Kultura
45 prikaza

Rosa na humoran način poziva da preispitamo utemeljenost vlastitih paranoja

CC BY 2.0
Zanimljivo je promatrati i pratiti osjećaj koji čitatelj ima dok čita ovaj roman: on gotovo da 'navija' da se dogodi neka nesreća, nešto strašno - kao da su svi ovi katalozi strahova samo najava nekog užasnog događaja

Ima jedna dobra psihoanalitič(ars) ka dosjetka koja kaže da to što je muž paranoičan ne znači da ga žena ne vara. Geštalt terapeuti i teoretičari, pak, smatraju da paranoja nije ništa drugo nego posljednji stadij usamljenosti. To su, otprilike, koordinate unutar kojih se rasprostire roman “Zemlja straha” Isaaca Rose. Riječ je o španjolskom autoru srednje generacije (1974.), romanopiscu, piscu kratkih priča i scenarija za stripove, koji je svojim prvim romanom “Isprazno” jučer otvorio prostor novoj generaciji mladih španjolskih pisaca koja će se vraćati temama nacionalne povijesti. Roman je izazvao oduševljenje kritike i autoru donio vrlo važnu književnu nagradu za cijeli hispanski svijet - Rómulo Gallegos. Taj originalni, postmodernistički roman učinio ga je zvijezdom i omogućio prevođenje na druge jezike. Potom je slijedio roman “Zemlja straha” (2008.), koji je osvojio nagradu Fundación José Manuel Lara i prema kojem je snimljen istoimeni španjolski film. Potom “Nevidljiva ruka” (2011.), koji priča priču o neizvjesnoj budućnosti radnih mjesta i plaćenog rada u suvremenom društvu i “Tamna soba” (2013.) o teškim međuljudskim odnosima među mladima. Roman “Zemlja straha” za hrvatsku je publiku sa španjolskog preveo Matija Janeš, koji je i autor pogovora. Prvi dojam koji čitatelj stječe čitajući roman “Zemlja straha” jest da je riječ o romanesknom svijetu u kojem se gotovo isključivo barata “pretpostavkama”. Te pretpostavke nisu ništa drugo nego detaljno razrađena paranoja lika oca - Carlosa, čiji su strahovi “kao pozadinska buka na koju se navikneš”. Carlos se najviše boji nasilja i to čini da središnja tema romana postaje upravo nasilje u svim svojim raznorodnim, kompleksnim oblicima. “Njegov je strah svjestan”, pripovijeda glas pripovjedača - on je u stanju promišljati svoj vlastiti strah, raščlanjivati ga, čak ga i propitivati - pa ipak se i dalje boji. Roman daje bogate, razvedene i raskošne opise detalja Carlosovih strahova - svojevrsne renesansne kataloge paranoja. Mogli bismo čak reći da su upravo ti “katalozi” najuspjeliji aspekti romana, jer se u njima javlja trijumf spisateljske mašte i jezičnog majstorstva, a vrlo često i neodoljivi, iskošeni humor, koji ostavlja i likove i pripovjedača i čitatelja pomalo zbunjenog i posramljenog - svakako zatečenog, jer humoru nikako nije tu mjesto.

 | Author:

“Biti roditelj jedan je od načina da te bude strah”, zaključuje pripovjedač. Obitelj o kojoj pripovijeda ova priča nuklearna je obitelj smještena u urbani kontekst, sastavljena od oca, majke i sina. Šteta bi bilo upropaštavati buduća čitanja prepričavanjem onoga što se u ovoj priči stvarno dogodi, stoga ću samo reći da u ovoj priči imamo na djelu samoispunjavajuće proročanstvo - realizaciju fantazmatskih strahova. Carlos biva upleten u zbivanja oko sina na način sličan psihološkim trilerima s kriminalističkom pozadinom, a svaki njegov potez postaje natopljen strahom i paranojom. Roman je strukturiran tako da se izmjenjuju poglavlja pripovijedanja i esejiziranja. Oba načina iznošenja građe vrlo su vješto izvedena. Njegovi eseji – katalozi strahova briljantno su ispisane stranice romana, koje sažimaju iskustvo likova, daju mu društveni, psihološki i emotivni kontekst, a obiluju i vrlo bitnim sastojkom koji cijelu stvar čini probavljivom - humornim pomakom i odmakom. Da nema humora, ovaj bi roman bio popriličan davež, jer teško je zamisliti čitatelja koji živi u prestravljenom svijetu kakav je ovaj koji poznajemo i želi čitati gotovo tri stotine stranica detaljnih opisa tuđih paranoja. Takva priča može se ispričati uspješno samo kroz humor, paradoks, ironiju i gomilu sramotnih detalja. Zanimljivo je promatrati i pratiti osjećaj koji čitatelj ima dok čita ovaj roman: on gotovo da “navija” da se dogodi neka nesreća, nešto strašno - kao da su svi ovi katalozi strahova samo najava nekog užasnog događaja. “Bilo bi zanimljivo, pomisli, da svatko načini vlastitu kartu opasnosti i kad bismo ih mogli usporediti, vidjeti kako se svi podudaramo u određenim zonama, ali kako su u drugim slučajevima crvene zone jednih plave za druge, i mjeriti razmjer straha koji svatko živi jednostavnom operacijom kvantificiranja zone ove ili one boje; što bi omogućilo ne samo mjerenje u kvantitativnom smislu - kolika nam je količina straha - nego posebno u kvalitativnom: čega nas je strah, kakva vrsta situacija nas plaši, kako se strahovi razlikuju ovisno o vlastitoj situaciji osobe, njezinoj društvenoj klasi, njezinim prihodima, njezinu životopisu, ali i razini njezine informiranosti, naime ono što prvenstveno hrani strah jest neznanje, i sigurno stanovnici gradskih kvartova iz više srednje klase iz straha izbjegavaju one gradske zone u koje nikad nisu nogom kročili”, zaključuje ovaj paranoični pripovjedač svoju opservaciju o mogućnostima idealne komunikacije: u ovako uvrnutoj vizuri ljudi bi dijalogizirali isključivo vlastitim strahovima, omjeravali ih i pronalazili sigurnost u njihovim podudarnostima. Za kraj, istaknula bih jednu osobitu zanimljivost ovoga romana, koja ima daleke kulturološke posljedice. Naime, u esejističkom dijelu izlaganja Rosa izlaže teoriju o fikcionalnosti straha. Prema njegovu viđenju, fikcija - u prvom redu film - vizualno odgaja čitatelje i gledatelje da aktiviraju strah od negativnog događaja. U vlastitim životima primjenjujemo taj vizualni odgoj, kaže Rosa, i prepuštamo se sličnim očekivanjima. Ovakav raspored stvari u Rosinu romanu prevrednuje sliku odnosa riječi i stvari, fikcije i zbilje i na humoran način poziva da preispitamo utemeljenost vlastitih paranoja, ne samo kao čitatelji koji od događaja u njegovu romanu u strahu očekuju sve najgore, nego i kao isti takvi stanovnici gradova kao što su njegovi prestravljeni likovi.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.