača u povijesti. Ova bitka visokog profila simbolizirala je sve veću moć umjetne inteligencije i označila veliku prekretnicu u sposobnosti tehnologije da se natječe u visoko intelektualnim i strateškim domenama. Podudaranje je također imalo trajne posljedice za IBM, ojačavši njegovu reputaciju tehnološkog lidera i preoblikujući njegovu poslovnu strategiju.
Deep Blue započeo je kao istraživački projekt koji je vodio računalni znanstvenik Feng-hsiung Hsu, koji je prvi razvio raniju verziju računala za igranje šaha pod nazivom "ChipTest" dok je bio na Sveučilištu Carnegie Mellon. Kada se Hsu pridružio IBM-u, surađivao je s istraživačima Murrayem Campbellom i A. Josephom Hoaneom Jr. kako bi unaprijedili sustav u ono što će postati Deep Blue. U svom konačnom obliku, Deep Blue je bio superračunalo pokretano s 480 prilagođenih procesora koji su mu omogućili procjenu približno 200 milijuna šahovskih poteza u sekundi. Ova sirova snaga dala mu je značajnu prednost u odnosu na ljudske igrače, dopuštajući mu da uzme u obzir bezbroj potencijalnih poteza u svakom koraku igre, piše Medium.
Prije meča u kojem je Kasparov izgubio inženjeri su značajno poboljšali hardver i softver računala, omogućivši Deep Blueu da pobijedi u revanšu. Deep Blue je kombinirao svoju računalnu snagu s profinjenom "funkcijom procjene" za procjenu pozicija na ploči na temelju principa velemajstora, uključujući sigurnost kralja, aktivnost figura i kontrolu centra. To je omogućilo Deep Blueu da donosi više strateških odluka, umjesto čisto taktičkih proračuna.
U igri 2, Deep Blue je napravio hrabar potez koji je iznenadio Kasparova žrtvujući pješaka kako bi stvorio bolju poziciju u završnici igre. Kasparov je opisao potez kao "gotovo ljudski" i sumnjao na ljudsku intervenciju, iako je IBM inzistirao da je u potpunosti generiran strojem.
Kasparovljeve sumnje narušile su njegovo samopouzdanje i Deep Blue je na kraju dobio meč 3,5-2,5, ušavši u povijest kao prvo računalo koje je porazilo svjetskog prvaka na cijelom turniru.
Deep Blue je umirovljen, ali ostavio je dragocjeno nasljeđe
Uspjeh Deep Bluea označio je pomak u istraživanju umjetne inteligencije, potičući znanstvenike da razviju sustave koji bi se mogli uhvatiti u koštac sa specifičnim, složenim zadacima s izvanrednom vještinom. Ova ideja "AI-ja specifične za domenu" dovela je do inovacija u svim područjima, pokazujući da računala mogu riješiti složene probleme koji su nekada bili rezervirani za ljudsku stručnost.
Nakon povijesne pobjede Deep Bluea nad Kasparovom, IBM je odlučio umiroviti superračunalo umjesto da ga nastavi razvijati ili implementirati u drugim arenama.
Iako je sam Deep Blue umirovljen, njegov se utjecaj osjeća i danas. Njegova pobjeda nad Kasparovom zapalila je fascinaciju javnosti umjetnom inteligencijom, nadahnuvši znanstvenike i tehnološke tvrtke da pomaknu granice onoga što računala mogu postići. Prikazujući potencijal strojne inteligencije, Deep Blue je postavio presedan za razvoj umjetne inteligencije i pomogao da umjetna inteligencija postane područje ozbiljnih akademskih i komercijalnih ulaganja.
Strah od stroja danas je jednako prisutan, možda i jači, sa sve raširenijom upotrebom AI-a. Upravo na datum ove obljetnice, poklopilo se da je u ponedjeljak započeo dvodnevni skup u Parizu na kojem će sudjelovati 5000 AI stručnjaka i 80 političkih lidera. Cilj skupa je definiranje međunarodnih protokola, predstavljanje velikih investicija te usvajanje zajedničke deklaracije o održivoj i odgovornoj umjetnoj inteligenciji. Iako nije novost, rapidan razvoj umjetne inteligencije donosi određene strahove i nepoznanice. Kao i svaka tehnologija, AI nije sama po sebi ni dobra ni loša, niti je neutralna, a imat će dubok utjecaj na bezbroj složenih načina.
Razvoj računala otvorio prilike novim šahistima
Mnoge današnje zabrinutosti o opasnostima umjetne inteligencije su u potpunosti opravdane, ali zato je još važnije da razumijemo i prihvatimo pozitivan potencijal umjetne inteligencije kako bismo njen širi razvoj usmjerili dalje u tom smjeru. Zabrinutost umornih šahovskih veterana iz 90-ih o širem utjecaju doba strojeva nije bila potpuno neumjesna, barem u smislu njihovih vlastitih uskih interesa. U godinama koje su uslijedile nakon pobjede Deep Bluea, došlo je do brzog preokreta na šahovskoj ljestvici s dugogodišnjim liderima koji su iznenada uzurpirani.
Ipak, za njihov pad nisu nužno bila kriva računala kao takva, već nove generacije šahista koji su prigrlili novu tehnologiju i iskoristili je u svoj korist. Prije širenja računala, bilo vam je potrebno mnogo više od talenta da biste uspjeli u šahu. Morali ste biti među nekolicinom sretnika čiji bi talent prepoznali i njegovali postojeći stručnjaci u igri s kojima biste mogli brusiti svoje vještine. Ipak, iznenada, računala su svakome omogućila beskrajno igranje protiv stručnjaka, kako onih umjetnih tako i online širom svijeta. I ne samo to, budući novi igrači mogli su koristiti internet kako bi pratili igre koje se održavaju, a u kojima u suprotnom nikada ne bi mogli prisustvovati. Time su uspjeli dobiti trenutnu i detaljnu analizu, a trebalo je analizirati i mnogo novih taktika.
Računala nisu samo naučila dobro igrati, ali igrali su drugačije i pritom oblikovali ljudsku igru. Unatoč stoljećima ljudske igre, računala su još uvijek mogla inovirati nove taktike i pristupe drobljenjem golemih količina podataka o igranju koje su konzumirala. To je nadahnulo ljudske igrače da promisle i prilagode način na koji igraju jedni s drugima. Strojevi nisu zamijenili ljude u šahu. U profesionalnoj igri, ljudi koji su prigrlili strojeve zamijenili su ljude koji to nisu učinili. Ali ukupni učinak bio je pozitivan.
Klasične igre poslužile su kao fascinantni testovi za razvoj umjetne inteligencije
Kasparov, iako bi bilo razumljivo, nije zamjerao umjetnoj inteligenciji. Tijekom desetljeća nakon toga, Kasparov je postao više entuzijastičan o tome kako su strojevi unaprijedili i demokratizirali ljudsku igru, kako piše u svojoj knjizi Duboko razmišljanje. Kasparov je također uvidio paralele s pozitivnim potencijalom koji umjetna inteligencija može imati u našem širem svijetu ako se razvija na pravi način i pod vodstvom slobodnih zemalja koje mogu oblikovati pravila u interesu svih.
Osim medijskog spektakla, klasične igre poslužile su kao fascinantni testovi za razvoj umjetne inteligencije otkad su primitivni strojevi prvi put programirani da pobjeđuju ljude. Međutim, stvarni svijet je složeniji i AI nema inherentnu želju igrati protiv nas.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
AlphaZero